Ukrajinci Ruse dronovima pozivaju na ‘predaju bez kontakta’
Dronovi u Ukrajini mijenjaju ratovanje, a posljednji neočekivani preokret je takozvana “predaja bez kontakta”, pri kojoj se dron sa zvučnikom i mikrofonom približava ruskim trupama i poziva ih da spuste oružje. Vojnici potom slijede dron natrag do ukrajinskih položaja gdje se na siguran način predaju. I u prošlosti je bilo povremenih spontanih predaja dronovima, ali ovo djeluje kao organizirana kampanja.
Dronovi su se ranije povezivali s brutalnim bliskim ratovanjem. Predaja bez kontakta sugerira kako bi dronovi u budućnosti ratove mogli učiniti nešto humanijima.
Prve predaje bez kontakta
Tijekom Zaljevskog rata 1991. godine, dron RQ-2A američke mornarice bio je na izvidničkoj misiji pregledavanja ishoda paljbe iz ratnog broda USS Wisconsin. Dok je dron prelijetao nisko iznad otoka Faylaka u blizini grada Kuvajta, pojavilo se 40 iračkih vojnika i poslalo znakove da se žele predati. Bila je to prva situacija, barem koliko je poznato, u kojoj su se vojnici predali letjelici bez posade.
Medijima je ideja o predaji nenaoružanim dronovima bila pomalo i smiješna, ali Iračani su znali da dron navodi vatru iz broda i da je njegova pojava vjerojatno znak da će uslijediti novi val napada, zbog čega je predaja bila pametan potez.
U sukobu u Ukrajini u nekoliko je navrata došlo do takvih predaja. One su moguće jer obje strane u ratu koriste kvadkoptere Mavic, vjerojatno DJI ili slične, koji mogu lebdjeti na niskim visinama. Osoba na tlu može vidjeti dron, a pilot također jasno može vidjeti je li pojedinca naoružan i izvodi li gestu predaje.
Zloupotreba instituta “predaje”
Prihvaćanje predaje neprijatelja u borbi izbliza riskantan je potez. Internetom se proširila jedna snimka ruskog vojnika koji je odglumio da se predaje, a potom na ukrajinske trupe bacio granatu – što je ratni zločin – a bilo je i mnogo drugih slučajeva gdje su neprijateljske trupe tijekom predaje bile strijeljane iz opreza, što je također ratni zločin.
Prihvaćanje predaje na daljinu, uz pomoć drona, mnogo je sigurnije. Vojnika se može odvesti na prihvatljivu lokaciju gdje mu se naredi da legne na tlo ili skine odjeću kako bi pokazao da nema skriveno oružje ili neprijateljske namjere, a sve bez rizika koji dolazi s bliskim susretima.
Veliku prepreku predaji na obje strane može predstavljati strah, a dronovi ga mogu ublažiti.
Psihološko ratovanje dronovima
Predaje dronovima koje smo dosad vidjeli uglavnom izgledaju kao slučajni susreti izvidničkih dronova i vojnika koji su se željeli predati. Dronovi također izbacuju letke s pozivima na predaju u neprijateljski teritorij. Ta ideja svoje korijene ima u davnoj 1870. godini, kada su te letke tijekom opsade Pariza izbacivali baloni. Moderne verzije saddrže QR kodove, a ponekad i link za sigurnu komunikaciju putem koje se organizira predaja. Ukrajina čak ima i hotline imena ‘Želim živjeti’, za ruske vojnike. Navodno ju dnevno nazove preko 200 ljudi.
Putem nje je dosad organizirano preko 4.000 predaja. Njome se organizira točno vrijeme i lokacija na kojoj ruski vojnik mora pričekati kvadkopter koji će ga odvesti do ukrajinskih položaja.
Posljednje snimke sugeriraju da Ukrajinci više ne čekaju da im se Rusi sami jave, već dronove koriste na aktivniji i organiziraniji način za pozivanje na i prihvaćanje predaje.
Dron opremljen zvučnikom i mikrofonom može ne samo prelijetati preko neprijateljskih linija i emitirati poruke o predaji, već može i stvoriti dvostranu komunikaciju sa svima koji žele prihvatiti ponudu.
Stalna prisutnost neprijateljskih dronova može imati i snažan psihološki efekt. Mnoge snimke prikazuju dronove koji opetovano bombardiraju iste osobe granatama, sve dok se ne potvrdi da su pojedinci zaista poginuli, a sve veći broj snimki prikazuje kako se ruski vojnici sami propucavaju kada im se približe FPV dronovi, navodno u želji da njihova smrt bude brza i “čista”, umjesto da polagano iskrvare. Olakšanje koje vojnici osjete pri saznanju da se mogu sigurno predati, a ne bolno umrijeti, mora biti poprilično.
Vojnik koji se našao pod paljbom artiljerije ili letjelica s posadom ne može se predati, čak iako u nekom trenutku shvati da se nalazi u bezizlaznom položaju. Dronovi to mijenjaju. Vojnik kojeg napada dron može ustati, mahnuti bijelom zastavom ili dignuti u zrak ruke, znajući da će njegovu gestu napadači vidjeti. Ako Rusi mogu realno očekivati da imaju opciju sigurne predaje, veliki su izgledi da će ju i prihvatiti. Upravo zbog toga je ključno da to očekivanje zaista i bude – realno.
Dronovi i sigurna predaja
Kako sada stoje stvari, predaja će u ovom sukobu postati sve češća. Ukrajinci su tijekom svoje akcije u Kursku zarobili veliki broj Rusa – neki izvori navode i preko 2.000 – a neki od njih se predaju u velikim brojevima. Mnogi su granični čuvari ili vojnici iz druge linije koji nikada nisu bili spremni na stvarne borbe. Mnogo veći broj ruskih trupa mogao bi početi razmišljati o predaji ako dobiju ponudu, a dronovi mogu biti dobar način za olakšavanje tog čitavog procesa.
Nedavni rad objavljen u časopisu Chicago Journal of International Law govori o tehnologiji koja olakšava predaju prema zakonima o oružanim sukobima, a neke od teza su zanimljive. Autori naglašavaju kako ovi zakoni pokušavaju izbalansirati humanitarne ciljeve s očitim vojnim nužnostima. Kako bi predaja bila iskrean, jasna i bezuvjetna – ali i prihvatljiva – moraju se ispuniti neki uvjeti, što je mnogo jednostavnije kada vojska na raspolaganju ima dronove.
“Čini se vjerojatnim da je predaja uz pomoć tehnologije sigurnija i efikasnija za sve uključene strane,” stoji u radu.
Sljedeći korak bio bi dron ili kopneni robot koji može provesti detaljnu pretragu zarobljenika u potrazi za oružjem. Budući ratovi možda će nalikovati na postapokaliptične filmove – vojnici se skrivaju pod olupinama spaljenih vozila, čekajući smrt dok im nad glavom zuje dronovi. Ipak, kada pilot dronova može vidjeti da su mete stjerane u kut i da bi im se bilo pametnije predati, on ih na to može i pozvati, što bi sukobe u 21. stoljeću moglo učiniti daleko civiliziranijima i manje krvavima.
Autor originalnog članka: David Hambling, viši suradnik Forbesa
(Prevela: Nataša Belančić)
