HNB objavio listu kamatnih stopa na depozite građana, isprsila se KentBank

Jednostavnom usporedbom može se donijeti odluka o tome gdje se najviše, a gdje najmanje isplati oročiti štednja. Čekaju se i detalji o “narodnim trezorcima”, koji bi također mogli privući štednju građana

Nakon što je to najavila još ljetos, Hrvatska narodna banka je u listopadu na svojoj internetskoj stranici počela objavljivati podatke o kamatnim stopama koje banke nude građanima na njihove oročene depozite.

Prema toj listi, najvišu kamatu za oročenu štednju od tisuću eura s jednokratnom uplatom na 12 mjeseci trenutno nudi KentBank od 3,10 posto, Hrvatska poštabnska banka 3,00 posto, dok dvije vodeće banke na tržištu, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka, kamate na štednju drže na vrlo niskim razinama, prva na 0,80 posto, a druga na 1,00 posto.

I na oročenu štednju na dvije godine najvišu kamatnu stopu nudi KentBank, 2,30 posto, dok Privredna banka Zagreb nudi 0,02 posto, a Zaba 1,00 posto kao i Erste banka.   

Pritisak javnosti na banke

Hoće li građani, ponukani jednostavnom usporedbom prilika koje im se nude za oročenu štednju, u većem broju odlučiti mijenjati banku u kojoj drže svoj novac, ostaje da se vidi.  S druge strane, Ministarstvo financija je ljetos najavilo da priprema izdanje trezorskih zapisa, vrijednosnog papira za kratkoročno zaduživanje države, u kojem bi mogli sudjelovati građani, a to bi također moglo odvući dio štednje iz banaka. No, još uvijek o tzv. narodnim trezorcima nisu objavljeni detalji.        

Politika prema štedišama bila je ljetos u fokusu domaće javnosti kad je postao očito da su – nakon što je ECB u višekratno dignuo referentne kamatne stope radi smanjivanja inflacije – komercijalne banke jedva primjetno (ako uopće) dignule svoje kamatne stope na depozite. Istodobno, banke su snažnije dizale kamate na kredite poduzećima i građanima. Velik rast dobiti koji banke objavljuju dolazi i zahvaljujući prihodu od visokih kamata na njihove depozite (viškove likvidnosti) na računima kod HNB-a, a trenutno je to 4,00 posto.

Rekordne dobiti u 2023.

Poslovanje kreditnih institucija u prvoj polovini 2023. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 703,8 milijuna eura, objavio je HNB, a pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. godinu. Prinos na imovinu (ROA) povećao se sa 1,0 posto na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) sa 8,2 posto na 16,8 posto.

Zagrebačka banka je već objavila rezultate i za prvih devet mjeseci ove godine, a imala je dobit nakon oporezivanja od 346 milijuna eura, što je za 139 milijuna eura ili 67,1 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

Podsjetimo, sredinom rujna je Vlada pozvala na sastanak predstavnike banaka, a ministar financija Marko Primorac nakon toga je poručio da se očekuje povećanje kamatnih stopa na depozite. Prva je reagirala Hrvatska poštanska banka u većinskom državnom vlasništvu.

Kako stoji u objašnjenju HNB-a vezanom za informativnu listu ponude banaka za depozite potrošača,  ona sadrži osnovne informacije o nenamjenskoj štednji kojom se potrošači najčešće koriste te omogućuje usporedbu ponude svih kreditnih institucija, uključujući i visine kamatnih stopa. Objavljeni podaci obuhvaćaju aktualnu ponudu nenamjenske štednje u eurima, američkim dolarima i švicarskim francima, a lista će biti ažurirana kad stignu novi podaci. Navedene kamatne stope odnose se na iznose štednje u visini 1000 eura, dolara ili švicarskih franaka, a ako prema odabranim kriterijima neke kreditne institucije nisu prikazane, to znači da trenutno nemaju ponudu za potrošače s takvim obilježjima, objašnjavaju iz HNB-a.