Meso gurmanima omiljene fajferice zaštićeno u EU, a farmeri i partneri Domagoja Vide šire biznis kod Donjeg Miholjca
Farma Sin ravnice, koju je s prijateljima osnovao nogometaš Domagoj Vida, najveći je uzgajivač autohtone pasmine slavonskih crnih svinja te namjerava zatražiti oznaku izvornosti koju je ovog tjedna na razini EU-a dobilo meso fajferice. Upravo pripremaju rekonstrukciju farme koju su kupili ljetos i šire prodaju preko web shopa te o svom uspjehu i planovima za FORBES Hrvatska govore dva suvlasnika, Luka Mandić i Dimitrije Simonović
Na ekološkoj farmi Sin ravnice u Cretu Viljevskom u okolici Donjeg Miholjca, koja je najveći uzgajivač crnih slavonskih svinja i najpoznatija po tome što joj je suvlasnik nogometaš Domagoj Vida, trenutno su zaokupljeni pripremama za temeljito preuređenje klasične svinjogojske farme koju su kupili u susjednom Ivanovu ovog ljeta. Oni se, naime, ne bave uobičajenim, intenzivnim tovom svinja u zatvorenom prostoru – to nije prikladno za fajferice, kako se još nazivaju crne slavonske svinje.
Kako za FORBES Hrvatska govori Luka Mandić, jedan od četiri suvlasnika, pripremaju dokumentaciju za sufinanciranje projekta iz EU fondova vrijednog ukupno oko dva milijuna eura, a jedna od glavnih specifičnosti farme za uzgoj crnih slavonskih svinja je da je poluotvorenog tipa: svinje se mogu slobodno kretati po ograđenom pašnjaku, dok u staji, hodaju ili leže na stelji od žitne, zobene ili ražene slame.
Na vijest o tome da je meso crne slavonske svinje dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavljenoj ovog tjedna u Službenom listu Europske unije, Mandić nije odmah “poskočio” jer su, kaže, u velikom poslu. Proširili su proizvodnju i svo svježe meso brzo prodaju, a nedavno su pokrenuli i web shop preko kojeg nude suhomesnate proizvode po brandom „Oink“ te su zatrpani narudžbama. Nakon Nove godine će, najavljuje, krenuti i s isporukama svježeg mesa u posebnim pakiranjima sa suhim ledom.
Kupili ljetos stado crnih svinja od Belja
„Ima nas desetak. Gori nam na sve strane. Trebamo mesara, fizičkih radnika na farmi, veterinarskih tehničara…“, nabraja ubrzano, napominjući da sami i proizvode hranu za fajferice na svojim poljima. Sada imaju ukupno 1500 komada crnih slavonskih svinja (kupili su ljetos cijelo stado od “Belja”), dnevno ih u klaonici u Cretu kolju 20-ak, a iz pogona za obradu meso šalju na sve strane po hrvatskim restoranima. No, najveći kupac je u Osijeku – Terra Negra Country Club u vlasništvu Žito grupe Marka Pipunića, gdje je i restoran Crna svinja.
Naravno, kaže Mandić, posebno vode računa o biosigurnosti, ali rade bez problema jer u njihovoj okolici nije bilo svinjske kuge. Lani su imali prihod od 198 tisuća eura, a ove godine, kaže nam direktor i drugi suvlasnik Dimitrije Simonović, bit će već pola milijuna eura, dok za 2024. godinu očekuje i da prebace milijun eura. Krenulo im je, zadovoljan je, ulaganja su se počela vraćati. A krajnji cilj? Doći do stada od 2500-3000 crnih slavonskih svinja u roku 1,5 godine. To bi, smatra, za njihov način ekološkog uzgoja, bio plafon.
Idejno rješenje farme u Ivanovu se još izrađuje, a na tome rade lokalni arhitekti, kaže Mandić. Inače, za gradnju svoje prve farme u Cretu Viljevskom angažirali su bili zagrebački arhitektonski studio SKROZ, a to je rješenje bilo i nominirano za nagradu „Viktor Kovačić“ Udruženja hrvatskih arhitekata. Mora se priznati, zgrada tog drvenog svinjca izgleda impresivno i prozračno, a slično će urediti i novu.
“Zaštita fajferice na razini EU je veliki korak”
Simonović najavljuje da će zatražiti da se mesu svinja s farme Sina ravnice dodijeli oznaka izvornosti i ocjenjuje da će im to dobro doći za plasman proizvoda.
Zaštita proizvoda „Meso crne slavonske svinje“ na razini Europske unije veliki je korak za uzgajivače i pasminu, potvrđuje za FORBES Hrvatska Vladimir Margeta iz Poljoprivredno-uslužne zadruge Leta iz Vukojevaca pokraj Našica i izvanredni profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Naglašava da je to rezultat višegodišnjeg rada stručnjaka i uzgajivača crne slavonske svinje iz te zadruge.
Trenutno u Hrvatskoj ima oko tri stotine uzgajivača crne slavonske svinje koji imaju 2150 rasplodnih krmača i 130 rasplodnih nerasta pod kontrolom proizvodnosti te je u pitanju najbrojnija hrvatska autohtona pasmina svinja. “To predstavlja veliki potencijal u budućem razvoju tradicijskog svinjogojstva u nas te proizvodnji visoko kvalitetnih proizvoda dodane vrijednosti. Na taj način moguće je podići i razinu gastronomske ponude te utjecati na razvoj ruralnog turizma, a sve to je preduvjet ostanka i opstanka ljudi u našim ruralnim krajevima te njihova budućeg razvoja, odgovara na naš upit Margeta.
Objašnjava također da je jedno od najznačajnijih svojstava ove pasmine izuzetna kakvoća mišićnog i masnog tkiva koje je pogodno za preradu i proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda – kulena, šunke, kobasica, slanina i čvaraka. “Međutim, ova kakvoća dolazi do izražaja samo kada se fajferica drži na otvorenome i kada joj je omogućeno neprestano i nesmetano kretanje”, kaže.
U specifikacijama o zaštićenom proizvodu „Meso crne slavonske svinje“ definirani su uvjeti i način držanja crne slavonske svinje, način hranjenja i vrste hrane, završne tjelesne težine te dob prilikom klanja. Margeta nam u odgovoru napominje da genetski čista crna slavonska svinja mora biti držana na otvorenome, hranjena žitaricama, mahunarkama (soja koja nije GMO) te svježom i suhom lucernom i djetelinsko-travnim smjesama, a u dobi od 18 mjeseci ne smije biti teža od 150 kilograma.
“To nam je bio hobi, krenuli smo s tri krmače”
Ekipa iz Creta Viljevskog je počela s uzgojem crnih svinja još 2014. godine, kada su kupili tri krmače, ali to im je godinama bio uglavnom hobi. Tek 2018. godine su se odlučili ozbiljno baciti u biznis i osnovali su tvrtku Sin ravnice. Suvlasnici su, uz Domagoja Vidu i Mandića, braća Dragan i Dimitrije Simonović. Kako napominje, prijatelj i slavni hrvatski reprezentativac (sada igra za grčki klub AEK Atena) s njima je bio u tom pothvatu od početka iako, naravno, ne baš u svinjcu i na polju. „Bez njega ne bismo uspjeli, to ne bi opstalo“, dodaje. Iznos ukupnih investicija dosad je bio 6,5 milijuna eura, za farmu i poljoprivredno zemljište. Trenutno pak, osim farme u Ivanovu, za iduću godinu pripremaju i projekt gradnje pogona za preradu mesa u Cretu, vrijedan oko dva milijuna eura, za što također očekuju sufinanciranje iz EU fondova.
U međuvremenu su, uz ulaganja, farmeri iz Creta Viljevskog štošta i naučili o uzgoju fajferica. „Prije smo dvije godine hranili svinje dok ne bi postigle željenu težinu, a sada, dodajući u hranu više ječma i stočne bobi ili graška, koje sami uzgajamo na svojim poljima, a manje kukuruza, dobijemo svinju za 14 do 15 mjeseci tešku 140-150 kilograma“, govori nam Mandić, „a njeno meso je i dalje protkano masnoćom.“ Gurmani vjerojatno dobro znaju o čemu priča.
