Europska središnja banka snizila kamate, ali komercijalne banke i dalje beru vrhnje

HNB je prošle godine komercijalnim bankama isplatio oko 479 milijuna eura na ime kamata na prekonoćne depozite, što se odrazilo na rast njihove dobiti. U ovoj godini do 31. svibnja im je isplaćeno već 243,3 milijuna eura, odgovorili su za FORBES Hrvatska iz središnje banke

Nakon što je Europska središnja banka 6. lipnja smanjila referentne kamatne stope, zanimalo nas je kako će se to konkretno odraziti na iznos koji će Hrvatska narodna banka isplatiti komercijalnim bankama na njihove depozite.

Iz HNB-a nam oko toga nisu htjeli dati procjenu, ali jasno je da će taj iznos unatoč smanjenja kamatne stope opet biti pozamašan.

Lani je, naime, središnja banka isplatila komercijalnim bankama oko 479 milijuna eura s osnove kamata na prekonoćni depozit (tzv. višak likvidnosti), a u ovoj godini, kako su nam odgovorili, do 31. svibnja im je otišlo 243,3 milijuna eura.

Depoziti kod HNB-a

Iznos koji će se bankama isplatiti do kraja godine ovisit će o kretanju prekonoćnih depozita i visini kamatne stope na prekonoćne depozite (sada je smanjena sa 4 na 3,75 posto).

“Tijekom 2023. prekonoćni depoziti banaka na njihovim računima kod HNB-a prosječno su iznosili 14,3 milijardi eura, a u 2024. godini se očekuje njihovo zadržavanje na sličnim razinama”, stoji u odgovoru HNB-a.

Što se tiče kamatne stope na prekonoćne depozite – koju bi se kolokvijalno moglo opisati kao “ležarinu” za novac koji banke ne plasiraju na tržište – nije poznato hoće li se ECB u ostatku godine opet odlučiti za novu rundu smanjenja, to će ovisi o daljem kretanju inflacije. Podsjetimo da je nakon razdoblja postupnog dizanja referentnih kamatnih stopa od sredine 2022. godine, kako bi se obuzdala inflacija, lipanjski sastanak Upravnog odbora ECB-a bio prvi na kojem su članovi donijeli odluku o smanjenju tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. Smanjenje će stupiti na snagu 12. lipnja.

Kao što je poznato, banke su imale rekordne poslovne rezultate u 2023. godini, dobrim dijelom zahvaljujući i kamati na prekonoćne depozite, a i u prvom tromjesečju ove godine se taj sretan niz nastavio. Unatoč tome, neke od njih najavljuju dizanje naknada za usluge.

Banke su poslovale s dobiti u iznosu od 413,4 milijuna eura, što je za 112,2 milijuna eura ili 37,3 posto više nego u prvom kvartalu prošle godine.  U svom komentaru kretanja u bankovnom sektoru u prvom tromjesečju HNB kaže da su se pokazatelji profitabilnosti povećali u odnosu na vrijednost s kraja 2023. godine – prinos na kapital (ROE) povećao se sa 15,5 posto na 18,1 posto.   

Kad se pak rade usporedbe poslovnih rezultata iz tromjesečja ove i prošle godine, valja imati na umu da je lani u tom razdoblju kamatna stopa na prekonoćne depozite komercijalnih banaka kod HNB-a bila niža. Naime, u siječnju 2023. godine je iznosila 2 posto, u veljači je rasla na 2,5 posto, a u ožujku na 3 posto, da bi tek u rujnu dosegla 4 posto, koliko je onda iznosila sve do ovogodišnje lipanjske odluke Upravnog vijeća Europske središnje banke.  

Stoga i ne čudi da je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko, gostujući naHRT-u,  konstatirala da se najveći porast dobiti banaka u prvom tromjesečju primijeti upravo na stavki – kamata od strane središnje banke. Taj „film“ ćemo stoga gledati i u nastavku godine, sve do četvrtog tromjesečja.     

Top lista banaka po dobiti

Najveću dobit je u prvom kvartalu ove godine imala Zagrebačka banka, 135,5 milijuna eura, što je   povećanje za 25,5 posto u odnosu na lani. Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s dobiti od 93,9 milijun eura, što je za 24,8 milijuna eura ili gotovo 36 posto više nego u prvom kvartalu lani. 

Erste&Steiermärkische Bank je ostvarila dobit u iznosu od 57,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 9,7 posto ili za 5,1 milijun eura.  Dobit OTP banke iznosila je 45,9 milijuna eura i viša je nego u prvom tromjesečju prošle godine za 78 posto ili za 20,2 milijuna eura. Na petom mjestu po visini dobiti je još jedna banka u stranom vlasništvu – Raiffeisenbank Austria, koja bilježi i najveće postotno povećanje dobiti. Naime, u prvom tromjesečju ove godine ta je banka ostvarila dobit nešto veću od 28 milijuna eura, što je za gotovo 17 milijuna eura ili 152,3 posto više nego u prvom kvartalu 2023. godine.

Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit od 23,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 32,7 posto, ili gotovo šest milijuna eura.