Raste pesimizam u njemačkoj ekonomiji, a to se onda prelijeva i na druge zemlje

Njemački ekonomisti sve su pesimističniji oko budućeg razvoja situacije u gospodarstvu. Njemačka je snažan izvoznik, a potražnja na ključnim tržištima poput Kine – usporava.

ZEW indeks ekonomske klime u Njemačkoj, ključni pokazatelj koji mjeri očekivanja financijskih stručnjaka, dramatično je pao s 41,8 bodova u srpnju na samo 19,2 boda u kolovozu.

Pad raspoloženja odražava rastući pesimizam o razvoju situacije u njemačkom gospodarstvu, kao i eurozoni. Pad je nadmašio očekivanja i prognoze prema kojima se indeks trebao spustiti  na 32 boda, te je ovo najveće mjesečno pogoršanje od srpnja 2022. godine.

I raspoloženje u eurozoni također je pogoršano, pri čemu je odgovarajući indeks pao s 43,7 na 17,9 bodova, što je najniže od veljače i znatno ispod očekivanih 35,4 boda. Pad od 25,8 bodova predstavlja najveće mjesečno pogoršanje ekonomske klime u eurozoni od travnja 2020., odnosno početka pandemije.

Ocjena trenutne ekonomske situacije u Njemačkoj također se pogoršava, pri čemu je relevantni pokazatelj pao za 8,4 boda na minus 77,3 boda. Međutim, pokazatelj situacije u eurozoni imao je blago poboljšanje, povećavši se za 3,7 boda na minus 32,4 boda.

Ekonomija eurozone suočava se s nizom problema koji su potkopali ionako vrlo slab oporavak u 2024.godini. Usporavanje globalne trgovine. zbog slabljenja potražnje na ključnim tržištima poput Kine, teško je pogodilo njemačko, izvozno orijentirano, gospodarstvo.

Usporavanje globalne trgovine pogađa izvozno orjentiranu Njemačku

“Ekonomska perspektiva za Njemačku se urušava. U trenutnom istraživanju opažamo najsnažniji pad ekonomskih očekivanja u posljednje dvije godine,” rekao je predsjednik ZEW-a, profesor Achim Wambach, dr. sc., komentirajući rezultate istraživanja.

Wambach je istaknuo da je stalna neizvjesnost, potaknuta nejasnom monetarnom politikom, razočaravajućim poslovnim rezultatima iz SAD-a i eskalacijom napetosti na Bliskom istoku, doprinijela padu raspoloženja.

Promatrano po sektorima, raspoloženje se pogoršalo u gotovo svima od njih, osim u sektoru komunalnih usluga, koji je zabilježio blagi porast od 0,7 bodova.

Najznačajniji padovi zabilježeni su u osjetljivim sektorima poput maloprodaje gdje je pad iznosio 24,2 boda, odražavajući zabrinutost zbog slabljenja potrošačke potražnje uslijed visoke inflacije i rasta kamatnih stopa.