Što kažu srpski ekonomisti o izborima: Vučić će manje bacati novac iz helikoptera
Forbes Srbija je razgovarao s nekoliko ekonomista o rezultatima izbora u Srbiji i njihovim očekivanjima u kojem smjeru će ići potezi nove vlade
Rezultati parlamentarnih, pokrajinskih i izbora u nekoliko gradova i općina u Srbiji, uključujući i Beograd, bez obzira što se glasovi službeno još prebrojavaju, poznati su. Vladajući SNS osvojio je više zastupničkih mandata nego na prethodnim izborima, pa bi sa svojim, sada već tradicionalnim partnerima, koalicijom oko SPS-a i Savezom vojvođanskih Mađara mogao formirati komotnu većinu u Skupštini
Uz to, u izbornoj noći od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nositelja pobjedničke izborne liste moglo se čuti kako će sljedeći izbori biti tek 2027. godine, što znači da će zakonodavna i izvršna vlast imati pred sobom pun mandat.
Forbes Srbija pitao je nekoliko ekonomista kako komentiraju ishod izbora, odnosno šta očekuju u pogledu ekonomske i fiskalne politike u narednom mandatu vladajuće političke garniture. Jesu li očekivali ovakve ili drugačije rezultate? Hoće li će najavljeni pun mandat buduće vlade, za razliku od oročenog odlazeće, povoljno utjecati na zaostale reformske zadatke ili ne, i od čega će to ovisiti?
O ishodima izbora – svima očekivano
Sugovornike Forbesa Srbija rezultati izbora nisu iznenadili, smatraju ih očekivanima.
„Vlast je izdašnim bacanjem novca iz helihoptera “zakaparila” naklonost određenog dijela birača i bilo je jasno da će i ove izbore dobiti priličnom razlikom u odnosu na svoje političke protivnike. Možda sam se nadao da će stranke okupljene oko liste Srbija protiv nasilja proći malo bolje nego što jesu, naročito u Beogradu, ali suština je da su ovakvi rezultati bili očekivani. Vlast je jednostavno potčinila državu i nema te sile koja je u ovom trenutku može obuzdati. Tek nakon ovih izbora uvjeren sam da ovu stranku može urušiti jedino ona sama truljenjem iznutra, sve ostalo je uzaludan posao“, smatra ekonomist Ljubomir Madžar.
Ni Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, nije iznenađen rezultatima izbora. „Pred izbore sam rekao da će SNS ‚počistiti‘ sve ostale stranke na nacionalnim izborima, a da je jedino u Beogradu neizvjesno“.
Rezultate parlamentarnih izbora objašnjava time što SNS dosta gradi infrastrukturu po Srbiji, a što je ‚običnim‘ ljudima vidljivo i važno.
„Ljudi to znaju cijeniti. U Beogradu je malo drugačije. Opozicija je bila svjesna da nije mogla dobiti republičke izbore pa su njihovi napori bili koncentrirani na Beograd. Opozicija nema toliko problema s Vučićem, koliko imaju sami sa sobom. Je l oni to ne znaju, ne žele ili ne mogu zbog svoje sujete staviti pod kontrolu… Tu nema jedinstvene fronte, nema prepoznatljivih ljudi, jer se često mijenjaju. Promatrano iz ugla tehnologije i osvajanja vlasti, Vučić apsolutno vodi. Naravno, za državu bi bilo dobro i korisno da ima jaku opoziciju, ali onu koja je državotvorno orijentirana”, smatra Savić.
Ni za Aleksandra Vlahovića, predsjednika Saveza ekonomista Srbije rezultati izbora nisu iznenađenje.
„Kada se uporede s onima ostvarenim na prethodnim izborima u Srbiji vide se neka pomicanja unutar blokova, ali ukupna slika je gotovo identična. SNS je ostvario nešto bolji rezultat, ali na uštrb SPS-a koji je ovaj put imao manje glasova nego na nekim prethodnim izborima, dok je očigledno lista doktora Branislava Nestorovića uzela glasove desnih stranaka, prije svega tu mislim na koaliciju Dveri-Zavetnici, kao i Narodnu stranku. Evidentno je da je odlazeći iz te stranke i Miroslav Aleksić povukao dio birača, otuda i nešto bolji rezultat koalicije Srbija protiv nasilja. To su, dakle, ta pregrupiranja unutar blokova, ali suštinski rezultati su isti, s tim što sam očekivao bolji rezultat opozicijskih stranaka u Beogradu. Izgleda da je nesposobnost stranaka na desnom dijelu spektra da se ujedine najviše doprinjelo ovakvom konačnom rezultatu u Beogradu, jer su te stranke ostale ispod cenzusa“, smatra Vlahović.
O novcu iz helikoptera – toga više neće biti
Ekonomisti s kojima je Forbes Srbija razgovarao slažu se u očekivanjima da će buduća Vlada prestati s izdašnim i neselektivnim razbacivanjem novcima iz državne kase.
„Ne očekujem nastavak daljeg dijeljena novca iz budžeta. To je bilo više u svrhu izbora. Kada je vlast počela primjenjivati takvu politiku u vrijeme korone to se opravdavalo, jer je imalo smisla. Također, zbog inflacije treba stati s tim načinom ‘pumpanja’ potrošnje”, kaže profesorica Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jelena Žarković.
I Vlahović kaže da će buduća Vlada Srbije morati voditi manje ekspanzivnu fiskalnu politiku i očekuje da neće biti neselektivnog davanja novca određenim kategorijama stanovništva, kao što je to bilo posljednjih godina.
„Dobro bi bilo da se s tim stane, pogotovo što je inflacija još uvijek visoka, a takve mjere fiskalne politike su u suprotnosti s mjerama za suzbijanje inflacije“, upozorava ovaj ekonomist.
Slaže se i Savić. „Ne vjerujem da će nastaviti s dijeljenjem novca iz državne kase. Ako ništa, ono će biti značajno manje“.
On podsjeća da su takvim metodama pribjegavali i prethodni režimi i da to nije izum aktualne vlasti.
“To su svi radili. Tako je Jovan Krkobabić, koalicijski partner SPS, 2008. isposlovao tri puta povećanje mirovina. Budžet je zbog toga bio desetkovan pa smo zato poslije imali reformu 2014. u kojoj su umirovljenici ‘stradali’. Nema, dakle, čudesnog vrča iz kojeg se može neprestalno uzimati novac. Prošlo je vrijeme dijeljenja novca i gdje treba i gdje ne treba“, smatra Savić.
O podršci privredi – pažljiviji odabir kapitalnih investicija
„Ne očekujem velike promjene kada su u pitanju fiskalna i ekonomska politika, naš ekonomski rast i dalje će se temeljiti na kapitalnim i stranim direktnim investicijama, a ono na što bi trebalo više obratiti pažnju jest poticaj domaćih privatnih investicija. One već deceniju gube trku sa kapitalnim i stranim investicijama, zbog čega je potrebno da država svojim politikama podstakne takvu vrstu ulaganja“, kaže Aleksandar Vlahović.
On smatra da kapitalne investicije moraju biti pažljivije birane i kroz transparentne postupke, jer bi se na taj način mogle ostvariti određene uštede, ali i poboljšati ekonomska efikasnost kapitalnih ulaganja.
„Domaća privreda bi trebalo biti više uključena u izvođenje tih kapitalnih radova“, smatra Vlahović.
Što se tiče stranih investicija, činjenica je da sve zemlje ovog dijela Europe imaju takve vrste poticaja za kreiranje novih radnih mjesta, ali bi se i tu mogao dati primat domaćim investicijama. Malim i srednjim tvrtkama, pored ovoga, potrebna je edukacija i širenje njihovih kapaciteta za korištenje novca iz IPA i IPARD fondova, jer je razina korištenja tog novca nedopustivo mala, a upravo takve tvrtke trebaju biti kamen temeljac konkurentnosti domaće ekonomije. Mogao bih sada nabrajati još neke segmente domaće privrede i načine na koje bi im trebalo pomoći, ali suština svega toga je podizanje konkuretnosti domaće privrede, a time i poticaj bržeg ukupnog ekonomskog rasta“, naglašava Vlahović.
Jelena Žarković, pak, smatra da je potrebno preispitati politiku subvencija i takvu podršku stranim direktnim investicijama.
„Te strane tvrtke koje dolaze posljednjih godina su niže produktivne od naših domaćih kompanija iz privatnog sektora, a opet su ovi domaći u prosjeku manje produktivni od europskih tvrtki. Dakle, pitanje je zašto je produktivnost našeg domaćeg privatnog sektora toliko slabija od europskog. Nama je potrebno tri radnika u industriji da bismo proizveli onaj proizvod koji u Europi proizvede jedan radnik”, ističe sugovornica Forbes Srbija.
Savić dodaje da ne treba očekivati veliku promjenu ekonomske politike, pogotovo kada se radi o izgradnji infrastrukturnih projekata.
„Ne samo da će SNS nastaviti raditi što je i do sada, nego će možda inzistirati i na nekim stvarima koje su ostavili za drugi put. Sada će svakako moći mirnije raditi. Nije sporno da će produžiti politiku ‘velikih infrastrukturnih projekata’. Ako postoji nešto što treba pohvaliti kod ove vlasti, to je infrastruktura koja se gradi po Srbiji. Ova vlast je vrlo dobro razumjela da se zbog takvih poteza dobivaju izbori. Dosta putujem po zemlji, često sam recimo na Zlatiboru, i vidim kako ljudi reagiraju. Čak i oni koji ne vole SNS i Vučića cijene to što su dobili asfaltni put pored kuće, ili vodu i kanalizaciju koju nisu imali. To je nešto što ljudi primjećuju. Ovako dobar ‘recept’ SNS sigurno neće mijenjati”.
Ipak, dodaje Savić, u daljim ekonomskim koracima nove vlade značajnu ulogu imat će i vanjske okolnosti. “One, nažalost, mogu biti jako loše, ne samo za Srbiju već za cijeli svijet. Prije svega mislim na ratove i sve ovo što se događa u ekonomiji…”
O ključnim reformama – obrazovanje, porezi, javne tvrtke
Jelena Žarković na pitanje koju reformu smatra ključnom za buduću vladu kaže da bi to morala biti reforma iz područja obrazovanja.
“Još 2018. godine imali smo iznenadni pad upisa studenata na fakultetima koji obrazuju nastavne kadrove, a sada je on sve veći. Nemamo predavače matematike, fizike, kemije, biologije… To je na srednji i dugi rok izuzetno važno za ekonomiju zemlje. Tko će nam sutra školovati djecu, tko će raditi u srednjoj i osnovnoj školi? To podrazmijeva jednu fokusiranu reformu upravo tih nastavničkih smjerova na fakultetima”, naglašava Jelena Žarković.
Prema njezinim riječima, ni područje porezne politike ne treba preskočiti. „MMF i Svjetska banka već duže vrijeme podržavaju pogresivniji sistem poreza na dohodak. Ne vidim koji bi bili razlozi protiv toga, ali nisam sigurna ni bi li Vlada bila spremna to provesti”, kaže ona.
