Što hrvatsku ekonomiju i zemlje regije čeka sljedeće godine
Kraj godine obično je vrijeme kada se pokušava prognozirati što nas čeka u narednom razdoblju. Analitičari Erste Group a ovih dana objavili su svoje prognoze ekonomskih kretanja u 2024. godini za osam zemalja Srednje i istočne Europe (CEE). Analizom su obuhvaćene Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Srbija.
Sljedeće godine očekuje se slabljenje rasta globalne ekonomije, uključujući i veliku kinesku ekonomiji, čiji rast bi, prema očekivanjima, trebao pasti ispod % posto. No, ono što bi zemlje CEE regije trebalo zabrinuti jest stagnacija ekonomija eurozone, a pogotovo slabljenje njemačke ekonomije, koja se desetljećima percipira kao motor europske ekonomije, i važan je trgovinski partner gotovo svih u analizi promatranih zemalja, pa tako i Hrvatske.
Rast investicija zbog EU fondova
Postoji i nekoliko faktora koji bi mogli pozitivno utjecati na ekonomski rast analizom obuhvaćenih zemalja. Prije svega, očekuje se rast osobne potrošnje. Naime, i realni rast plaća, uz pad inflacije mogao bi biti potpora rastu potrošnje kućanstava. S druge strane, povećani troškovi života, nakon dvoznamenkaste inflacije koju smo imali, mogli bi usporiti taj rast.
Također, rast investicija, kako se navodi u analizi Erste Grupe, bit će pokretan priljevom novca iz EU fondova, s obzirom na to da novac iz Programa za oporavak i otpornost ublažava prijelaz između dva proračunska razdoblja EU, kada obično opada investicijska aktivnost.
Prema prognozi, Hrvatska bi sljedeće godine trebala imati rast BDP-a od 2,4 posto dok je prosjek promatranih osam zemalja 2,5 posto. Najveći rast, od 3,3 posto prognozira se za Srbiju i Rumunjsku, a slijedi ih Mađarska, s rastom BDP-a od 3,2 posto.
Inflacija se vraća u “normalne” okvire
Inflacija bi se također trebala vratiti u “normalne” okvire. Nakon što se procjena inflacije za ovu godinu kreće oko 8 posto, sljedeće bi njen rast trebao pasti na 3,5 posto. Tu smo ispod prosjeka osam promatranih zemalja, gdje se očekuje rast cijena od 5 posto. Najniža inflacija očekuje se u Češkoj, gdje bi, prema prognozi za sljedeću godinu ona trebala iznositi 2,4 posto.
Što se tiče javnih financija, javni dug Hrvatske je i dalje u silaznoj putanji. Procjena je da ćemo ovu godinu završiti s javnim dugom na razini od 61,8 posot BDP-a, te da bi on sljedeće godine trebao pasti na oko 60 posot BDP-a. To je iznad prosjeka osam promatranih zemalja, među kojima je najmanje zadužena Čeka, za koju se razina javnog duga za sljedeću godinu prognozira na 46,3 posto BDP-a.
