Pismo na stolu ministra: Je li u budući Pravilnik o ambalaži ugrađeno rješenje koje ide na ruku tvrtki Drava International?
Tvrtka koja predstavlja šesnaest hrvatskih proizvođača i uvoznika, Eko-Ozra, usprotivila se prijedlogu članka budućeg Pravilnika o ambalaži u kojem se najavljuje zbrinjavanje tetrapaka, što za sada ne radi niti jedna zemlja u EU, a u Hrvatskoj bi taj posao po svemu sudeći radila tvrtka Drava International
Eko-Ozra, tvrtka koju je osnovalo 20-ak hrvatskih proizvođača i uvoznika još 2005. godine kako bi posredovala između njih i tvrtki koje se bave prikupljanjem i preradom ambalaže – i koja već godinama nastupa kao njihov glas u definiranju politike zbrinjavanja ambalaže – 10. listopada ove godine uputila je dopis ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću s prijedlogom da povuče ili promijeni sporne dijelove Nacrta prijedloga Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku.
Taj je nacrt bio u javnoj raspravi još krajem prošle godine, ali kako pravilnik još nije donesen, iz Eko-Ozre upozoravaju na nelogičnosti koje donosi, a posebno na činjenicu da se predviđaju rješenja koja ne postoje ni u jednoj drugoj zemlji EU-a.
Na pitanje FORBES Hrvatska je li stigao ikakav odgovor Eko-Ozri, direktorica Dragica Bagarić odgovora: „Ne, a niti smo pozvani na sastanak. Žao nam je da ne postoji spremnost da se prodiskutira to na što upozoravamo, a radi se o bitnim pitanjima i za gospodarstvenike, ali i za cijelo društvo.“
Dva prijedloga Eko-Ozre
Reagirali su na članak 17. stavak drugi Nacrta prijedloga Pravilnika (i obavijest Ministarstva od 23. rujna ove godine) u kojem je navedeno: „Radi očuvanja nacionalnog sustava povratne naknade oznaka sustava povratne naknade ne smije se stavljati na pića koja se izvoze/iznose. Oznaka sustava povratne naknade također se ne smije stavljati na ambalažu koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade.“
Pojednostavljeno, prođe li ovaj članak, pića bi se različito označavala za izvoz, a različito za domaće tržište. Proizvođači okupljeni u Eko-Ozri smatraju da bi to moglo dodatno financijski opteretiti domaće proizvođače pića i napitaka te povećati složenost proizvodnje.
U tom bi slučaju, pojašnjavaju, „došlo do povećanja broja artikala u proizvodnom procesu, a to bi u cijelome opskrbnom lancu moglo prouzročiti dvostruki posao jer će se dvostruko nabavljati naljepnice i ostali repromaterijal, dvostruko će se pripremati i organizirati proizvodni procesi, odvojeno skladištiti i distribuirati proizvodi“. A ako se takvim predloženim rješenjem poduzetnici izlažu značajnim dodatnim troškovima, to će, smatraju u Eko-Ozri, morati dovesti do „novog udara na potrošače kroz povećanje cijene proizvoda na tržištu.“
Upozoravaju pritom Ministarstvo i da je ostalo nejasno što s proizvodima koji se uvoze/unose, odnosno, kako može i po kojim uvjetima „Republika Hrvatska kontrolirati i nadzirati provedbu na tržištima drugih država“.
„Ukoliko se ova obavijest odnosi i na proizvode koji se uvoze/unose u Republiku Hrvatsku, mišljenja smo da će neki proizvodi postati nedostupni za građane Hrvatske jer zbog malih količina i šarža u kojima dolaze na naše tržište, postaje upitna isplativost označavanja na način koji zahtjeva obavijest Ministarstva. Višejezično označivanje dozvoljeno je, prema važećem Pravilniku o označivanju proizvoda, kako u Europskoj uniji, tako i na našem i susjednim tržištima. To znači da svi proizvođači imaju mogućnost i pravo rabiti naljepnice/ambalažu na svim tržištima navedenima na proizvodu. Primjerice, proizvodi stranih proizvođača koji se nalaze na mađarskom ili slovenskom tržištu imaju višejezične naljepnice, pa tako i deklaracije na hrvatskom jeziku“, upozoravaju iz Eko-Ozre.
Njihov drugi zahtjev, izmjena stavka prvog iz članka 30. Nacrta prijedloga Pravilnika, osim pitanja bitnih za funkcioniranje proizvođača i uvoznika, otvara i sumnju da se pri izradi Nacrta pogodovalo tvrtki koja se upravo početkom listopada našla u žiži zbog dramatičnog požara, tvrtki Drava International u vlasništvu poduzetnika Zvonka Bede.
Tvrtka ima monopol…
„S obzirom na katastrofalni požar koji se desio 4. listopada 2023. u krugu tvornice Drava International d.o.o. i nesagledive posljedice koje se u ovom trenutku dešavaju za stanovnike grada Osijeka, uz činjenicu da tvrtka ima monopol za PET ambalažu koja se sakuplja putem povratne naknade te činjenicu da bi ista tvrtka radila i reciklažu ostale plastike te višeslojne kartonske ambalaže od 1. siječnja 2025., predlažemo brisanja u članku 30. st. 1. nacrta Pravilnika ‘uključujući i višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom’, a riječ plastika zamijeniti s riječi PET“, navedeno je u dopisu Eko-Ozre.
Ne kažu, dakle, eksplicitno da se pogodovalo, ali iz rečenog se može zaključiti da tu možda nešto nije bilo u redu kad se u Pravilnik smjera ugraditi i zbrinjavanje višeslojne kartonske ambalaže, odnosno tetrapaka – čime bi se još više utvrdio monopolistički status i velika zarada tvrtke Drava International, koja je nakon požara obuhvaćena nizom istraga zbog sumnji na nezakonito poslovanje. U prošloj je godini kompanija zabilježila rast prihoda od 35 posto, na 56 milijuna eura, te dobiti za 34 posto, na 6,3 milijuna eura.
Iz Eko-Ozre podsjećaju Ministarstvo i da do sada niti jedna država u EU u sustav povratne naknade nije uključila višeslojnu ambalažu.
Kako navode, Direktivom 2018/852 je predviđeno da se revidiraju ciljevi za kompozitnu ambalažu do 2030. godine, pa proizvođači smatraju neprihvatljivim i preuranjenim uvesti tu ambalažu u sustav povratne naknade u Hrvatskoj. Predlažu stoga razradu „ključnog broja otpada 15 01 05“, odnosno da se jasno može odrediti koliko je višeslojne ambalaže od pića i napitaka skupljeno, te da se u nekoliko narednih godina prati sustav sakupljanja te vrste ambalaže. Predlažu da se „razmatra mogućnost uvođenja višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade najranije 2030. godine.“
Bagarić: Brza se s donošenjem pravilnika
Dragica Bagarić u razgovoru za FORBES Hrvatska potcrtava da se brza s donošenjem pravilnika, dodajući da se početkom 2024. godine očekuje EU Uredba za reviziju zakonodavstva o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se zamjenjuje postojeća direktiva, a ona će imati utjecaj na sve aktere – proizvođače ambalaže, proizvođače proizvoda, potrošače te sve države članice EU-a. Uredba je, naime, obvezujući akt koji se mora primjenjivati u cijelosti u svim članicama. S obzirom na to da su iduće godine u lipnju izbori za EU parlament, a i Hrvatsku očekuju parlamentarni izbori, vjerojatno će doći do usporavanja donošenja niza podzakonskih akata koje će propisivati nova EU Uredba, a u Hrvatskoj ionako nedostaje niz podzakonskih akata koji su trebali proizići iz Zakona o gospodarenju otpadom.
Prema zakonskim odredbama, Vlada je trebala donijeti uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom još prije gotovo 15 mjeseci. Njome se propisuje vrste proizvoda, uključivo i ambalaže, za koje se plaća povratna naknada, način izračuna iznosa plaćanja za povratne naknade, rok za izvršenje, obvezu dostave podataka nužnih za sustav povratne naknade. Za sada nitko nema informaciju da li je nacrt te uredbe u resornom Ministarstvu gotov te kada se očekuje e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
„Ne odustane li ministar Filipović od uvođenja tetrapaka u sustav povratne naknade s 1. siječnja 2025. godine, bojazan je da će vrući kesten biti prebačen novoj vladi. Mislim da je vrlo kratak prijelazni rok od godine dana da bi sustav povrata za ovu vrstu ambalaže zaživio i bio transparentan jer nisu ispunjeni neki od preduvjeta – ne znamo kada će državne institucije raspisati javni poziv za oporabu tetrapaka, tko će to raditi i pod kojim uvjetima, da li će biti ispunjeni svi okolišni sigurnosni aspekti, a proizvođači će imati obvezu novog označavanja, cijene na policama tih proizvoda će porasti za iznos povratne naknade, trgovci će biti prisiljeni na mjestima na kojima imaju aparate za prihvat – osim strojnog preuzimanja u koje su već investirali – organizirati i ručno preuzimanje te angažirati dodatne radnike jer većina aparata nije prikladna za prihvat spomenute ambalaže zbog njenog oblika“, komentira mogući rasplet Dragica Bagarić.
Upozorava da u tetrapak ambalaži uglavnom dolazi mlijeko i tekući mliječni proizvodi, kašasti gusti sokovi i vino, te se postavlja pitanje kako osigurati higijenske uvjete povrata u trgovine, najčešće zbog istjecanja preostalog sadržaja proizvoda te mirisa koji mogu izazvati tako sakupljene ambalaže, posebice u ljetnim mjesecima u trgovinama veličine do 200 četvornih metara koje se nalaze u centru gradova i ambalažu sakupljaju ručno.
Članice Eko-Ozre zalažu se i za uvođenje boljeg nadzora tržišta te registriranje svih onih koji su obvezni za svoje poslovanje plaćati naknade opterećivanja tržišta s ambalažom, a to trenutno ne čine. To je problem na koji industrija upozorava već nekoliko godina, a to potkrepljuju i brojkama: Hrvatska u 2021. godini ima prijavljeno svega 73,8 kilograma ambalaže po stanovniku dok je EU prosjek 188,7 kilograma ambalaže po stanovniku. Izmjenama ovog akta, dodatno se opterećuje isključivo ambalaža onih subjekata koji uredno podmiruju sve svoje obveze i čije količine su u sustavu i za koje su plaćene naknade za zbrinjavanje.
„Rezultati sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj koji je na snazi od 2005. godine svake se godine udaljuju od ciljeva zadanih direktivama, a razlog je to što Hrvatska nije uspostavila registar obveznika plaćanja naknada. Tako na našem tržištu postoje tzv. free rideri (proizvođači koji ne prijavljuju svoje količine, op. ur.) koji ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu na tvrtke koje ispunjavaju svoje obaveze. Dakle, postojeći sustav, koji se želi očuvati i ovim nacrtom Pravilnika, zapravo povećava konkurentnost nekih tvrtki, umjesto da pravila tržišne utakmice budu jednaka za sve sudionike na tržištu“, kaže Dragica Bagarić.
Bede: Nije točno da me zanima tetrapak
Na upit FORBES Hrvatska želi li pojasniti sumnje da je u nacrt ugrađeno rješenje koje ide u prilog tvrtki Drava International, Dragica Bagarić odgovara da je sve jasno argumentirano u dopisu Ministarstvu.
Također, Zvonko Bede, vlasnik tvrtke Drava International, u svojim javnim istupima, ali i sudjelujući u radu tijela koja kroje buduće modele (primjerice, na trećoj sjednici Savjeta za ambalažu pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) otvoreno je govorio da se sprema proširiti kapacitete za obradu višeslojne kompozitne ambalaže, a u izjavi za Poslovni dnevnik je doslovno vezao svoj poslovni rast uz ono što se tek trebalo definirati u budućem Pravilniku.
”Aluminij i polietilen čine 25 posto, a 75 posto je papir te se odvajanje materijala radi u vodi. Polietilen i aluminij, međutim, mi možemo zbrinjavati u ploče za građevinsku branšu koje već izrađujemo. Samo za pročistač vode koja je u navedenom procesu razdvajanja materijala jako opterećena bakterijama, potrebna je investicija od oko pet milijuna eura, a ukupno ulaganje iznosi više od 10 milijun eura. Stoga, ne bude li tetrapak u depozitnom sustavu, mi ne krećemo u investiciju kojom bi inače uz postojećih 500 radnika zaposlili još više ljudi”, izjavio je Bede za Poslovni dnevnik u prosincu 2022.
Potom se tetrapak doista i „ustabilio“ u Nacrtu prijedloga Pravilnika. Nakon što je pozicija Zvonka Bedea, vlasnika Drava International, značajno uzdrmana zbog velikog požara u poslovnim pogonima i otvaranja pitanja je li on kontinuirano skladištio više otpada nego što je smio – što utvrđuje Državni inspektorat, a DORH je najavio istragu oko požara – sada se otvara i pitanje je li moguće da je i pri izradi ovog Pravilnika već „ucrtano“ ono što je upravo htio Bede. I je li mu netko pri tom išao na ruku?
Na upit FORBES Hrvatska, međutim, Zvonko Bede danas rezolutno odgovara da njega „ne zanima tetrapak“ kao i da je to rekao Dragici Bagarić iz Eko-Ozre još prije šest mjeseci, na jednom od službenih sastanaka. „Ali, činjenica je da će to netko trebati raditi jer će i to doći na red, nema šanse da se i tetrapak neće morati zbrinjavati“, komentira. Na pitanje kako to da je krajem prošle godine u izjavi za Poslovni dnevnik najavio širenje kapaciteta radi zbrinjavanja tetrapaka, odgovara samo da on to doista ne želi. Kako to da se takvo rješenje ipak našlo u nacrtu Pravilnika? Smatra da ga forsira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U vrijeme požara mediji su, podsjetimo, uhvatili i prijateljsko druženje poduzetnika Bedea s državnim tajnikom iz Ministarstva zaduženim upravo za zbrinjavanje otpada, Milom Horvatom. Iako su obojica tvrdili da je njihov odnos strogo profesionalan ostala je sumnja da vlasnik tvrtke koja ima monopolistički status ima i lak prodor kroz strukture koje su u prilici kreirati buduća pravila igre.
Ministarstvo: Ako netko ima sumnji nek prijavi institucijama
Pitali smo stoga u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kako komentiraju prijedlog Eko-Ozre, ali i je li moguće da je državni tajnik Horvat bio u prilici kreirati rješenje koje je direktno zazivao upravo Zvonko Bede.
Odgovorili su da je inicijalni tekst Pravilnika izradilo stručno povjerenstvo, bilo je u javnoj raspravi i svi zainteresirani mogli su dati primjedbe i prijedloge, a Ministarstvo sada prikuplja mišljenja javnih tijela i slijedi donošenje Pravilnika. „Državni tajnik Horvat nije bio imenovan kao član stručnog povjerenstva“, kažu u Ministarstvu.
Na pitanje o sumnjama dijela poslovne zajednice da se možda pogodovalo tvrtki Dravi International dobili smo odgovor da „ukoliko netko ima sumnje o nezakonitom postupanju neka to prijavi nadležnim institucijama“, te upozoravaju da se na „natječaj za oporabu tetrapak ambalaže objavljen 2018. godine nije javio niti jedan ponuditelj usluge“.
A što kažu na navod iz dopisa Eko-Ozre da u EU niti jedna država u sustav povratne naknade nije uključila višeslojnu ambalažu? I zašto je Hrvatska to učinila?
Uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje bi, prema procjenama, ušlo oko 10 tisuća tona ove vrste ambalaže, odnosno između 350 i 400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Iz Ministarstva smatraju da to nije soliranje unutar EU-a, nego na tragu postizanja viših ekoloških standarda.
Time, kažu, nastoje doprinijeti postizanju preuzetih obveza, posebice što trenutno velike količine te ambalaže završavaju odbačene u okolišu ili u miješanom komunalnom otpadu te kasnije na odlagalištima. „S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90 posto), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, ovaj prijedlog će doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš“, navedeno je u odgovoru iz Ministarstva.
Pozivaju se pritom na direktive EU-a kojima se definiraju budući standardi.
Hrvatska do kraja 2025. godine mora reciklirati minimalno 55 posto mase komunalnog otpada, odnosno 60 posto do 2030. godine te 65 posto do 2035. godine. U direktivama se, između ostalog, posebno navodi da je otpad od višeslojne ambalaže potrebno odvojeno sakupljati radi promicanja i postizanja visoke kvalitete recikliranja otpadne ambalaže.
Također, Hrvatska do kraja 2025. godine mora reciklirati najmanje 65 posto mase ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70 posto do kraja 2030. godine. Obvezna je i osigurati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje, ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta, a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. godine količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 posto ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje. Osim toga, europska direktiva iz 2019. godine govori o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i propisuje obvezu uspostave sustava proširene odgovornosti proizvođača, između ostalog, i za višeslojnu ambalažu za napitke.
Napominju i da bi uključivanje te ambalaže u sustav povratne naknade „u određenoj mjeri doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada.“
Svakako će biti zanimljivo pratiti daljnje korake u donošenju Pravilnika i „mjeriti“ što će njegove odredbe značiti za proizvođače, uvoznike, ali i tvrtku kojoj je uz značajnu pomoć politike izgrađen monopolistički status u zbrinjavaju ambalaže. Sve to će se svakako reflektirati i na potrošače.
