Nova studija otkriva kako bi klimatske promjene mogle pogoršavati bolesti poput demencije
Ekstremne temperature izazvane klimatskim promjenama možda povećavaju broj hospitalizacija i smrti povezanih s bolestima poput demencije, depresije ili epilepsije, pokazuje nova studija. Ovi rezultati potvrđuju ranija istraživanja koja su otkrila kako klimatske promjene ostavljaju negativne posljedice po ljudsko zdravlje.
Istraživači su analizirali nekoliko bolesti živčanog sustava, uključujući demenciju, multiplu sklerozu, epilepsiju, moždane udare i migrene, kao i psihijatrijske poremećaje poput šizofrenije, depresije i anksioznosti, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Lancet Neurology u srijedu.
Rizik od smrti od moždanog udara ili demencije raste s višim temperaturama, a i ekstremno visoke i ekstremno niske temperature povezuju se s višim rizikom smrtnosti od mnogih mentalnih bolesti poput depresije.
Istraživači su također otkrili kako s rastom temperatura raste i broj hospitalizacija pacijenata koji boluju od demencije, migrena, raznih mentalnih bolesti i multiple skleroze.
Oboljeli od demencije su ranjiviji na štetu koju uzrokuju ekstremno visoke i ekstremno niske temperature i ekstremne vremenske uvjete, budući da kognitivni poremećai ograničavaju njihovu sposobnost prilagodbe na promjene, stoji u studiji.
Istraživači vjeruju kako nekoliko faktora, među kojima su onečišćenje viša stopa vlažnosti zraka i smanjeno izlaganje suncu negativno utječu na mentalno zdravlje, dok neurološki poremećaji i terapije za njih otežavaju prilagodbu tijela na promjene temperatura.
Sutdija navodi kako bi pacijenti koji pate od tih poremećaja morali usvojiti nove navike za umanjenje posljedica klimatskih promjena, kao što je unos više vode, izbjegavanje vježbanja pri visokim temperaturama ili jačanje terapije.
Osim mentalnih i neuroloških bolesti, klimatske promjene negativno utječu i na respiratorne probleme i srčane bolesti, a povećavaju i rizik od zaraze virusom Zapadnog Nila, lajmske borelioze i bolesti koje se prenose zrakom i vodom. Budući da se ekstremni vremenski uvjeti pogoršavaju zbog klimatskih promjena, posljedice tih uvjeta – uključujući smrt, astmu ili ozebline – također se pogoršavaju, a različite regije svijeta bilježe različite stope.
Klimatska kriza izazvala je i jedan novi poremećaj, takozvanu “klimatsku tjeskobu”, odnosno strah od klimatskih promjena i posljedica koje one ostavljaju u svijetu. Ona uglavnom pogađa djecu i mlade, pokazuje studija. “Čitav koncept klimatske tjeskobe ima veliki, potencijalno ozbiljan utjecaj,” rekao je dr. Sanjay Sisodiya, glavni autor studije i profesor instituta za neurologiju na sveučilištu University College London.
U travnju je Europski suda za ljudska prava presudio kako vlade imaju odgovornost za sprječavanje klimatskih promjena i negativnih posljedica koje one ostavljaju na građane. Presuda je donesena nakon što je skupina žena iz Švicarske podnijela tužbu u kojoj navode kako su upravo one pod većim rizikom od smrti izazvane toplinskim valovima jer Švicarska nije dovoljno učinila kako bi ih zaštitila od posljedica klimatskih promjena.
Sud je naveo kako vlade krše ljudska prava ako ne poduzme dovoljno odlučne korake u borbi protiv klimatskih promjena i kritizirao Švicarsku jer nije smanjila emisije stakleničkih plinova ni provela okvire za borbu protiv klimatskih promjena. Švicarskoj je naređeno da skupini od oko 1000 tužiteljica starijih od 64 godine plati oko 87.000 dolara sudskih troškova.
Autor originalnog članka: Arianna Johnson, Forbes
Link: Climate Change May Worsen Health Conditions Like Dementia, Epilepsy, Depression, Study Suggests
(Prevela: Nataša Belančić)
