Hoće li nova njemačka rejting agencija srušiti oligopol američke “velike trojke”

Financije Marko Repecki 14. velj 2024. 14:07
featured image

14. velj 2024. 14:07

Europska središnja banka, u studenom prošle godine, prihvatila je njemačku agenciju Scope, kao novu instituciju za procjenu boniteta. To je prva europska agencija koja će konkurirati “velikoj trojci” – Moody’su, Fitchu i Standard & Poor’su. Navedene tri agencije desetljećima su dominirale tržištem, prema mišljenjima kritičara, imale su svojsvrstan oligopol i na neki način odlučivale o sudbinama država i kompanija.

O potrebi pokretanja europske rejtinške agencije raspravlja se već godinama. Naime, povjerenje u “veliku trojku” dijelom je narušeno tijekom velike financijske krize koja je započela 2008. godine. Prigovaralo im se da su uoči krize bili preoptimistični, da bi nakon njena izbijanja vrlo brzo i snažno snižavali svoje kreditne ocjene, što je dovelo do njenog produbljivanja.

Velika financijska kriza narušila povjerenje u rejting agencije

Počela se dovoditi u pitanje neovisnost i objektivnost najvećih rejtinških agencija. Povela se rasprava o pokretanju novih agencija, ako treba i javnih, agencija. Čak je Europski parlament 2011. godine usvojio rezoluciju kojom je zatražio od Europske komisije da istraži mogućnosti osnivanja “istinski neovisne” agencije za ocjenu kreditnog rejtinga.

No, takva, javna agencija, suočila bi se s nekoliko problema. Upitno je bi li javna agencija uspjela izgraditi reputaciju, zaista neovisne institucije, kojoj tržišta vjeruju. Osim toga, s obzirom na okruženje u kojem ovakve agencije djeluju i koliki utjecaj imaju na tržišna kretanja, postojala je opasnost od podizanja tužbi, protiv javne agencije, zbog sumnje u manipulaciju tržištem.

Čime se zapravo bave

Rejting agencije zapravo investitorima, odnosno kreditorima, kroz svoje ocjene i analize daju informacije o dužniku. Daju odgovore na pitanja hoće li zajmoprimac imati problema s otplatom duga, koja bi bila odgovarajuća kamata na taj dug itd. Na primjer, za države je bolji (viši) kreditni rejting važan, jer što imaju bolju ocjenu, to će se zaduživati s nižim kamatama na dug. ista stvar je i s kompanijama. Što kompanija ima bolje ocjene, moći će prodati obveznice s nižim kamatama. 

Kreditna ocjena je mišljenje (analitičara) pojedine agencije, izraženo na alfanumeričkoj ljestvici, o kreditnoj sposobnosti dužnika. Svaka agencija ima svoju ljestvica. Na primjer, kod Standard & Poor’sa je najviša ocjena AAA a najniža D, u koju spadaju dužnici koji su “propustili” rok plaćanja duga. Gotovo identičnu ljestvicu ima i Fitch, dok kod Moody’sa ona ide od najviše razine Aaa do najniže C. Uz ocjenu često ide znak minusa i plusa koji ukazuje na to u kojem smjeru bi se ocjena mogla kretati u kratkom do srednjem roku.

Kako se rejting agencije financiraju

Što se tiče financiranja agencija za ocjenu kreditnog rejtinga, postoje dva osnovna modela. Prvi je da ih financiraju investitori. Znači. investitor plaća mišljenje, odnosno analizu agencije, kako bi na temelju toga donio odluku. Takvo mišljenje obično nije javno. S druge strane postoji model – koji je danas uobičajen – da dužnik, odnosno izdavatelj dužničkog vrijednosnog papira – obveznice, plaća ocjenu kreditnog rejtinga, koja se tada objavljuje kako bi bila dostupna zainteresiranoj javnosti.

Nakon što je sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća “velika trojka” službeno priznata od strane američke komisije za vrijednosne papire, postalo je uobičajeno da dužnici plaćaju ocjene kreditnog rejtinga. Isto tako, zanimljivo je da države najčešće ne plaćaju ocjenu kreditnog rejtinga, već se to uglavnom odnosi na kompanije – privatni sektor.

No, zbog ovakvog modela financiranja, u kojem ocjenu plaća onaj koga se ocjenjuje, agencije se suočavaju s velikim rizikom od sukoba interesa. Postoji, naravno, opasnost, da agencije “ide na ruku” naručitelju i dodjeli mu bolju ocjenu nego što zaista zaslužuje. No, s druge strane, agencije su svjesne da im o ugledu ovisi poslovanje i ako bez njega ostanu, lako im se može dogoditi da nestanu s tržišta.

Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch trenutno, prema procjenama, drže više od 95 posto tržišta, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li pojava njemačkog Scope Ratingsa uspjeti ugroziti tu oligopolsku poziciju.