Startupovi koji se bave vojnom tehnologijom privlače sve više novca: Što im je u fokusu?
Fobes Slovenija je pripremio pregled koji startupovi u području obrane prikupljaju najviše rizičnog kapitala, tko u njih ulaže i što razvijaju.
Napredni dronovi, hipersonični avioni, mikrosateliti te mnogo umjetne inteligencije i kibernetičkih rješenja – sve su više prisutni i na području obrambenih sustava, piše Forbes Slovenija.
Dok se opća ulagateljska euforija fondova rizičnog kapitala u posljednje vrijeme znatno ohladila, mlada poduzeća koja djeluju u području obrambene i vojne industrije nemaju velikih problema s financiranjem.
Do rujna ove godine, ovakvi startupovi su diljem svijeta prikupili gotovo 2,6 milijardi dolara, što je više nego u cijeloj prošloj godini, prema podacima analitičara iz istraživačke tvrtke S&P Global Market. Šire tržište rizičnog kapitala, s druge strane, i dalje je u padu i vrlo je vjerojatno da će ove godine zabilježiti još manji ukupni iznos ulaganja nego u 2023., koja također nije bila impresivna.
U zemljama članicama NATO pakta djeluje više od 370 tvrtki usmjerenih na razvoj obrambenih i vojnih rješenja, poduprtih rizičnim kapitalom. Zajedno vrijede 161 milijardu dolara, procjenjuje agencija Dealbook koja prati transakcije u startup ekosustavu.
Iznosi rastu posebno u Europi
Najviše kapitala slijeva se u SAD, ali iznosi rastu posebno u Europi. Do ovog listopada, 16 tvrtki prikupilo je gotovo 500 milijuna eura, što je dvostruko više nego prošle godine, navode u Pitchbooku.
Interes fondova za obrambnu tehnologiju porastao je tek posljednjih godina. Riječ je o prilično reguliranoj industriji koja od tvrtki zahtijeva velike početne investicije u opremu, dok su dobitci često ovisni o javnim nabavama i političkoj volji za ulaganja u obranu.
Potrebe su skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu i drugih geopolitičkih napetosti u svijetu. Danas i financijeri startup fondova, poput mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, imaju manje rezervi prema ulaganju u obrambene tehnologije. Iako većina nema mandat za izravno financiranje ofenzivnog oružja, raste njihov interes za tzv. rješenja dvostruke namjene, odnosno proizvode i usluge korisne i za civilne i vojne svrhe.
Trumpov doprinos
Svoj doprinos dao je i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji često prijeti saveznicima smanjenjem američke potpore NATO savezu. Prema izvještaju Reutersa, već sama mogućnost njegove izbora potaknula je pojačano financiranje u području obrane u Europi – prošle je godine u tu svrhu izdvojeno 552 milijarde eura, što je 16 posto više nego 2022., procijenili su u Stockholmskom institutu za međunarodna mirovna istraživanja. Ove se godine očekuje daljnji porast tog iznosa.
Dok su prošle godine ulaganja fondova rizičnog kapitala globalno pala, u Europi za 44 posto na 57 milijardi dolara, prema podacima Pitchbooka, ulaganja u obrambno-tehnološke startupe smanjila su se za dvostruko manje, točnije za 21 posto na oko dvije milijarde dolara.
Također, potrebe modernih obrambenih sustava danas su znatno drugačije nego prije deset godina. Naglasak je na elektroničkom ratovanju, autonomnim sustavima i općoj digitalizaciji oružja i opreme. To su područja koja ne zahtijevaju nužno velike investicije u hardver, što manjim, specijaliziranim i prilagodljivim tvrtkama može dati prednost nad velikim industrijskim konglomeratima.
Od dronova do hipersoničnih aviona
Brojni startupi bave se razvojem jeftinijih i učinkovitijih dronova. Mnogo se događa u području naprednih satelita i sustava za prikupljanje i analizu podataka. U fokusu su tvrtke koje razvijaju napredne materijale i “pametne” tekstile, kao i specijalizirana kriptografska i kibernetička rješenja.
Neki rade na još futurističnijim tehnologijama poput hipersoničnih aviona – koji bi mogli postići brzinu pet puta veću od brzine zvuka – te egzoskeletima; riječ je o robotiziranom oklopu na koji se po potrebi mogu postaviti napredni sustavi za detekciju okoline, pa čak i oružje.
Fascinantan primjer tvrtke Helsing
Jedan od najistaknutijih i financijski najpodržanijih u Europi je njemački Helsing. Osnovan 2021. godine, do sada je prikupio čak 770 milijuna eura, više od polovice tog iznosa u ovogodišnjem financijskom ciklusu. Vrijednost tvrtke gotovo doseže pet milijardi eura, čime se Helsing ubraja među najvrednije startupe u Europi. Među ključnim ulagačima su američki fond General Catalyst i Prima Materia, koju su osnovali švedski dobavljač vojne opreme Saab i Daniel Ek, osnivač Spotifyja.
Helsing se bavi razvojem softverskih rješenja koja povećavaju učinkovitost oružja. Tvrtka tvrdi da može analizirati milijune podatkovnih točaka koje prikupljaju senzori na dronovima, zrakoplovima, borbenim brodovima ili tenkovima, dok algoritmi tvrtke iz Münchena obrađuju te podatke i dostavljaju informacije ljudskim donosiocima odluka. “Obrana sve više postaje programerski izazov,” izjavio je suosnivač Gundbert Scherf za portal Politico.
Helsing već surađuje s Njemačkom, Britanijom, Francuskom, a od 2022. godine prisutni su i u Ukrajini. Među njihovim projektima nalazi se nadogradnja borbenog aviona Eurofighter i razvoj paneuropskog sustava zračne obrane. Također su jedan od partnera u Airbusovom projektu Wingman, gdje se bave razvojem drona koji bi trebao pružati podršku vojnim lovcima.
Helsing ima ambiciozne planove i u baltičkim državama, osobito u Estoniji, gdje imaju svoju podružnicu. Tamo planiraju u sljedeće tri godine podržati različite obrambene projekte s 70 milijuna eura.
Nijemci ne otkrivaju svoje prihode, no trenutno zapošljavaju više od 300 ljudi.
Procvat razvoja mikrosatelita
Sve više startupa bavi se razvojem tzv. mikrosatelita. Među većima na svijetu je finski ICEYE, koji je osnovan 2014. godine odjeljivanjem odjela za radio tehnologiju sa Sveučilišta Aalto. Podaci koje prikupljaju njihova satelitska mreža mogu služiti različitim svrha – od praćenja prirodnih katastrofa, nadzora pomorskog prometa pa sve do vojne uporabe.
Prije nekoliko tjedana, na primjer, tvrtka je potpisala ugovor s njemačkim industrijskim konglomeratom Rheinmetall u području razvoja vojnih sustava nove generacije. Sateliti koje razvijaju Finci trebali bi biti precizniji od klasičnih satelita, a slike koje šalju visoke su kvalitete, bez obzira na vremenske uvjete. Zbog njihove sposobnosti da identificiraju čak i vrlo male objekte, vrlo su korisni za izviđanje i preraspodjelu snaga na bojištima.
Do danas je ICEYE prikupio 370 milijuna eura, a prema podacima sa njihove web stranice, zapošljavaju više od 700 ljudi.
Robotski psi već stražare na granici SAD-a
Primjera inovacijskog vrenja u SAD-u ima očekivano mnogo. Ghost Robotics razvija autonomni stroj koji se kreće na četiri noge, odnosno robotskog “psa”. Među ostalim, već ga koriste za zaštitu američko-meksičke granice. Većinski udjel u tvrtki ove je godine za 240 milijuna dolara preuzelo još jedno poduzeće koje se bavi vojnom tehnologijom, korejski LIG Nex1.
Shield AI je, međutim, među bolje financijski podržanim tvrtkama. Prošle godine prikupili su 200 milijuna dolara za svog pilota umjetne inteligencije koji za rad ne treba globalne navigacijske sustave, već putem senzora stvara vrlo preciznu sliku trenutnog okruženja. Koriste se ili testiraju, navodno, na američkim lovcima i različitim dronovima.
Najistaknutiji je Anduril Industries. Tvrtku je 2017. godine osnovao Palmer Lucky, inovator u području virtualne stvarnosti i osnivač poznatog Oculus-a. Anduril razvija programe umjetne inteligencije koji upravljaju različitim uređajima – dronovima, nadzornim kamerama, pa čak i podmornicama. Ovi uređaji mogu povezati različitu opremu u jedinstveni sustav, čime stvaraju napredna rješenja za nadzor i obranu kritične infrastrukture ili vojnih baza. Kalifornijska tvrtka vrijedna je više od 14 milijardi dolara, u 2023. godini ostvarila je prihod veći od 500 milijuna dolara i zapošljava 3.500 ljudi.
Najaktivniji financijeri tih poduzeća su najčešće američki fondovi rizičnog i privatnog kapitala, koji su vrlo aktivni i u Europi. Ove godine su Amerikanci osigurali više od 65 posto ukupnog kapitala za europske startupe, što je 18 posto više nego prošle godine, procjenjuju statističari iz tvrtke Dealroom.
Među većim investitorima su General Catalyst, Founders Fund, u kojem je jedan od glavnih donosioca odluka tehnološki milijarder Peter Thiel, te Andreessen Horowitz – koji je od 2021. godine izvršio 14 investicija u obrambene startupe, uključujući posljednju ovog ljeta, kada je 175 milijuna dolara uložio u proizvođača autonomnih plovila Saronic.
Novi fondovi koje zanima ulaganje u vojnu tehnologiju u Europi
Dok su u gore navedenim primjerima riječ o etabliranim firmama, u Europi se sve više pojavljuju novi fondovi, poput ukrajinskog D3 Venture, litvanskog Scalewold i londonskog Twin Track.
Aktivne su i organizacije koje se financiraju s novcem poreznih obveznika. Europski investicijski fond nedavno je najavio fond fondova težak 175 milijuna eura, koji će financijski podržavati razvoj tehnologija dvojne uporabe. NATO od 2022. godine također ulaže u sektorske startupe, a na raspolaganju imaju milijardu dolara. Mnoge zemlje, u međuvremenu, uspostavljaju vlastite namjenske akceleratore i inkubatore.
