Pogledajte kako je bankama skočila dobit u prvoj godini članstva u eurozoni
Bankarski sektor u Hrvatskoj lani je imao rekordnu dobit od skoro 1,4 milijarde eura, što je rast veći od 90 posto. Prva na ljestvici je Zagrebačka banka, a Hrvatska poštanska banka primakla se nadomak ljestvice top pet banaka po dobiti
Prva godina u eurozoni za banke u Hrvatskoj bila je, barem za one najveće, stvarno senzacionalna. To se moglo i očekivati, posebno s obzirom na visoku kamatu od 4 posto koju su, prema odluci Europske središnje banke o referentnim kamatnim stopama, naplaćivale na „višak likvidnosti“ deponiran kod Hrvatske narodne banke.
Kako govore službeni podaci upravo HNB-a, bankarski je sektor u 2023. godini dosegao dobit od čak 1,36 milijarde eura, što je rast veći od 90 posto. (U zadnjoj godini prije ulaska u eurozonu je dobit sektora iznosila 5,3 milijardi kuna.)
U pitanju je 20 banaka, a među top pet po dobiti uvjerljivo na prvome mjestu je Zagrebačka banka sa 450 milijuna eura (dobit joj je narasla za 212 milijuna eura ili 89 posto u odnosu na 2022. godinu), na drugom je mjestu PBZ sa 314 milijuna eura, na trećem Erste&Steiermarkische sa 219 milijuna eura, na četvrtom OTP sa 134 milijuna eura, a na petom Raiffeisen Bank Austria sa 96 milijuna eura dobiti u 2023. godini.
Hrvatska poštanska banka, u većinski državnom vlasništvu, primakla se nadomak tog elitnog društva i nalazi se na šestoj poziciji, a dobit u prošloj godini joj je bila 80,6 milijuna eura. Podsjetimo, HPB-u je lani pripojena Nova hrvatska banka (bivša Sberbanka).
Jedino je J&T banka u prošloj godini poslovala s gubitkom.
Rasla imovina banaka, HPB na petom mjestu
Ukoliko se gleda prema imovini banaka, HPB ističe da je ušao među top pet banaka s imovinom koja je narasla na 7 milijardi eura, što znači da je pretekla Raiffeisen bank Austria. Na prvom je mjestu Zagrebačka banka, s imovinom od 20,3 milijarde eura, što čini 26 posto ukupne imovine bankarskog sektora u Hrvatskoj, na drugom je mjestu PBZ sa 16,2 milijarde eura, na trećem Erste sa 133 milijarde eura, a na četvrtom OTP banka sa 8 milijardi eura imovine.
„Prinos na imovinu povećao se s 1,0 posto na 1,8 posto, a prinos na kapital povećao se s 8,2 posto na 15,5 posto. Rezultat je to porasta dobiti tekuće godine, pod utjecajem snažnog povećanja kamatnih prihoda. Znatan doprinos rastu tih prihoda dali su i prihodi na prekonoćne depozite kod HNB-a“, kaže se u komentaru kretanja u u bankovnom sustavu koji je objavio HNB uspoređujući rezultate s 2022. godinom kada Hrvatska nije bila u eurozoni. Dodaju da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama.
Paralelno s odličnim rezultatima banaka u 2023. godini, često se ističe da je trošak zaduživanja u Hrvatskoj danas niži od prosjeka eurozone, iako su kamatne stope na najvažnije vrste eurskih kredita odobrenih kućanstvima i kompanijama u rastu od sredine 2022. godine. Guverner HNB-a Boris Vujčić je krajem siječnja, na skupu o godišnjici uvođenja eura, tako istaknuo da je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj 3,64 posto, u Njemačkoj 4,22 posto, dok je za europodručje prosječna kamatna stopa iznosila 4,05 posto. Dodao je da se poduzeća, za kredite do 1 milijuna eura, u Hrvatskoj u prosjeku zadužuju uz kamatnu stopu 4,74 posto, u Njemačkoj uz kamatnu stopu od 6,27 posto, a prosječna kamatna stopa za usporedive kredite u europodručju je istodobno 5,65 posto.
Kamate na kredite
Prema podacima HNB-a, kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima u siječnju 2024. godine najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za nenamjenske i ostale kredite te je iznosio 6,12 posto. Najniži prosjek kamatnih stopa u siječnju 2024. iznosio je 3,64 posto, a odnosio se na stambene kredite. Kod kredita na osnovi prekoračenja po transakcijskim računima prosjek kamatnih stopa u siječnju 2024. iznosio je 5,77 posto, dok je kod kredita po kreditnim karticama prosjek kamatnih stopa u istom mjesecu iznosio 4,58 posto. Kod glavnih kategorija kredita odobrenih tvrtkama, prosjek kamatnih stopa iznosio je 4,99 posto za kratkoročne kredite, a 5,18 posto za dugoročne kredite.
Kamate na oročene depozite
Prosjeci kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne oročene depozite građana u siječnju 2024. godine viši su u usporedbi s njihovim vrijednostima iz siječnja 2023. godine, a prosjek kamatnih stopa iznosio je 2,25 posto za kratkoročne i 1,62 posto za dugoročne oročene depozite. Prosjeci kamatnih stopa na oročene depozite kompanija bili su znatno viši – iznosili su 3,41 posto za kratkoročne i 2,22 posto za dugoročne depozite.
