Radi li u Hrvatskoj više ljudi u industriji ili u trgovini? Imamo zanimljive brojke
U prerađivačkoj industriji je početkom ove godine radilo oko 232 tisuće ljudi, dok ih je u djelatnosti trgovine bilo oko 218 tisuća.
Već godinama se, kao jedan od temeljnih problema hrvatskog gospodarstva ističe nedostatak industrije. Brojni stručnjaci upozoravaju na potrebu “reindustrijalizacije” zemlje. Građani međusobno često komentiraju da se otvaraju isključivo trgovine, umjesto proizvodnje, stoga će mnoge iznenaditi podatak da industrija u Hrvatskoj zapošljava otprilike jednaki broj radnika – čak i nešto malo više – kao i trgovina.
Podaci o strukturi osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema djelatnostima, pokazuju da je u siječnju ove godine 15,2 posto njih radilo u prerađivačkoj industriji. S druge strane, u kategoriji trgovine na veliko i malo, u koju spada i popravak motornih vozila, radilo je 14,9 posto osiguranika.
Udio industrije u BDP-u značajno pao u posljednja tri desetljeća
I podaci Državnog zavoda za statistiku za siječanj ove godine pokazuju da broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji blago nadmašuje broj zaposlenih u trgovini. U prerađivačkoj industriji je početkom ove godine radilo oko 232 tisuće ljudi, dok ih je u djelatnosti trgovine bilo oko 218 tisuća. Ove brojke odnose se samo na zaposlene u pravnim osobama – nisu uključeni obrtnici i slobodna zanimanja.
Ipak, kada se pogledaju povijesni podaci o udjelu industrije u BDP-u, vidi se da je ona u posljednjih tri desetljeća u padu. Dok je, na primjer 1995. udio prerađivačke industrije u BDP-u iznosio preko 18 posto, sada on iznosi tek negdje oko 11 posto. U posljednja tri desetljeća smanjio se i udio trgovine u BDP-u, ali je taj pad bio znatno manji – s oko 11 posto na nešto više od 9 posto.
Ako se vratimo podacima o strukturi osiguranika HZMO-a, zanimljivo je primijetiti da je u siječnju, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno hotelima i restoranima, radilo gotovo 6 posto osiguranika. Što se tiče građevinarstva, koje je zadnjih godina u snažnoj uzlaznoj putanji, u toj djelatnosti radilo je 8,6 posto osiguranika.
Promjene na tržištu rada
Tržište rada u Hrvatskoj, posljednjih nekoliko godina doživjelo je značajne promjene. Prije svega, promijenio se odnos ponude i potražnje u korist radnika. Manjak ponude rada, rezultirao je dolaskom stranih radnika, ne samo, kao što je to bilo donedavno, iz susjednih zemalja – Srbije i BiH, već i iz udaljenih zemalja.
Prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo je oko 173 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca. Najviše dozvola, gotovo 70 tisuća, odnosi se na graditeljstvo. Po broju dozvola slijedi turizam i ugostiteljstvo, gdje ih je dodijeljeno oko 46 tisuća. Za industriju strancima je izdano oko 24 tisuća dozvola. Prema MUP-ovoj statistici, krajem prošle godine broj stranih radnika iznosio je 117 tisuća, što je više od 8 posto zaposlenih u pravnim osobama.
