Zašto se baš sada otvara stotine radnih mjesta u državnim službama? Pitali smo ministra Habijana

Od studenog starta novi sustav zapošljavanja u državnim službama, što znači da će se sve provoditi kroz jednu aplikaciju, uključujući natječaje, prijave i testiranje kompetencija. Sve to bi u punoj primjeni, koja je predviđena za 2026. godinu, trebalo osigurati “objektivnost i transparentnost te izbor najboljih kandidata”, ali promjene kreću u fazama i – ne obuhvaćaju već raspisane natječaje. Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nisu nam dali podatak o tome koliko se trenutno službenika zapošljava “po starom”

Nakon povišica plaća, upravo je na stotine radnih mjesta u državnoj službi za koje su u listopadu raspisani javni natječaji, a zanimljivo je pritom da su objavljeni netom prije no što će krenuti primjena novog sustava zapošljavanja, čija se priprema financirala novcem iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO).

Za to je originalno u NPOO-u bilo predviđeno 20 milijuna kuna, a kao rok za provedbu je bio zacrtan lipanj 2024. godine, no na koncu je predviđen iznos od 1,9 milijuna eura (14 milijuna kuna) uz rok koji je prebačen na kraj ove godine.

Postavlja se pitanje je li masovno zapošljavanje u državnim službama namjerno tempirano praktički u zadnji čas prije no što profunkcionira Centralizirani sustav za zapošljavanje, a ako jest, zašto je tome tako. I što će se promijeniti kada taj sustav profunkcionira za koji dan?

Centralizirani sustav kreće, ali…

Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – koje vodi Damir Habijan i koje daje prethodno mišljenje vezano za zapošljavanja – nismo niti nakon dva dana čekanja dobili podatak o tome koliko je točno otvorenih pozicija za radna mjesta u državnoj službi koja se sada popunjavaju. Svakako ih je više od 500, koliko se može pobrojati pretragom oglasa u Narodnim novinama.

Kao objašnjenje listopadske ponude radnih mjesta rekli su tek ovo: “Formiranjem Vlade ustrojena  su nova ministarstva, a određenim ministarstvima promijenjen je djelokrug rada. Sukladno tome i iskazanim potrebama za zaposlenike, tijela su nakon donošenja uredbi i pravilnika krenula u objave natječaja, dinamikom kojom su stizala pripremati natječaje”.

Poručuju i da “Centralizirani sustav zapošljavanja ide po planiranom hodogramu i kreće u studenom”. To se, doduše, trebalo dogoditi još 1. srpnja, no, kako je ljetos objavljeno, informatički sustav za centralizirano zapošljavanje nije bio izrađen, pa je stvar odgođena za 1. studenog.

Moglo bi se stoga zaključiti da se rok  za provođenje reformske mjere „Unaprjeđenje postupka zapošljavanja u državnoj službi“ iz NPOO-a poštuje. Kad se zagrebe malo ispod površine, vidi se da nije baš tako, odnosno da je rok provođenja reforme – koja bi trebala osigurati “objektivnost i transparentnost, te izbor najboljih kandidata” (citat s internetske stranice Ministarstva pravosuđa) – značajnim dijelom prolongiran.

Ipak, iz promjena koje će slijediti odmah (ne uzimaju se, pritom, u obzir već raspisani natječaji), prilično je jasno zašto su ministri žurili da “po starom” popune svoje službeničke redove. Svašta bi u novom sustavu moglo tehnički “zaškripati” i odužiti se, a cijeli postupak će biti i transparentniji.     

Kako se zapošljava od 1. studenog

Nadležnima u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije sve to se, čini se, nije dalo objašnjavati, pa nam detalje nisu naveli. Evo pak što proizlazi iz Uredbe o postupku zapošljavanja u državnoj službi koju je Vlada usvojila u četvrtak 24. listopada.

U njoj se kaže da se zapošljavanje provodi putem – internih oglasa, iz baze kandidata za rad u državnoj službi te putem javnog natječaja, a sve ide kroz Centralizirani sustav za zapošljavanje. No, niz članaka te Uredbe će stupiti na snagu tek 1. siječnja 2026. godine. Odgode primjene se odnose na objavu internih oglasa (koji bi ubuduće trebali imati prioritet), kao i na zapošljavanje iz baze kandidata (koja još ne postoji, formirat će se kroz javni poziv). Za rukovodeće državne službenike koje imenuje Vlada  su predviđeni interni oglasi i javni natječaji, ali interni oglasi će doći na red za malo više od godinu dana.

„Logika je kompetencija koja se obvezno testira za sva radna mjesta u državnoj službi, osim ako je posebnim zakonom drukčije uređeno.“

Zapošljavanje u državnoj službi od 1. studenog se može  pokrenuti ako je, između ostaloga, popunjavanje radnog mjesta predviđeno planom zapošljavanja, a provodit će se do 2026. godine isključivo preko javnog natječaja kroz Centralizirani sustav. Kroz njega se primaju i prijave u roku 15 dana, za što pak svakome treba korisnički profil (prijavljuje se putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, NIAS), a kroz taj se sustav dobivaju i pozivi za testiranje kompetencija. I rezultati provjere kompetencija vode se u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje i vrijede tri godine od provedenog testiranja.

Logika se obavezno testira

„U odnosu na dosadašnji postupak zapošljavanja koji se temelji samo na znanju, ovom Uredbom prelazi se na sustav koji se temelji na kompetencijama jer će se u postupku testiranja provjeriti kompetencije kandidata potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta“, kaže se u Vladinom obrazloženju.  Provodit će se i intervjui s onima koji su prošli test kompetencija (ostvarili najbolje rezultate) i ispunjavaju formalne uvjete, a u Centraliziranom sustavu će biti i baza od 10 pitanja za intervjue. No, komisija može, kaže se, koristiti i dodatna pitanja po slobodnom izboru.  

A koje kompetencije će se testirati? Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dužno je u roku od osam dana od dana stupanja na snagu Uredbe objaviti popis.  

U postupku javnog natječaja za jedno radno mjesto testira se najviše pet kompetencija, na tri razine (osnovna, srednja i visoka), a jedna je obavezna: „Logika je kompetencija koja se obvezno testira za sva radna mjesta u državnoj službi, osim ako je posebnim zakonom drukčije uređeno.“

Inače, interni oglas, javni poziv i javni natječaj te odluke o izboru kandidata i rješenja o prijemu u državnu službu objavljeni u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje javno su dostupni, kaže se u Uredbi.

---

Kompetencije koje će se moći testirati u idućih godinu dana Od stupanja na snagu nove Uredbe pa sve do 1. siječnja 2026., prilikom zapošljavanja u državnoj službi moguće je s Popisa kompetencija testirati kompetencije: Logika, Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku, Digitalna pismenost, Odgovornost u radu i orijentiranost na izvršenje zadatka, Analitičke sposobnosti i Pisana komunikacija na engleskom jeziku.  Što se tiče imenovanja rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada, njihove se  kompetencije neće testirati. „U javnom natječaju obvezno se navodi da se izbor kandidata obavlja na temelju rezultata strukturiranog intervjua te da se za izabranog kandidata provodi sigurnosna provjera u skladu s posebnim propisima“, piše u Vladinoj Uredbi.

---