Vinski stručnjak analizira što su ekstremne vrućine učinile hrvatskim vinogradima
Visoke temperature natjerale su vinogradare na berbu 10, do 15 dana prije uobičajenog roka, što im je stvorilo logističke probleme, pogotovo u uvjetima manjka radne snage, objasnio nam je dr.sc. Đuro Horvat. Grožđa će u nekim dijelovima biti manje, no rezultat bi mogla biti visokokvalitetna vina.
Iznadprosječno toplo vrijeme značajno je utjecalo na ovogodišnju vinogradarsku sezonu u Hrvatskoj, a rezultat su bile neuobičajeno rane berbe u svim regijama zemlje. Naime, u prosjeku je berba započela 10 do 15 dana ranije nego što je uobičajeno.
“Svaka regija Hrvatske imala je specifične izazove tijekom 2024., ali zajednički nazivnik svih regija je potreba za prilagodbom logistike i organizacije berbe”, kaže za FORBES Hrvatska dr.sc. Đuro Horvat, stručnjak za tržište vina, koji je svojedobno bio i prvi predsjednik Udruženja vinogradara i vinara.
Rana berba utjecala je i na smanjenje cijene grožđa između Sjevera i Juga
Horvat kaže da je najveći problem zbog rane berbe bila logistika – ključno je ubrano grožđe na vrijeme transportirati do prerade.
“Uz to, rana berba utjecala je na to da se ove godine smanjenje razlike u cijeni grožđa između kontinentalnih i južnih regija. Dok su u prošlosti južne regije – Dalmacija, imale značajno višu cijenu grožđa, ove godine je došlo do približavanja cijena, što ima utjecaj na ekonomsku dinamiku industrije”, kaže Horvat.
Mnogi vinogradari u kontinentalnom dijelu zemlje ne pamte ovako ranu berbu, no Horvat kaže su u bregovitom dijelu kontinenta prinosi i kvaliteta bliže standardnim godinama.
U Slavoniji i Podunavlju dio vinograda stradao od tuče
“Iako su klimatski ekstremi bili prisutni, uvjeti tijekom vegetacijske sezone su bili stabilni, što je omogućilo solidne prinose i obećavajuću kvalitetu grožđa. Potencijal za proizvodnju vina u ovom dijelu Hrvatske ostaje jak, s naglaskom na ravnotežu i kvalitetu vina”, kaže.
U dijelu Slavonije i Podunavlju vinogradari su se suočili s elementarnim nepogodama, poput tuče, koja je nanijela značajne štete, što utječe na prinose – smanjen je ukupni volumen ubranog grožđa.
“Kvaliteta grožđa ostala je dobra, ali se očekuje manja količina vina ove godine, što bi moglo rezultirati visokokvalitetnim vinima, posebno kod određenih proizvođača. Nažalost, poznati Traminac iz Srijema pretrpio je značajnu štetu, kao i vinogradi u Požegi i Baranji, što će utjecati na ukupne količine vina”, kaže Horvat.
Što se tiče Istre i Kvarnera, ti dijelovi zemlje također su bili pogođeni ranim zrenjem grožđa, što je, prije svega, izazvalo logističke poteškoće i mogućim kašnjenjem berbi.
Vina s izraženijim alkoholnim notama i koncentriranijim okusom
“Nedostatak radne snage dodatno je otežao organizaciju, posebno za vinare s većim površinama pod vinogradima. Rani dolazak zrelosti grožđa rezultira prezrelim plodovima, što može dovesti do vina s višim razinama alkohola, što može izazvati promjene u stilu vina na koje potrošači još nisu navikli”, kaže.
Slična situacija bila je i u Dalmaciji. “Većina sorti grožđa dozrijevala je gotovo u isto vrijeme, što je vinogradarima stvorilo probleme u optimalnom upravljanju berbom. Ovo bi moglo rezultirati vinima s izraženijim alkoholnim notama i koncentriranim okusima”, kaže.
Uglavnom, možemo zaključiti da, usprkos logističkim problemima zbog rane berbe, poteškoćama s pronalaskom radne snage i povećanim ukupnim troškovima, te dijelom i smanjenjem količine grožđa, što se same kvalitete vina tiče, mnogi vinari mogli bi 2024. pamtiti kao vrlo dobru godinu.
