Obračun šefa Hrvatskih šuma i lidera HUP-ove udruge drvne industrije: Što je u pozadini?
Nakon javnih istupa Nediljka Dujića, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, i Ivića Pašalića, predsjednika HUP-Udruge drvne i papirne industrije, rekonstruiramo tko, kome i što predbacuje, te što nam sve to govori o stanju u sektoru šuma i drvne industrije
Nakon strašnih ljetošnjih požara u Dalmaciji u kojima su stradale velike šumske površine, isplivao je jedan zanimljiv sukob dvojice starih poznanika iz svijeta politike iza kojeg se, po svemu sudeći, kriju ozbiljni problemi u sektoru šuma i drvne industrije.
U pitanju je (medijski) obračun između HDZ-ovog šefa Hrvatskih šuma Nediljka Dujića, bivšeg dugogodišnjeg skradinskog gradonačelnika, i Ivića Pašalića, nekad moćnog HDZ-ovca i savjetnika predsjednika države Franje Tuđmana, a koji već nekoliko godina vodi HUP-Udrugu drvne i papirne industrije. Kako je pak stvar interpretirao tjednik Nacional na svojoj naslovnici, Dujić „se zamjerio moćnom kartelu iz drvoprerađivačke industrije predvođenom Ivićem Pašalićem i slavonskim drvnim lobijem“.
U pozadini novac, odnosno trupci
U pozadini svađe je novac, odnosno vrijedni trupci iz državnih šuma kojima upravlja javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima Hrvatske šume. Pašalić, podsjetimo, drži privatnu tvrtku iz drvoprerađivačkog sekora, Mundus Viridis, a Udruga drvne i papirne industrije koju vodi i predstavlja na sastancima u državnim institucijama, okuplja niz poznatih kompanija – Spin Valis, Prima grupa, Bjelin Industries, Šerif grupa, Pan parket, PPS Galeković i druge. Prije te funkcije, Pašalić je bio predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, budući da je nakon političkih zaplivao poduzetničkim vodama.
Na relaciji Hrvatske šume – privatne kompanije došlo je, čini se, u zadnje vrijeme do lomova oko prodaje sirovine. S druge strane, za kontekst cijele priče važno je znati da Vlada drvnu industriju službeno drži strateški važnom za gospodarstvo te sufinancira ulaganja poduzetnika iz tog sektora. Primjerice, Nacionalnim planom razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja do 2030. osigurava se više od 60 milijuna eura, a nacionalnim strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike više od 40 milijuna eura za modernizaciju, promociju prerade drva i proizvodnje namještaja. Postoji i kreditna linija HBOR-a za osiguranje likvidnosti tvrtki iz tog sektora.
Najnoviji dodatak ovom „šumskom slučaju“ donio je Dujić u intervjuu Večernjem listu u petak, gdje poručuje da on uvodi promjene u poslovanju Hrvatskih šuma te da se time „zamjerio određenom krugu ljudi“ koji ne žele raditi po zakonu (a cilj Hrvatskih šuma je da do 2027. godine svu robu prodaju putem javnog natječaja). Nikoga, međutim, nije imenovao.
Pašalić se pak u svojim istupima žali da je suradnja s Dujićem najprije bila odlična, ali odnosi su zahladili nakon što je drvna industrija unatrag godinu dana suočena s teškoćama zbog poremećaja na međunarodnim tržištima. Kritizira Hrvatske šume i da nisu dovoljno učinile u sanaciji nakon lanjskog vjetroloma u spačvanskom području, pa je ostalo 200 tisuća kubika trupaca koji nisu prodani, veliki dio je u međuvremenu propao i nastale su „goleme materijane štete koje se mjere u desecima milijuna eura“.
Sastanak kod ministra Dabre
Kako smo provjerili, o problemu s trupcima bio je 18. srpnja održan i sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, nakon što je ministar Josip Dabro obišao područje spačvanskog bazena, najveće šume hrasta lužnjaka u Europi, „kako bi ocijenio stanje drvne sirovine, štete nakon olujnih nevremena i stanje kvalitete sirovine nakon napada nametnika“, kako su objavili na službenim internetskim stranicama. Na cesti se sada nalazi, navode, oko 200 tisuća kubika, od čega 41 tisuća kubika hrasta (FI), 20 tisuća kubika hrasta (FII) te 102 tisuće kubika pilanskih trupaca, a u šumi se još nalazi 7007 kubika hrasta (FI) te 4000 kubika hrasta (FII). Ne navodi se da je bilo tko pogriješio u sanaciji ili nanio državi štetu. Ipak, kaže se da sirovina ne smije dugo stajati jer tako znatno gubi na kvaliteti te da je potrebno „što prije sanirati ovaj problem i staviti sirovinu na tržište“.
Dujić pak u spomenutom intervjuu konstatira da su odmah nakon oluje krenuli u procese spašavanja i da su „napravili izvanredan rezultat“, sanirali više od milijun kubika u Upravi šumske podružnice Vinkovci i prodali 400 tisuća kubika više nego prošle godine te imaju veći prihod za oko 43 milijuna eura, što je povećanje od 200 posto. Pozornost javnosti uporno svraća na problematičan model po kojem se trupci prodaju – putem tzv. pisama o razumijevanju s pojedinim tvrtkama umjesto natječaja, a tvrdi i da u EU to tako ne radi nitko drugi. „Hrvatske šume su na udaru prijava i tužbi puno prije nego što sam postao šef, a razlog je i pismo razumijevanja te raspodjela drvne mase mimo propisa“, kaže.
Hrvatske šume su inače u prošloj godini imale prihod od 415 milijuna eura, a dobit im je pala 73 posto, na 8,65 milijuna eura, zbog troškova sanacije nakon nevremena. Godinu ranije dobit je bila 32 milijuna eura. Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu u srpnju ove godine je član Uprave Ante Sabljić iznio podatak da je na razini Hrvatskih šuma prošlogodišnje nevrijeme prouzročilo štete na oko četiri milijuna prostornih metara šume, a iako financijska šteta još uvijek nije procijenjena, on je naveo da se radi o oko 150 milijuna eura. “Ali bojim se da će dugoročno gledano štete biti puno veće”, ocijenio je, kako je objavila Hina.
Što oko načina prodaje trupaca i poslovanja Hrvatskih šuma poduzima ministar Dabro? O tome nismo našli javnog traga, a nakon obilaska spačvanskog bazena je rekao da će Ministarstvo „nastaviti s mjerama i aktivnostima za poticanje održivog razvoja i konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, kako institucionalno, tako i financijski“.
Tko je Dujić, a tko Pašalić
Naravno, može se postaviti pitanje koje su kvalifikacije Nediljka Dujića, šefa Hrvatskih šuma, koji je na tu poziciju imenovan u studenome 2022. godine, na prijedlog Vlade, nakon što je nekoliko godina bio savjetnik Uprave. On, međutim, nije stručnjak za šume nego diplomirani specijalist javne uprave koji je dobar dio života proveo u politici kao član HDZ-a, konkretno u šest mandata je vodio grad Skradin i u jednom mandatu bio saborski zastupnik, a vodio je i županijsku organizaciju HDZ-a. Kad je pak postavljen da vodi Hrvatske šume, mediji su podsjetili da je 2010. godine bio uvjetno osuđen na šest mjeseci zatvora i rok kušnje od dvije godine zbog zlouporabe položaja i ovlasti, što je 2012. potvrdio i Vrhovni sud. „Dujića se, prema hrvatskim zakonima, danas smatra rehabilitiranim. Između ostaloga, to znači i da može nijekati tu osudu“, pisao je Telegram kad je Dujić postao šef Hrvatskih šuma, navodeći da on uživa ista prava i slobode kao neosuđivane osobe. Index je podsjetio da je bio osuđen jer je u razdoblju 2003.-2005. nezakonito dobivao naknade kao predsjednik NO-a Cesta Šibenik.
Sada je pak u središte pozornosti javnosti prvo došao zbog verbalnog ispada njegove supruge i kćeri prema vatrogascima i policiji za vrijeme požara u skradinskom zaleđu. Potom se u tjedniku Nacional pojavila informacija da je primio anonimni poziv u kojem ga se obavještava da je taj požar, koji je bio u blizini njegove kuće, bio podmetnut, a u blizini je navodno primijećen automobil osječke registracije. Zaplet kao u krimi-romanu, a on je o svemu obavijestio policiju, no nije podnio prijavu. Rezultati se čekaju.
Ivić Pašalić je nakon svoje političke karijere 90-ih, kada je bio spominjan i u nizu gospodarskih afera, krenuo u građevinski biznis, a nakon toga, uspješnije, u drvni. Tvrtku Mundus Viridis formalno vode njegov sin i supruga, dok je on predsjednik Nadzornog odbora. Tvrtka je prošle godine zabilježila pad prihoda od čak 52 posto, na 7,21 milijun eura, uz gubitak od 547,7 tisuća eura. Godinu ranije su prihodi bili rekordni gledano od 2019. godine, čak 15 milijuna eura, a dobit 1,2 milijuna eura.
| Šume i šumska zemljišta prema vlasništvu u Hrvatskoj: Državne šume -Hrvatske šume: 73 posto Privatne šume: 24 posto Državne šume – ostali: 3 posto |
