Bi li SDP i Možemo nastavili HDZ-ov model narodne obveznice ili nude drugačije rješenje?
SDP i Možemo najavljuju da bi i njihova vlada nastavila s izdavanjem državnih vrijednosnih papira za građane. Boris Lalovac smatra da će izazov ubuduće biti kako produljiti ročnost narodnih obveznica na 5-10 godina, a za početak bi bilo dobro da se udjel koji građani drže u javnom dugu digne na 10 posto. Damir Bakić iz Možemo tumači zašto ih brine što je tek oko 1 posto građana do sada iskoristilo tu priliku za ulaganje
Predizborna kampanja je poremetila plan izdavanja nove runde narodnih obveznica u ožujku, ali građani se, prema neslužbenim najavama, ipak mogu nadati da će nakon travanjskih parlamentarnih izbora ta ulagačka prilika opet stići na stol.
Neki dan je to na marginama sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu nagovijestio premijer Andrej Plenković spominjući svibanj, kako ga prenosi Bloomberg, a siđe li HDZ s vlasti i u Banske se dvore smjesti lijeva opcija, SDP i/ili Možemo, njihovi predstavnici poručuju da će i oni narodne vrijednosnice imati u ponudi. U samom modelu, s obzirom na ročnost, kamate i visinu pojedinačnih iznosa uplata, zasad nitko ne najavljuje detalje ili promjene.
Suzdržanost ili neimaština?
Damir Bakić iz Možemo u odgovoru za FORBES Hrvatska poručuje da je to uobičajni način aktiviranja štednje građana u brojnim zemljama, ali ipak kaže da ih brine što je „kod nas samo oko jedan posto građana iskoristilo tu priliku, što nam govori o tome da s jedne strane i dalje postoji suzdržanost građana od ulaganja u državne vrijednosnice, ali i da brojni građani očito nemaju sredstava koja bi uopće mogli negdje ulagati, to jest govori nam i o lošem ekonomskom statusu naših građana.“
Prema javno dostupnim podacima, u narodnu obveznicu u ožujku prošle godine uložilo je 44.727 građana (od toga je po prvi puta na tržištu kapitala sudjelovalo njih 16.579), u trezorske zapise iz studenoga prošle godine 36.643 građana (po prvi put njih 10.519), a u najnovija dva izdanja trezorskih zapisa iz veljače ove godine ukuno je uložilo 37.178 građana (nije objavljeno koliko ih je ulagalo po prvi puta). Valja pritom reći da je vrlo vjerojatno da su iste osobe ulagale u nekoliko izdanja.
Boris Lalovac iz SDP-a, koji je i bivši ministar financija u Vladi Zorana Milanovića, kaže da je još 2015. godine razmišljao o tome da omogući građanima da ulažu u državni dug, ali tada nije bilo tehničkih mogućnosti za to.
Nastaviti i – pojačati
„Ne samo da bismo sada nastavili s izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa nego bismo to i pojačali“, napominje u razgovoru za FORBES Hrvatska. Smatra da je to za građane dobro – s obzirom na bolje prinose u odnosu na postojeće niske kamatne stope na oročene depozite u bankama, a također i zbog povoljnijeg poreznog tretmana ostvarenog prinosa (ne plaća se porez na dohodak od kapitala). Podsjetimo, godišnji prinos na narodnu obveznicu bio je 3,65 posto, a na trezorske zapise 3,75 i 3,65 posto.
Lalovac dodaje pak da je za državu dobro kada javni dug u značajnijem postotku drže građani jer to načelno pridonosi stabilnosti – dug je manje podložan utjecaju (vanjskih) špekulanata. Procjenjuje da bi za početak bilo dobro da građani u Hrvatskoj dođu do udjela u javnom dugu od 10 posto, a taj je dug lani iznosio oko 46 milijardi eura, dok je u najnovijim Smjernicama o upravljanju javnim dugom Ministarstva financija za 2024. godinu predviđeno da će javni dug iznositi 47,5 milijardi eura, a u 2025. godini 48,9 milijardi eura.
Dio ponude državnog duga treba osigurati i za mirovinske fondove, koji su zakonski obvezani da dio portfelja drže u državnim obveznicama, a smatra da bi i korporacije koje sada imaju značajne iznose štednje u bankama mogle biti zainteresirane.
Podsjetimo, do sada su građani u jednu dvogodišnju narodnu obveznicu te tri izdanja kratkoročnih trezorskih zapisa ukupno uložili 3,2 milijarde eura, pa bi to značilo da trenutno drže 6-7 posto javnog duga.
Bez ograničavanja gornjeg iznosa uplate
U skladu s dosadašnjom praksom Ministarstva financija, Lalovac kaže da ni on ne bi ograničavao gornji iznos pojedinačnih uplata u narodne vrijednosnice jer smatra da je Hrvatska u fazi kada tek stvara povjerenje građana u takvu vrstu ulaganja.
Precizna struktura dosadašnjih ulaganja građana u državne vrijednosne papire nije objavljena, ali zabilježen je niz pojedinačnih višemilijunskih uplata imućnijih građana. Što se tiče narodne obveznice, okvirno je tek rečeno da je 20 tisuća pravnih i fizičkih osoba uložilo do 10 tisuća eura, njih također 20 tisuća između 10.001 i 99.999 eura, a 2500 je uložilo 100 tisuća eura i više.
„Sljedeći izazov će biti izdavanje vrijednosnih papira dulje ročnosti, dakle ne više na godinu ili dvije nego na pet ili 10 godina. Dulja ročnost podrazumijeva i veće povjerenje u institucije“, napominje Lalovac. Dodaje da je tek ulaganje dulje ročnosti, zapravo, prava investicija. O tome kakvi bi modeli mogli biti ponuđeni, odnosno kako bi se građane stimuliralo na takva dulja ulaganja, valjalo bi proučiti i iskustva drugih zemalja u EU, dodaje.
