Guverner Vujčić o tome što nam kažu cijene mrkve i kruha o inflaciji
Guverner HNB-a Boris Vujčić je na konferenciji u Opatiji iznio procjenu da će godišnja inflacija do kraja 2024. biti dva posto, a što se tiče prošlog razdoblja visoke inflacije, ističe da je Hrvatska zabilježila drugi najniži kumulativni porast cijena među usporedivim zemljama središnje i istočne Europe
Do kraja ove godine može se očekivati nastavak smanjenja godišnje stope inflacije prema ciljanoj razini od dva posto, ocijenio je guverner HNB-a Boris Vujčić u predavanju “Inflacijski val – što smo naučili, što možemo očekivati i koji su rizici” održanom u četvrtak na konferenciji Financijsko tržište u Opatiji.
Objavljeno je to u priopćenju na internetskim stranicama središnje banke, gdje se također ističe da je Hrvatska, nakon Slovenije, zabilježila drugi najniži kumulativni porast cijena među usporedivim zemljama središnje i istočne Europe u razdoblju od lipnja 2021. do ožujka 2024. godine.
Bez stručnih termina…
“Godišnja stopa inflacije, kao i višegodišnji prosjeci inflacije su stručni termini koji ekspertima pomažu u boljem sagledavanju dinamike inflacije, ali većina ljudi na inflaciju gleda tako da računa koliko je cijena kruha ili mrkve narasla od početka inflacije. Po tom kriteriju imamo drugu najnižu stopu inflacije među usporedivim državama u srednjoj i istočnoj Europi”, istaknuo je Vujčić.
Inflaciju u Hrvatskoj je prema njegovim riječima, kako ga prenosi Hina, manje poticao rast cijena energenata nego u zemljama zapadne Europe, ali ju je jačao veći rast cijena hrane nego u eurozoni. U Hrvatskoj je od komponenti inflacije jedino tekuća inflacija cijena usluga još osjetno daleko od dugoročnog prosjeka stope inflacije.
Rast gospodarstva iznad 3,2 posto
Istaknuo je također da niska nezaposlenost i snažna potražnja za radom potiču trend rasta realnih plaća nakon privremenog pada 2022. godine, a profiti ublažavaju domaće inflatorne pritiske po osnovi troškova rada. U prilog tome ide i smanjenje uvoznih cijena.
Naveo je da bi gospodarstvo ove godine moglo rasti i više od projiciranih 3,2 posto, kako ga prenosi Hina. Dodao je da je taj rast znatno veći nego kod hrvatskih trgovinskih partnera, “a očekujemo da se i kod njih počne snažnije oporavljati gospodarstvo”.
