Većina zemalja EU nije dostavila klimatski plan: Pitali smo u Šušnjarovom ministarstvu u čemu je problem
Većina članica EU-a nije dostavila Europskoj komisiji ažurirane nacionalne energetske i klimatske planove, a među njima je i Hrvatska. Kako za FORBES Hrvatska kažu u Ministarstvu gospodarstva, treba povećati nacionalne ciljeve i ubrzati dinamiku njihova ispunjavanja, a plan je u “završnoj fazi”
Samo četiri od 27 članica EU poslale su svoje ažurirane Nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) u Bruxelles do roka koji je istekao u nedjelju 30. lipnja. Među velikom većinom članica koje to nisu učinile je i Hrvatska, a pristigli su samo iz Nizozemske, Finske, Švedske i Danske.
Europska komisija stoga poziva članice da pošalju konačne planove što je prije moguće, a ako bude potrebno, koristit će, prenose mediji, i zakonske mehanizme koji su Komisiji na raspolaganju.
Ažuriranje starih planova iz 2019. godine nužno je zbog u međuvremenu usvojenih ambicioznijih ciljeva EU-a, koji se moraju odraziti i na nacionalne planove do 2030. godine. Posve nova runda tih planova slijedi pak do 1. siječnja 2029. godine.
Preporuke za doradu plana
Hrvatska je nacrt ažuriranog NECP-a dostavila Komisiji u srpnju prošle godine, a u prosincu su iz Bruxellesa stigle ocjene i preporuka za doradu. Među kritikama je bilo i to da nacrt ažuriranog NECP-a nije prošao javno savjetovanje. konstatira se da će Hrvatska, prema projekcijama, postići cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u ESR sektoru i to sa -17,1 posto, dok je cilj po zakonodavstvu EU -16.7 posto u odnosu na količine iz 2005. godine. U ostalim kriterijima, Hrvatska je u nacrtu NECP-a ciljeve postavila prenisko, pa i u obnovljivim izvorima energije u bruto konačnoj potrošnji. Također, rečeno je da NECP nije usklađen s Teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za Istru jer odgađa obvezu uklanjanja ugljena iz energetskog miksa.
Na upit FORBES Hrvatska, iz Ministarstva gospodarstva koje vodi Ante Šušnjar nam odgovaraju da je “potrebno povećati nacionalne ciljeve i ubrzati dinamiku njihovih ostvarenja, a sve sukladno REPowerEU ciljevima i novim direktivama koje su u međuvremenu usvojene“. Sve to, dodaju, „ima osobit utjecaj na financijski aspekt NECP-a“.
“U završnoj fazi”
U Ministrastvu također navode da je finalna verzija „u završnoj fazi“, ali ne preciziraju kada će taj posao biti doista gotov.
„Sve što će se nalaziti u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu bit će moguće financirati iz dostupnih fondova. Sve što iz plana izostane, možemo zaboraviti idućih sedam godina“, komentirali su u Regionalnoj energetskoj agenciji REGEA kad je nacrt prošlog ljeta poslan u Bruxelles.
Inače, sredinom lipnja ove godine je Zelena akcija izvela u Zagrebu i performans zbog NECP-a, poručujući da traži javnu raspravu, a istaknuli su i transparent s porukama “Klimatska otpornost – naše pravo” i “Uključenje javnosti – vaša dužnost”. Doduše, oni su mislili da je za taj plan nadležno novo Ministarstvo okoliša i zelen tranzicije pa su ga pozvali da „opravda svoj naziv“ te da bude transparentno i što prije pokrene javno savjetovanje i to u zakonskom trajanju od minimalno 30 dana.
Iz Šušnjarovog ministarstva nam odgovaraju da će javno savjetovanje trajati 30 dana.
