Koliko će biti milijunskih uplata građana za narodne trezorce? Gornji iznos nije ograničen
Država ni ovoga puta nije ograničila maksimalni iznos uplate po pojedinom ulagatelju. Uz godišnji prinos od 3,65 posto to će na iznos od par milijuna eura donijeti zaradu koja se penje preko 100 tisuća eura, što neki financijski stručnjaci ocjenjuju kao pravu premiju u odnosu na aktualne uvjete na tržištu. Među top 10 vlasnika udjela u lanjskom narodnom trezorcu su tri građana-ulagača s iznosima od 3,1 do 3,6 milijuna eura
Građani su u ponedjeljak 19. veljače počeli upisivati svoje ponude za kupnju novih narodnih trezoraca – onih na rok od 91 dan, te onih s dospijećem za godinu dana – a minimalni iznos po ulagatelju je 1000 eura. Ministarstvo financija nije, međutim, ni ovoga puta odredilo maksimalni iznos uplata po pojedinom ulagatelju tako da će vrlo vjerojatno opet biti imućnih građana koji će u državni dug uložiti i po nekoliko milijuna eura.
Uz godišnji prinos od 3,65 posto, što neki financijski stručnjaci ocjenjuju da donosi premiju u odnosu na aktualne uvjete na tržištu, to će na par milijuna eura uplate na koncu donijeti zaradu koja se penje preko 100 tisuća eura. Naravno, isti je prinos za svakoga, pa će oni koji u državni dug ulože, primjerice, minimalnih tisuću eura nakon godinu dana zaraditi 35,12 eura.
Slovenci ograničili uplate
Kakav će biti interes saznat ćemo tek krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca. No, postavlja se pitanje zašto je narodni trezorac, pogotovo ako se uzme u obzir prinos (koji se otplaćuje iz državnog proračuna, dakle iz poreza), definiran uz takve uvjete, odnosno zašto Ministarstvo nije odredilo i maksimum uplate po pojedinom ulagatelju. Primjerice, Slovenija je nedavno izdala svoju narodnu obveznicu u iznosu 250 milijuna eura, a najveći dozvoljeni iznos uplate bio je 100 tisuća eura.
Cilj bi, općenito gledano, trebao biti da što više ljudi sudjeluje. Prošlogodišnji je trezorac upisalo 36.643 građana, od čega je njih 10.519 po prvi puta u životu bilo ulagatelj na tržištu kapitala, što nije malo. No, da nije među njima bio znatan broj milijunskih ulagača, pitanje je koliko bi bilo ukupno uplaćeno.
Iz financijskih krugova komentiraju da, kad ne ograniči maksimalni iznos po ulagatelju, država zapravo lako „popuni izdanje“, pa i premaši ciljani iznos, te ispada vrlo uspješna. Lani je tako za trezorce ciljani nominalni iznos bio 440 milijuna eura, a budući da su prihvaćene sve ponude, završilo se na izdanju vrijednom 1,13 milijarde eura (od toga su građani upisali 969,7 milijuna eura, a ostalo insitucionalni ulagači u drugome krugu).
Hvalevrijedno, ali moglo je jeftinije
„Dojma sam da se država mogla jeftinije zadužiti na tržištu kapitala, kod kuće ili inozemstvu, ukoliko promatramo trenutne tržišne uvjete“, kaže u razgovoru za FORBES Hrvatska Niko Maričić iz društva za upravljanje imovinom InterCapital Asset Management, komentirajući najnovije emisije trezoraca.
Ipak, ocjenjuje da su „narodne vrijednosnice“ hvalevrijedan potez kako bi se stanovništvu omogućilo sudjelovanje na tržištu kapitala te sudjelovanje u rastu kamatnih stopa (kad već banke kroz oročenu štednju to nisu omogućile održavajući kamatne stope vrlo nisko). Također, kaže, dobra stvar je financijsko opismenjavanje ljudi. No, njegovo je mišljenje također da je trebalo ograničiti maksimalni iznos uplata.
Izdanje s dospijećem od 91 dan cilja na 250 milijuna eura (uz godišnji prinos od 3,75 posto), a ono od godinu na 300 milijuna eura (uz godišnji prinos od 3,65 posto), ali ministar financija Marko Primorac je rekao da to može biti i više bude li interes veći. Zbog uvjeta s kojima je ponuđeno djeluje to i kao svojevrsna, dobro umotana, predizborna propaganda.
Vlasnici prošlogodišnjih trezorskih zapisa
Sama struktura uplatitelja u lanjske trezorce nije objavljena. Prosječan iznos uplata građana je pak bio oko 26 tisuća eura, no ne znamo koliko je bilo onih s milijunskim uplatama, a koliko onih s minimalnima. Prema burzovnim podacima o najvećim vlasnicima, u top 10 su sada tri fizičke osobe s udjelima od 0,32 posto, potom 0,31 posto te 0,28 posto.
Budući da je izdanje bilo ukupno vrijedno 1,13 milijarde eura, to znači da su te osobe, redom, uložile 3,6 milijuna eura, potom 3,5 milijuna eura te 3,1 milijun eura, a u studenome ove godine će naplatiti prinos od 3,75 posto koji se penje u prvom slučaju do 140 tisuća eura.
Najveći udjel u tom izdanju trezorskih zapisa drži Državna agencija za osiguranje depozita (7,96 posto), a potom Privredna banka Zagreb (1,78 posto) te na trećem mjestu Erste banka (1,01 posto).
Podsjetimo, ministar Primorac je prošloga tjedna iznio i podatak da je država sa svoja dva dosadašnja izdanja vrijednosnih papira u kojima su mogli sudjelovati građani (narodna obveznica u ožujka i trezorac u studenome) zaradu od više od 80 milijuna eura prebacila iz „ruku“ institucionalnih ulagača u ruke građana.
| Kako to rade Mađari i Rumunji Oko izdavanja narodnih obveznica Niko Maričić ukazuje i na dobre primjere Mađarske i Rumunjske, država koje nisu u eurozoni. Kao i kod nas, na kupovinu narodnih obveznica građani dobivaju povoljniji porezni tretman u odnosu na alternative investiranja, pa to na neki način daje prednost narodnim vrijednosnicama. „Te države daju i mogućnost trgovanja narodnim vrijednosnicama na sekundarnom tržištu koje je poprilično likvidno, odnosno postoje market makeri koji su u svakom trenutku spremni otkupiti ili prodati narodnu vrijednosnicu. To svakako povećava atraktivnost ovakvog instrumenta jer ga čini značajno likvidnijim, što kod nas nije slučaj. Kod nas se sugerira držanje do dospijeća“, kaže Maričić. |
