Što bismo trebali naučiti od Finske, dobitnice nagrade za napredak u sigurnosti na cestama

U proteklih deset godina Finska je uspjela umanjiti broj poginulih na cestama za 29 posto. Prosječan pad broja poginulih u prometnim nesrećama u čitavoj Europskoj uniji iznosio je 16 posto.

Finska je to uspjela zahvaljujući čitavom nizu mjera, od spuštanja ograničenja brzine u većini urbanih područja i instaliranja automatskih kamera za mjerenje brzine na gotovo 3000 kilometara glavnih cesta do izgradnje pješačkih i biciklističkih staza i 400 kilometara autocesta.

Zemlja je zbog toga ove godine osvojila nagradu Indeksa učinkovitosti sigurnosti u cestovnom prometu (PIN) za nevjerojatan napredak u sigurnosti na cestama. Vijest o nagradi ranije ovog ljeta objavilo je Europsko vijeće za sigurnost u prometu, neprofitna organizacija iz Bruxellesa.

Strateški pristup opasnosti na cestama

“U Finskoj postoji izraz ‘vahinko ei tule kello kaulassa’, što bi, grubo prevedeno, značilo ‘nesreće ne dolaze najavljene'”, kaže Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost u prometu. “To može objasniti zašto Finci imaju toliko sveobuhvatan i strateški pristup kojim žele pokriti što je više moguće različitih aspekata opasnosti na cesti.”

Trenutnu strategiju predvodi takozvani pristup Vision Zero, koji u obzir uzima i ljudske greške, a koji je prvi put implementiran u Švedskoj još 90-ih godina prošlog stoljeća.

Cilj inicijative je eliminirati sve smrtne slučajeve i ozbiljne ozljede na cesti stvaranjem nekoliko slojeva zaštite. Ako jedan ne uspije, drugi će umanjiti posljedice nesreće. Poboljšanja bi trebala stvoriti sigurnije ceste, sigurnija vozila, sigurnije brzine i bolju skrb nakon nesreće.

Blokade u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola

Uz smanjenje brzine i uvođenje infrastrukturnih poboljšanja i kamera za mjerenje brzine, istraživači kažu kako finska strategija želi inkorporirati i još čitav niz mjera. Među njima su i:

• Poboljšavanje vještina različitih korisnika cesta različitih dobi. To uključuje i analizu broja škola koje nude obrazovanje o prometu djeci školskog uzrasta, kao i broj nesreća u kojima su žrtve djeca ili mladi.
• Uzimanje u obzir mentalnog zdravlja. Finska i Estonija jedine su dvije zemlje Europske unije koje u statistike smrti na cestama uključuju i samoubojstva.
• Podrška nošenju kaciga na motociklima i mopedima. Stope su između 99 i 100 posto.
• Omogućavanje policiji da provodi nasumična testiranja vozača na droge i alkohol.

U Finskoj je vožnja pod utjecajem alkohola mnogo niža od prosjeka Europske unije, a velika većina građana smatra kako to riskantno ponašanje nije prihvatljivo, kažu iz udruge. Blokade u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola moraju biti instalirane u sve školske autobuse i taksije u zemlji, kao i u vozila pojedinaca osuđenih za vožnju pod utjecajem, u sklopu dugotrajnog programa rehabilitacije koji se koristi umjesto zabrane vožnje.

“Napori ne prestaju ni nakon što dođe do same nesreće; Finska je jedina zemlja Europe koja provodi detaljnu istragu svake nesreće sa smrtnim ishodom,” kaže Avenoso.

Finska je nagradu dobila u isto vrijeme kada je objavljeno i novo izvješće ETSC-a koje pokazuje kako je prošle godine na cestama EU-a poginulo 20.418 ljudi, što je samo 1 posto manje nego 2022. godine.

Kako bi smanjili taj jaz između uspjeha Finske i stagnacije u ostatku Europske unije, ETSC poziva na osnivanje agencije za sigurnost na cestama EU-a koja bi imala nadzor nad uvođenjem automatiziranih vozila, kao i ovlasti za istraživanje nesreća, prilagodbu regulacija za sigurnost vozila zbog brzog razvoja tehnologije i poboljšanje inspekcija koje bi osiguravale ispravno održavanje tih tehnologija.

Iz udruge kažu kako druge vrste prijevoza u Europi (željeznički, zrakoplovni i pomorski) imaju posebne EU agencije odgovorne za sigurnost, slična agencija za cestovni promet ne postoji.

“Promet na cestama mora ponovno postati prioritet,” kaže Avenoso. “Stotinu tisuća ljudi poginulo je na EU cestama tijekom proteklih pet godina, a poginut će ih još stotinu tisuća u narednih pet godina ako se ništa ne promijeni.”

Autor originalnog članka: Tanya Mohn, suradnica Forbesa
Link: Why Can’t All Countries Be Like Finland When It Comes To Road Safety?
(Prevela: Nataša Belančić)