Zašto banka iz SAD-a gasi račune hrvatskim startupima? Država se loše nosi s pranjem novca

Hrvatske tvrtke suočavat će se s poteškoćama u poslovanju u zemljama izvan Europske unije sve dok smo na “sivoj listi” međunarodne organizacije za financijski kriminal, zbog neusklađenosti okvira za borbu protiv pranja novca

Jedna od vijesti dana u srijedu bila je da je američka digitalna banka Mercury stavila Hrvatsku na crnu listu zemalja, zbog čega je više hrvatskih tech kompanija i startupova, koji su preko nje poslovali, dobili obavijest da u roku od otprilike mjesec dana moraju zatvoriti račune.

Ova odluka Mercuryja, koja je izazvala prilično nezadovoljstvo na tech sceni, na prvi pogled izgleda neobično, s obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije i eurozone. Kako je moguće da se zemlja s tim statusom nađe na listi sa Sjevernom Korejom, Bjelorusijom, Nigerijom itd.?

No, možda sve to skupa i nije tako neobično, ako uzmemo u obzir da se Hrvatska, kao jedna od rijetkih članica Europske unije, prošle godine našla i na tzv. sivoj listi zemalja “pod posebnim nadzorom” FATF-e, organizacije za međunarodni financijski kriminal.

Porezna ne razumije rizike pranja novca

Nakon što je prošle godine izašla ta vijest, Ministarstvo financija pokušalo je ublažiti situaciju, tvrdeći da stavljanje Hrvatske na sivu listu ne znači da smo postali visokorizična zemlja, u smislu pranja novca i financiranja terorizma, već da smo se time obvezali aktivno implementirati mjere za sprječavanje te vrste kriminala.

Iz izvješća MONEYVAL-a, nadzornog tijela Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca, vidljivo je da Hrvatska nije u stanju implementirati mehanizme za sprječavanje pranja novca, prije svega zbog nesposobnosti institucija.

Tako se u izvješću iz 2021. godine navodi da postoji nejednaka razina razumijevanja rizika pranja novca među hrvatskim institucijama – od punog razumijevanja do “neadekvatnog” razumijevanja. S time da je HNB dobio pozitivnu ocjenu, odnosno da u toj instituciji razumije rizike pranja novca, dok je s druge strane razumijevanje kod Porezne uprave ocijenjeno kao – neadekvatno. Uglavnom Porezna uprava koja bi trebala biti na “prvoj liniji” borbe protiv pranja novca, ne može prepoznati što i tko je – u tom smislu – rizičan.

Od 40 preporuka Hrvatska potpuno usklađena tek s njih pet

Između ostalog kritizira se i pravosuđe, odnosno, navodi se da suci i tužitelji imaju “ograničeno” razumijevanje kaznenih djela pranja novca, te se radije fokusiraju na predikatna kaznena djela, nego na samo pranje novca.

Također, navodi se i da iznos oduzete imovine povezane s pranjem novca, nije u skladu s profilom rizika zemlje, odnosno da iznosi koji su do sada oduzimani kriminalcima, nisu na očekivanoj razini, s obzirom na to da smo na “sivoj listi”.

Od ukupno 40 preporuka, Hrvatska se do sada uspjela potpuno uskladiti tek s njih pet, dok na preostalih 35 još ima posla, tako da ćemo po svemu sudeći još pričekati do skidanja s liste na kojoj nam, između ostalih, društvo prave Burkina Faso, Kamerun i Nigerija. Jamajka i Turska su, na primjer, skinute s liste krajem lipnja ove godine.

Do tada se hrvatski poduzetnici koji imaju ambicije poslovati na globalnom tržištu, mogu samo nadati da im se problemi, kakvi su se pojavili u SAD-u, ne počnu pojavljivati i u drugim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje također podružnice ili sjedišta imaju mnoge hrvatske tech firme.