Hrvatska nije prezadužena, ali se čini da Primorac sve teže manevrira proračunom

Omjer javnog duga Hrvatske prema BDP-u na kraju prvog kvartala 2024. godine iznosio je 63,3 posto i po tome smo među europskim državama s nižim dugom. No, udio duga u BDP-u po prvi put je porastao od koronakrize, a nedavna misija Međunarodnog monetarnog fonda je upozorila na rast proračunskog manjka

Ministar financija Marko Primorac, po svemu sudeći, ima problema s punjenjem proračuna, kad je zatražio od kolega ministara rezanje investicija. Radi se o neočekivanom minusu od 1,6 milijardi eura, koji je nastao kao kombinacija uobičajene predizborne rastrošnosti Vlade i očito neočekivano slabijih prihoda proračuna.

Hrvatska je među boljim članicama eurozone

Ipak, utješno je da je javni dug dugo u silaznoj putanji (osim prvog kvartala ove godine), te su prognoze bile da će se sljedeće godine spustiti na 60 posto BDP-a po čemu bi Hrvatska bila među boljim, odnosno manje zaduženim članicama eurozone, pa će buduće zaduživanje kako bi se pokrio deficit biti manje bolno.

Eurostat je nedavno objavio podatke o javnom dugu koji pokazuju da je na kraju prvog kvartala 2024. godine, omjer bruto duga opće države prema BDP-u u 20 zemalja članica eurozone iznosio je 88,7 posto, što je porast u odnosu na 88,2% posto na kraju četvrtog kvartala 2023. godine. U Europskoj uniji, taj omjer također je porastao s 81,5 posto na 82,0 posto.

Omjer javnog duga Hrvatske prema BDP-u na kraju prvog kvartala 2024. godine iznosio je 63,3 posto. Ovo predstavlja blagi porast od 0,3 postotna boda u odnosu na kraj 2023. godine, ali je također značajan pad od 5,3 postotna boda u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.

U usporedbi s drugim zemljama eurozone, Hrvatska se nalazi među državama s nižim omjerom duga prema BDP-u. Na primjer, Grčka ima najveći omjer duga prema BDP-u od 159,8%, dok Italija ima omjer od 137,7%, Francuska 110,8%, Španjolska 108,9%, Belgija 108,2% i Portugal 100,4%. S druge strane, zemlje s najnižim omjerom duga su Bugarska s 22,6%, Estonija s 23,6% i Luksemburg s 27,2%.

Iako Hrvatska sada ima niži omjer javnog duga u odnosu na BDP u usporedbi s mnogim drugim zemljama eurozone, situacija se vrlo lako može krenuti u drugom smjeru. I Misija Međunarodnog monetarnog fonda je početkom prošlog mjeseca upozorila na rast proračunskog manjka.

Manjak u proračunu raste zbog socijale i plaća javnog sektora

Njihova procjena je da će ukupni manjak ove godine porasti na 2,5 posto BDP-a, u odnosu na prošlogodišnjih 0,7 posto BDP-a. Smatraju da je taj rast potaknut povećanjem socijalnih davanja i naknada zaposlenicima u javnom sektoru.

Upozorili su i da ovakva, “ekspanzivna i prociklička” politika potiču domaću potražnju i tako usporavaju pad inflacije i oslabljuju konkurentnost.

Iz MMF-a su poručili i da se zalažu za ukidanje široko obuhvatnih mjera za smanjenje troškova života, poput kontrole cijena, što bi, kako smatraju, proizvelo uštede od oko trećine postotnog boda BDP-a i obnovilo cjenovne signale. Smatraju da sve ovakve mjere od kojih Vlada ne bi odustala, trebaju biti privremene in usmjerene na najranjivije.

“Nastavak fiskalne ekspanzije u razdoblju snažnog gospodarskog rasta mogao bi nanijeti štetu teško stečenom fiskalnom kredibilitetu Hrvatske. Potrebna je i razborita fiskalna politika te odlučne reforme da bi se stvorio fiskalni prostor za potrebe za dugoročnom potrošnjom kao i zaštitni slojevi za buduće šokove”, poručili su u lipnju iz MMF-a.

“Hrvatska bi mogla dobiti A rejting. Ne bi bilo dobro da rastrošnost ugrozi takvu ocjenu”

Vlada je, inače, imala prilično ambiciozne planove što se tiče javnog duga. Tako su u dokumentu “Smjernice za upravljanje javnum dugom za razdoblje od 2024. do 2026. godine”, predviđali za ovu i sljedeću godinu manjak od 1,9 i 1,6 posto BDP-a. Javni dug je već ove godine, prema Vladinim očekivanjima, trebao pasti na 58 posto BDP-a,  a sljedeće godine na oko 56 posto BDP-a.

Ekonomist Hrvoje Serdarušić se na svom blogu nedavno osvrnuo na kretanje javnog duga. Upozorio je da ocjene vodećih indikatora upućuju na to da će ekonomski rast usporiti.

“Stoga bi bilo dobro da smanjimo i zaduživanje, u suprotnom bi omjer duga i BDP-a mogao drastično porasti. Pravo je vrijeme za fiskalni konzervativizam. Hrvatska će u jesenskoj reviziji rejtinga možda po prvi puta dobiti ocjenu A. Ne bi bilo dobro da nastavak rastrošnosti ugrozi takvu ocjenu”, zaključuje Serdarušić.