Što smo sve u ovoj godini saznali o imovinskoj nejednakosti u Hrvatskoj
Jedno je istraživanje pokazalo da je Hrvatska u vrhu europske ljestvice dohodovne nejednakosti, a ne u sredini, dok je drugo istraživanje, ono HNB-a, pokazalo da je porastao broj građana s više od milijun eura na računima, ali je ipak vidljivo blago smanjenje koncentracije depozita
Što znamo o kretanju raspodjele bogatstva unutar hrvatskog društva, preciznije o tome kako se kreću dohoci u različitim skupinama građana, a kako bankovni depoziti, šire li se razlike u društvu ili sužavaju?
U 2023. godini su nam u to dani neki novi uvidi, pri čemu jedan govori da je Hrvatska zapravo u vrhu europske ljestvice nejednakosti dohodaka (istraživanje znanstvenih suradnika Instituta za javne financije i Instituta za turizam), a ne u sredini, kako se obično smatra na temelju anketnih podataka.
S druge strane, kad se govori o iznosima depozita na računima građana u bankama, u proteklom se desetljeću blago smanjila nejednakost (istraživanje Hrvatske narodne banke), odnosno to se zaključuje na temelju podatka da je pao udjel 1 posto vlasnika računa s najvišim iznosima depozita sa 36,7 posto u 2014. godini na 30,2 posto u 2023. godini. No, primijetimo, građana koji imaju na računima više od milijun eura sada je u Hrvatskoj više nego 2014. godine.
Novi izračun uz pomoć poreznih podataka
Autori koji su objavili rad o dohodovnoj nejednakosti, Slavko Bezeredi, Ivica Urban i Nora Mustać, u svoje su istraživanje uključili anketne podatke korigirane uz pomoć poreznih podataka te su analizirali doprinos različitih izvora dohodaka ukupnoj nejednakosti. Ispostavilo se da izvorni uzorak zapravo podcjenjuje nejednakost ukupnog dohotka prema Ginijevom indeksu za oko jednu sedminu, što se smatra značajnim odstupanjem.
Posebno je tu zanimljivo što su utvrdili da je u dosadašnjim istraživanjima za Hrvatsku udio dohotka od imovine i kapitala bio podcijenjen. Naime, udio dohotka od kapitala i imovine u ukupnom dohotku je u izvornom uzorku tek 1,5 posto, a u korigiranom uzorku 8 posto. Ispada stoga da je Hrvatska po udjelu dohotka od imovine i kapitala u ukupnom dohotku odmah iza Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske.
Mjesto Hrvatske na ljestvici nejednakosti
„Suprotno rezultatima dosadašnjih istraživanja, pokazalo se da dohodak od imovine i kapitala daje značajan doprinos ukupnoj nejednakosti, što mijenja dosadašnju sliku uzročnika nejednakosti u Hrvatskoj. U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska se inače nalazi na sredini ljestvice zemalja prema nejednakosti dohotka, a takav je slučaj i u ovom istraživanju. Međutim, kada se u obzir uzmu korigirani podaci, Hrvatska dolazi na vrh te ljestvice“, stoji u zaključku rada koji su naslovili “Dekompozicije nejednakosti prema izvorima dohotka: Što nam govore anketni podaci korigirani uz pomoć poreznih podataka“, objavljenog u časopisu Ekonomska misao i praksa.
U vrhu ljestvice nejednakosti ukupnog dohotka su, kako navode autori, u 14 promatranih EU zemalja Italija, Španjolska, Grčka i Mađarska, a u sredini su Estonija, Njemačka i Francuska. Hrvatska se, dakle, prema njihovom istraživanju, nalazi u vrhu, ne u sredini. Dohodak od plaće je najvažniji ‘uzročnik’ nejednakosti, pojašnjavaju autori, no s korekcijom podataka opada relativna važnost ove vrste dohotka.
Oprezno tumačenje HNB-a
Istraživanje Hrvatske narodne banke (HNB) govori pak o stanju na bankovnim računima, gdje se pokazalo da se „blago smanjila nejednakost u raspodjeli depozita“, kako su to naveli u priopćenju, odnosno da objavljeni podaci „pružaju određene argumente u prilog smanjenju imovinske nejednakosti“. I HNB je, međutim, u zaključku o smanjenju imovinske nejednakosti jako oprezan jer njihovi podaci ne uključuju informacije o nefinancijskoj imovini, primjerice, nekretninama.
Što pokazuju ti podaci?
Da je oko 81 posto ljudi s nižim iznosima depozita (ispod 10 tisuća eura po vlasniku), te da svi oni zajedno drže nešto manje od 12 posto ukupnih depozita. Na drugoj strani klackalice je manje od 2 posto vlasnika s najvišim iznosima depozita (100 tisuća eura i više po vlasniku), a oni drže oko 39 posto ukupnih depozita. U sredini je 17 posto posto vlasnika koji raspolažu s više od 10 tisuća, ali manje od 100 tisuća eura, a drže oko 49 posto ukupnih depozita.
Više od milijun eura na računu
Kako se može vidjeti iz tog istraživanja, „iznosi depozita u donjoj polovini razdiobe ostali su vrlo niski, kao i udjeli njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. Istodobno su porasli iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (odnosno oko 900 eura)“, stoji u komentaru HNB-a. Dodaju da se, s druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima – sredstava koja drži 5 posto vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa – smanjio za 8,2 posto, odnosno sa 67,3 posto na 59,1 posto.
Kao što je Forbes Hrvatska već pisao, to je istraživanje pokazalo i da u Hrvatskoj 964 osobe imaju na računu deponirano više od milijun eura, što znači da je takvih milijunaša 143 više nego za zadnjeg istraživanja koje je provedeno 2014. godine. Ukupan iznos na tim računima je 2,4 milijarde eura, što iznosi 6,87 posto ukupnih depozita građana.
