Hrvatski Magic Forest dronovima obnavlja šume u regiji, a u Hrvatskoj sadi samo u Vukovaru
Tvrtka iz Grubišnog Polja, Magic Forest, pokrenula je prije četiri godine Project O2 i proizvodi sjemenske kuglice za pošumljavanje teško dostupnih terena posebno opremljenim dronovima, a financijski je prate velike kompanije. Angažirali su je već u Sloveniji, na Kosovu, a ujesen će i u Srbiji, ali kod kuće se još nije probila do posla s Hrvatskim šumama. Trenutno rade na stvaranju park šume u Vukovaru, a o iskustvima i planovima za FORBES Hrvatska govori direktor i suosnivač Goran Ladišić
Osim Vukovara, u Hrvatskoj nam nijedan grad ne omogućava da mu poklonimo šumu, kaže nam Goran Ladišić, direktor i jedan od tri osnivača zanimljive male tvrtke Magic Forest iz Grubišnog Polja koja se bavi pošumljavanjem iz zraka. Zašto za to nema interesa, nije mu jasno. No, na istoku Hrvatske su dobili zadatak za Vukovarce stvoriti veliku park šumu na lokaciji Potkova uz rijeku Vuku, a u tome će s njima surađivati i školarci.
Poslovni koncept je zamišljen tako da s vlastima dogovore lokacije, a u akcijama pošumljavanja financijski ih prate neke od velikih kompanija kojima je to dio društveno odgovornog poslovanja te model ostvarenja ESG ciljeva.
Suradnja u regiji s tvrtkom Dron Spray
U Hrvatskoj su, osim na aktualnom projektu u Vukovaru na 50 hektara, dosad pošumljavali samo u Grubišnom Polju i Oklaju, no aktivni su već i u Sloveniji, pa i na Kosovu, dok će uskoro početi sa sadnjom u Srbiji na Fruškoj gori te, nakon toga, Durmitoru u Crnoj Gori, za što su sklopili ugovor o zastupanju s tvrtkom Dron Spray koja se inače bavi korištenjem dronova u poljoprivredi i vinogradarstvu. Iza nje stoji bivši profesionalni košarkaš Boris Savović.
Specijalnost te male hrvatske tvrtke, osnovane prije četiri godine, je da zahvaljujući posebno prilagođenim dronovima izbacuju na teren samoklijajuće kuglice sa sjemenom, tzv. seed bombs, i tako prilično efikasno pošumljavaju i teže dostupna, posječena ili opožarena područja. To rade pod brendom Project O2.
Uz sjeme, poput žira, u njihovim bombicama su glina, pijesak te supstrat, a to mu daje, kako kaže Ladišić “natprirodni habitat”, odnosno sve što je potrebno da ima veću uspješnost. Pijesak pritom čuva vlagu, glina daje čvrstoću, supstrat hranjivost, a ponekad dodaju i čili papričice te laneno ulje kako bi seed bombice zaštitili od toga da ih pojedu divlje svinje ili glodavci. „Ovako pojedu možda jednu, ali drugu neće“, kaže Ladišić. Što se sjemena tiče, koriste autohtone vrste prirodno prisutne u šumama.
„Receptura za sjemenske kuglice razlikuje se od područja do područja, a ove smo godine intenzivno radili na novim receptima za razne vrste tla. Prije toga smo napravili analize površina za sadnju“, otkriva naš sugovornik. Za Hrvatsku će ove godine napraviti 50 tisuća sjemenskih kuglica, a za izradu će na nekoliko mjeseci ujesen angažirati lokalno stanovništvo, pripadnike romske zajednice. Ove godine očekuje, kaže, udvostručenje prihoda s lanjskih 100 tisuća eura. Sebe opisuje kao zaljubljenika u prirodu, a u malom timu uz njega su i biolog te, naravno, stručnjaci za dronove, kao i nekoliko vanjskih suradnika.
Od suradnje s Hrvatskim šumama još ništa
Hoće li možda raditi na oporavku opožarenih šuma u Dalmaciji, pitamo. „Nadamo se da će se ukazati prilika za suradnju. Prije tri godine su nas bili kontaktirali iz Hrvatskih šuma radi obnove, odradili smo niz sastanaka i sve je već bilo dogovoreno, pa i lokacije za sadnju, uključio se potom i Hrvatski šumarski institut, ali na žalost nije došlo do realizacije“, kaže Ladišić, „jer nismo od Instituta dobili dva ključna odgovora – kada krećemo sa sadnjom i s kojim sjemenom. Sve je stalo.“
Dodaje također da se kod najnovijih požara u Hrvatskoj radi o dosta velikom dijelu nepristupačnog terena, a i minski sumnjivog, za čiju bi obnovu dronovi mogli biti dobar odgovor.
Iskustva s obnovom opožarenih područja imaju zasad iz Slovenije, gdje je 2022. godine bio veliki požar na području Krasa, kada je izgojelo 3,5 tisuće hektara šuma. Prilično je impresioniran time kako su vlasti nakon te katastrofe pristupile sanaciji šuma.
Kako to rade Slovenci
„U roku tri mjeseca je donijet hitan plan sanacije, tražili su i dobili sredstva iz europskog Fonda solidarnosti i već su ispunili 70 posto plana obnove“, navodi. Slovenski Zavod za šume pozvao je Project O2 u radnu skupinu za obnovu Krasa jer je veliki dio područja teško pristupačan, a pošumljavanje dronovima počeli su krajem prošle godine. No, u susjednoj su državi angažirani i na drugim lokacijama, što zbog vjetroloma, bolesti šuma ili oštećenja od smrznutih kiša, na osam hektara. Kako sve to funkcionira, pitamo. „Partneri nam osiguraju materijal potreban za seed bombice, a mi ih proizvodimo i izvodimo poslove dronovima“, objašnjava. „Koliko znamo, trenutno smo jedini koji to radimo u EU, a slična tvrtka postoji u Britaniji“, kaže Ladišić, „dok je to u SAD-u veliki državni projekt uz angažirane stotine milijuna dolara“.
Na Kosovu su pak počeli s pošumljavanjem ovoga proljeća na pet hektara oko Prištine, a sve u suradnji s lokalnom nevladinom organizacijom Sustainability Leadership Kosova, koju vodi Indira Kartallozi, USAID-om i samim gradom, a čeka ih još sadnja na pet hektara ove jeseni i 15 hektara u 2025. godini. „Tamo je najveći problem sječa šuma, ali i požari“, kaže nam.
Trenutno se pripremaju za testiranje novonabavljenog drona veće nosivosti, s ugrađenim novim bacačem sjemena koji je za njih prilagodio i patentirao Tomislav Korenika iz tvrtke Sky Nomads, koji će ujesen koristiti u Parku prirode Fruška gora gdje kreću s pošumljavanjem pet hektara kroz neki oblik franšize sa Savovićevom tvrtkom Dron Sprey.
Model za Srbiju i Crnu Goru
„Mi smo njima dali naš know-how i od svake sadnje imamo određeni postotak, a u počecima sam angažiran tamo kao i u Hrvatskoj jer ih moramo naučiti da rade cijeli taj posao“, objašnjava. Iduće godine bi pak po sličnom modelu trebali krenuti i s velikim projektom na obnovi Durmitora nakon požara, na 40 hektara, a nada se i poslu u Makedoniji. U međuvremenu, našli su zastupnicu za Francusku, etnobiologinju i konzultanticu Lucie Benoit, pa tko zna, moguće je da će se posao u skorije vrijeme proširiti i tamo.
Osim što dronovi mogu tamo gdje ljudska noga baš i ne može ili je to jako teško, Ladišić objašnjava da se iz zraka može u mnogo kraćem vremenu zasaditi veće površine nego konvencionalnim načinom sadnje. Na pitanje o tome što pokazuju testiranja, kolika je efikasnost njihovih seed bombs, odgovara da se u prirodi jedan od tisuću žireva primi i pretvori u sadnicu, dok je njihova uspješnost daleko veća. „Testiranja u počecima projekta su pokazala da u nekontroliranim uvjetima uspije 150 od 1000 komada“, kaže nam, a dodaje da je to potvrdio i monitoring u Grubišnom Polju od 2021. godine. No, na drugom projektu pošumljavanja, u Oklaju podno planine Promina, imali su problema – pala je kiša nakon bacanja kuglica sa sjemenom, polje je bilo sedam dana pod vodom, a sjeme propalo, pa su kasnije išli u ručnu dosadnju uz pomoć studenata. „Naša uspješnost jako ovisi i o vremenskoj prognozi“, napominje.
Najnoviji projekt im je vezan uz biotehnološku obnovu terena, što rade za Cemex Hrvatska na teško dostupnim dijelovima njihova starog eksploatacijskog polja. „To je za nas posve nova niša“, kaže Ladišić. U ovom konkretnom slučaju će koristiti sjeme brnistre.
