Pitali smo političke stranke kako bi stale na kraj apartmanizaciji u turizmu i rentijerstvu
Donosimo što SDP, Možemo, Most, HDZ i Domovinski pokret najavljuju u poreznoj i drugim politikama vezanim za iznajmljivanje nekretnina u turizmu. Kako se čini, jedino Možemo smatra da treba ići prema ujednačavanju poreznog tretmana kratkoročnog i dugoročnog najma, dok ostali uglavnom najavljuju da bi „domaćinstvo“, ili „obiteljski smještaj“, nastavili porezno njegovati te impliciraju da su rentijeri – drugdje. Neki bi se obračunali s lovcima u mutnom koje vide u tzv. nekomercijalnom smještaju te neregistriranim iznajmljivačima preko digitalnih platformi
Može li se stati na kraj turističkoj apartmanizaciji Hrvatske i kako bi to bilo najbolje učiniti, kojim poreznim zahvatima? Pitali smo o tome glavne političke stranke, odnosno bi li dirale u povoljni porezni tretman turističkih iznajmljivača, kao i da li smatraju da aktualna rješenja potiču u zemlji rentijerstvo.
Podsjetimo, građani koji su turistički iznajmljivači i imaju odgovarajuće rješenje za pružanje ugostiteljske usluge u domaćinstvu, plaćaju paušalni porez na dohodak po krevetu, što ide od minimalno 19,91 eura po krevetu do maksimalno 199,08 eura po krevetu, ovisno o lokalnoj jedinici koja odluku o iznosu i donosi. Često je u pitanju minimalni iznos, uz iznimku nekoliko većih gradova koji su i turističke meke (primjerice Zagreb, Split, Šibenik, Dubrovnik). Takav iznajmljivač može u svojim prostorima imati do 20 postelja, odnosno istovremeno do 30 gostiju, te nije obveznik PDV-a. Tko ne ispunjava postavljene uvjete, a iznajmljuje prostor putnicima i turistima, trebao bi imati registriranu samostalnu djelatnost i sukladno tome plaćati porez. Postoje još i turističke pristojbe po krevetu, ali i sive zone gdje se spominje tzv. nekomercijalni smještaj (vikendice) te problematika stranaca u biznisu iznajmljivanja nekretnina turistima.
Valja napomenuti da je porezno opterećenje dugoročnog najma snažnije od turističkog – iznajmljivači koji ostvaruju dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa na duže vrijeme plaćaju porez po stopi od 12 posto. Zanimljivo je da su prije godinu dana iz Hrvatske udruge poslodavaca predlagali da Vlada razmisli o tome da izjednači porez koji plaćaju paušalci u turizmu s općim porezom na prihod od iznajmljivanja imovine, a da smanji (visoko) porezno opterećenje rada. Međutim, nije se ništa dogodilo, pa i dalje vrijedi ocjena koju je tada izrekla direktorica HUP-a Irena Weber da se “šalje opasna poruka da je isplativije živjeti od rente nego raditi”.
Na naša pitanja odgovorili su iz SDP-a, Možemo, Mosta i HDZ-a, dok se iz Domovinskog pokreta nisu javili iako o poreznom tretmanu iznajmljivača imaju definirani stav u svom izbornom programu. Upite smo poslali na adrese pet stranaka koje prema svim istraživanjima javnog mnijenja trenutno najviše kotiraju. Iz primljenih odgovora zaključujemo da samo Možemo smatra da treba ići prema ujednačavanju poreznog tretmana kratkoročnog i dugoročnog najma, dok ostali uglavnom najavljuju da bi „domaćinstvo“ , ili „obiteljski smještaj“, nastavili porezno njegovati te ukazuju da se rentijeri kriju drugdje.
SDP o domaćinima-paušalcima i ilegalcima
Iz SDP-a koji vodi Peđa Grbin ističu da su se u svom programu jasno orijentirali na održivi turizam u službi isto tako održivog razvoja lokalnih zajednica. Kad se radi o oporezivanju iznajmljivača, navode pak da treba razlikovati pojam ‘domaćinstva’ i to na način da ‘domaćini’ mogu biti samo fizičke osobe, građani, rezidenti – bez obzira na državljanstvo – koji imaju svoju adresu domaćinstva u županiji u kojoj obavljaju turističku djelatnost. Ti ‘domaćini’ bi, prema SDP-ovom planu, i dalje plaćali paušalni porez.
„Svi ostali – među kojima su dominantno strani državljani vlasnici nekretnina u Hrvatskoj – moći će iznajmljivati svoje kapacitete kao ‘ostali ugostiteljski objekti za smještaj – ugostitelji’. Znači svi oni koji se u Hrvatskoj samo povremeno bave biznisom moći će u skladu s propisima o poslovnom nastanu registrirati za to obrt ili tvrtku i morat će plaćati sva davanja prema pravilima o poslovnom nastanu, a ne kao do sada manji iznos poreznog paušala“, napominju.
Tvrde da ih za promjene koje bi uveli najviše motivira želja da se smanji siva zona u sektoru iznajmljivača u turizmu, a za koju kažu da je poprilična.
„Ne pristajemo na praksu da jedni iznajmljivači posluju legalno, kategoriziraju objekte i plaćaju sva davanja, ulažu, a drugi pod krinkom ‘nekomercijalnog smještaja’ iznajmljuju kapacitete ilegalno, gdje prednjače mnogi strani vlasnici nekretnina u Hrvatskoj. Držimo da nije pošteno ići tek tako na veće opterećenje ljudi koji rade legalno, umjesto da se prije toga ne uvede red među onima koji iznajmljuju ilegalno te goste dovode pod krinkom odmora ‘prijatelja i obitelji’ vlasnika nekretnine“, stoji u dogovoru SDP-a.
Navode kako je nesporno da postojeća rješenja u Hrvatskoj potiču apartmanizaciju, a onda i rentijerstvo. „Upečatljiv je podatak da je zadnjih godina, pa i u prošloj godini, više od 30 posto svih novih ugovora o kupoprodaji nekretnina sa strancima. Ogroman kapital se slijeva iz cijele EU na prostor Hrvatske, posebno Jadran, Hrvatska postaje nekretninski raj, a pri tome se ne gleda na ključne parametre održivosti. I tome treba stati na kraj. Neki SDP-ovi gradonačelnici su i u praksi pokazali da se to može, uvođenjem ograničenja nove gradnje u svojim sredinama“, dodaju, uz napomenu da veliki priljev kapitala enormno diže cijene nekretnina, pa u nekim prostorima Hrvatske mlade obitelji ne mogu više uopće riješiti svoje stambeno pitanje. „Zato i jesmo ponudili cjelovitu politiku stanovanja u kojoj dominira projekt izgradnje stanova za subvencionirani najam u korist mladih obitelji“, stoji u njihovu odgovoru.
Možemo: Iznajmljivač sa 4 kreveta zaradi više od učitelja
„Aktualno oporezivanje kratkotrajnog (turističkog) najma nije adekvatno. Ono je još uvijek preblago i zaista potiče rentijerstvo“, poručuju pak iz stranke Možemo, čija je koordinatorica i kandidatkinja za premijerku Sandra Benčić, a napominju da to ima višestruke negativne posljedice. „Prije svega, postojeće stanje vodi daljnjoj apartmanizaciji obale i gubitku identiteta naših priobalnih gradova i naselja te prenaprezanju komunalne infrastrukture; drugo, to ubrzava ionako vrtoglavi rast cijena nekretnina, ne samo na obali, te time udaljava lokalno stanovništvo od priuštivog stanovanja. Osim toga je i nepravedno. Na primjer, u sadašnjem poreznom sustavu iznajmljivač sa samo četiri kreveta sasvim vjerojatno će u godini dana zaraditi više od učitelja, a platit će približno tri puta manji porez“, izračunali su.
Na pitanje što bi mijenjali, odgovaraju da je u najmanju ruku potrebno ujednačiti porezni tretman kratkoročnog i dugoročnog najma na koji se nakon najnovijih izmjena plaća porez po stopi od 12 posto. „U perspektivi bi se, kao mjera približavanja priuštivom stanovanju, dugoročni najam mogao i blaže porezno tretirati“, smatraju.
Odgovaraju da je potrebno razlikovati male iznajmljivače od onih velikih te da je to možda moguće putem sustava e-visitor, ali i uvođenjem drugih važnih evidencija, poput kvalitetno uređenog registra kućanstava.
„Najcjelovitiji pristup bi bio prijelaz na sintetičko oporezivanje dohotka koji bi uključivao dohotke stečene po svim osnovama, ali s više poreznih stopa, na primjer četiri. Time bi oporezivanje dohotka i inače postalo progresivnije (ne zaboravimo da danas gotovo svi obveznici poreza na dohodak plaćaju porez po nižoj od dviju stopa), a ujedno bi automatski dovelo do različitog poreznog tretmana velikih i malih iznajmljivača“, odgovaraju iz Možemo.
Most: Obiteljski smještaj ne treba jače oporezivati
Iz Mosta koji vodi Božo Petrov poručuju da je prije svega potrebno razdvojiti obiteljski smještaj od onog koji se odnosi na rentijerstvo te da oni obiteljski smještaj vide kao „konstitutivni element hrvatskog turističkog identiteta i da je on nositelj hrvatske turističke priče“.
Što se njih tiče, u obiteljski smještaj treba uvrstiti sve iznajmljivače koji imaju prebivalište na adresi na kojoj obavljaju djelatnost pružanja usluga turistima, u nekretninama koje su njihovo vlasništvo, te uključiti i one iznajmljivače koji nemaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine ako usluge pružaju samostalno (u svojstvu domaćina). „Pružanje usluga u obiteljskom smještaju ne treba opteretiti višim porezima“, odgovara nam Đani Bunja u ime stranke Most, gdje vodi Savjet za turizam.
Što se uvjeta za iznajmljivače tiče, mijenjali bi prag za obveznike plaćanja PDV-a u obiteljskom smještaju tako da se podigne na ostvarene primitke veće od 60 tisuća eura. Bunja dodaje da se poboljšanje kvalitete obiteljskog smještaja može postići i tako da se uredi stimulativni porezni status za domaćine na način da se njihova porezna davanja umanje na temelju priznavanja troškova ulaganja (na primjer u obiteljskom smještaju za sva ulaganja PDV se plaća u cijelosti i ne ostvaruje se nikakvo pravo na njegovo umanjenje).
Bunja kaže kako aktualna rješenja doista potiču rentijerstvo i apartmanizaciju i zbog toga u Mostu smatraju da treba maknuti nekomercijalni smještaj iz turističkog zakonodavstva.
„Nekomercijalni smještaj u značajnoj mjeri predstavlja nelojalnu konkurenciju obiteljskom smještaju te drugim pravnim i fizičkim osobama koje se bave pružanjem usluga smještaja, a često služi kao izlika za izbjegavanje plaćanja pripadajućih obveza“, naglašava Bunja.
HDZ: Rentijeri su nelojalna konkurencija
U HDZ-u, čiji je lider i premijer u dva mandata, a sada se bori za treći, Andrej Plenković, obiteljski smještaj opisuju kao „važan dio naše tradicije“ te smatraju da su tu jasno postavljena pravila (od kategorizacije do načian poslovanja i poreza), ali kažu da ta vrsta smještaja danas „dobiva nelojalnu konkurenciju u rentijerstvu, čemu posebno pogoduje iznajmljivanje preko internetskih platformi.“ Najavljuju plan da se kroz zakonska rješenja „omogući razlikovanje i drugačiji tretman obiteljskog smještaja od rentijerstva i nekretninskog biznisa“.
Pozivajući se pak na Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. te Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027., u HDZ-u kažu da je predviđeno redefiniranje uvjeta pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu uzimajući u obzir društvene, ekološke i ekonomske kriterije.
„To svakako znači i diferenciranje domaćina od onih koji se pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu bave kao gospodarskom djelatnošću, tzv. rentijera, i to kako bismo utjecali na bolju kvalitetu ponude obiteljskog smještaja, kao i na mogućnost priuštivog stanovanja i rast cijena dugoročnog najma u najopterećenijim destinacijama“, poručuju.
Umjesto odgovara na pitanje bi li podržali izjednačavanje poreza koji plaćaju paušalci s općim porezom na dohodak od iznajmljivanja, u HDZ-u su najavili da će se dodatno oporezivati poslovanje na internetskim platformama, uključujući i usluge smještaja, o čemu je donijet niz europskih akata. Kažu da je cilj uravnoteženje uvjeta za pružatelje usluga smještaja te „suzbijanje oglašavanja i pružanja usluga od strane osoba koje za to nisu registrirane“.
Domovinski pokret: Ukinuti paušal, ali izuzeti domaćinstva
U svom programu Domovinski pokret konstatira da je oporezivanje dnevnog najma u turizmu manje od oporezivanja dugoročnog najma, pri čemu je baza za oporezivanje broj kreveta umjesto ostvareni prihod. Planiraju, kažu, „ukinuti paušalno oporezivanje za iznajmljivače apartmana, osim za turističku djelatnost u domaćinstvu, i uvesti stopu oporezivanja od 10 posto kao što je i za dugoročni najam. Tako bi se eliminiralo nejednako oporezivanje te dvije vrste najma, stimulirao bi se dugoročni najam te bi posljedično došlo do korekcije cijena najmova kao i regulacije pretjerane apartmanizacije u pojedinim gradovima“, stoji u programu. Očito im je promaklo da je porez u međuvremenu dignut na 12 posto.
