Kako je fond iz Londona potiho pomagao ruskom oligarhu pod sankcijama
Fond rizičnog kapitala Target Global upravljao je desecima milijuna dolara u ime Romana Abramoviča i pomogao ruskom oligarhu, koji je sada pod sankcijama, nagomilati udjele u nekim od najvećih europskih startupova.
Ruski oligarh Roman Abramovič potiho je investirao ukupno 63 milijuna dolara u niz europskih startupova putem svoje veze s londonskom VC tvrtkom Target Global, pokazuje skupina dokumenata koje je pregledao Forbes. Fond, koji je prikupio preko 3.2 milijuna dolara kapitala i uložio u najmanje 15 europskih tech jednoroga, uključujući Revolut i Cazoo, na Abramoviča je računao kao suinvestitora i ograničenog partnera između 2015. i 2021. godine, pokazuju dokumenti. Velika Britanija u ožujku 2022. je Abramoviču uvela sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Ranije nepoznate investicije pojavljuju se u dokumentima koji su procurili iz Meritservusa, pružatelja usluga s Cipra, a anonimni pojedinac podijelio ih je s Projektom za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) i njegovim partnerima, uključujući Forbes. Dokumenti otkrivaju pozadinu odnosa između Abramoviča i Target Globala, tvrtke čiji je suosnivač sin drugog sankcioniranog ruskog oligarha, Aleksandra Frolova.
Dokumenti pokazuju da je Abramovič uložio preko 63 milijuna dolara kao ograničeni partner ili kroz konkretne tvrtke koje je Target Global predstavio za investicije između 2015. i 2021. godine. Godine 2018., Abramovič je uložio 25 milijuna dolara u jedan od najranijih fondova Targeta, Target Global Mobility 2.0, stoji u dokumentu fonda. Taj iznos bio je otprilike petina ukupnih sredstava u fondu vrijednom 132 milijuna dolara, pokazuju podaci investicijske baze podataka Preqin.
Abramovičev novac iskorišten je za investicije Targeta u europsku kompaniju Circ 2019. godine (godinu kasnije kompaniju je kupio američki startup Bird koji je nedavno proglasio bankrot) i njemački jednorog za korištene automobile Auto1 2015. godine. Dokumenti također pokazuju kako je još jedna Abramovičeva shell kompanija, Ervington, imala udjele u startupu Auto1, kao i da je Target Globalu dala punomoć za glasanje o svakodnevnim korporativnim pitanjima poput naknada za nove direktore.
Auto1 je potvrdio ulaganje Targeta i Ervingtona, naglasivši da je do njih došlo godinama prije prvih sankcija uvedenih Abramoviču.
Auto1 je na frankfurtsku burzu izišao u veljači 2021. godine s vrijednošću od 2.2 milijarde dolara, čime je postala jedna od najpoznatijih njemačkih priča o uspjehu posljednjih godina. Ipak, Abramovičev udio u tvrtci kroz Target i Ervington tada nije otkriven investitorima. Auto1 kaže kako njemački zakon ne zahtijeva da se u inicijalnim javnim ponudama navedu imena dioničara s manje od 3 posto udjela. Ervington ipak jest naveden kao dioničar u dokumentu od siječnja 2021. koji je bio među procurenim dokumentima. Abramovič je svoj udio u startupu prodao Targetu u privatnoj prodaji u rujnu 2021. godine, pokazuju zapisi o poslovanju Ervingtona.
Dokumenti pokazuju kako su Abramovič i društva u njegovom vlasništvu također posudili milijune dolara Targetovim kompanijama za potrebe indirektne kupovine udjela u startupovima. Na primjer, između 2020. i 2021. Abramovič je Target Globalu posudio niz iznosa ukupne vrijednosti 23.5 milijuna dolara, za investicije u aplikaciju Flo za žensko zdravlje koja ima preko 300 milijuna korisnika, pokazuju ugovori između Targeta i Norme. U svibnju 2017. posudio je Targetu 10 milijuna dolara za udio u Delivery Hero, startup za dostavu hrane iz Berlina čija se vrijednost na frankfurtskoj burzi sada procjenjuje na 7.1 milijardu dolara. Iz startupa kažu kako u vrijeme inicijalne javne ponude za tvrtku 2017. godine nijedan dioničar nije bio pod sankcijama, dok iz Floa i Birda ne odgovaraju na upite za komentar.
Abramovičeva tvrtka za upravljanje investicijama također je sastavila i nepotpisani ugovor prema kojemu bi fond upravljao njegovim osobnim investicijama u britansku tvrtku za poluvodiče Compound Photonics. Target Global je od prodaje tih direktnih investicija trebao zaraditi 4 posto, stoji u sporazuju iz 2021. između Abramoviča i matične tvrtke Target Globala, Hyde Part Special Opportunities. Partner u Target Globalu Valler kasnije je postao direktor tvrtke Compound Photonics koja je u otada propala.
Iz Target Globala kažu kako investicije Abramoviča čine oko 2 posto sredstava s kojima upravljaju.
“Do ovih investicija došlo je godinama prije ruske invazije na Ukrajinu, u vrijeme kada je g. Abramovič bio poznati investitor u tech, privatni kapital, nekretnine i sport diljem Europe i Velike Britanije,” kazala je glasnogovornica Targeta, Seda Ambartsumian. “Target ima preko 200 različitih ograničenih partnera, a prati regulacije u nekoliko jurisdikcija diljem svijeta. Naš pravni tim proveo je komprehenzivne sustave sankcija i kontrola kako bismo se uvjerili da slijedimo zakone u svim jurisdikcijama u kojima poslujemo.”
Abramovič nije odgovorio na upit za komentar.
Ova londonska tvrtka nije jedini VC fond povezan s Abramovičem. Oligarh je također ulagao u rusku tvrtku Impulse VC i fond iz San Francisca Altair Capital. Impulse VC nije odgovorio na upit za komentar, a iz Altaira kažu kako Abramovič od ožujka 2022. više nije investitor i dioničar.
Mnogi američki investitori izbjegavaju kapital ruskih oligarha, pogotovo nakon što je stotina njih, uključujući Abramoviča, imenovana u zakonu iz 2018. o sankcijama kojemu je cilj bio kazniti Rusiju zbog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine. Ipak, Abramovič je često u startupove, hedge fondove i privatni kapital ulagao putem shell kompanija kojima su upravljali njegovi poslovni partneri s Cipra, pokazuju podaci FinCEN-a.
Ipak, direktori Target Globala znali su ime svog partnera, i to zahvaljujući pismu koje je 2018. poslao Meritservus u kojem potvrđuje identitet fondu kako bi bio u skladu s pravilima o pranju novca. Više izvora kaže kako zaposlenici Target Globala nisu bili svjesni da je Abramovič ograničeni partner najmanje u jednom fondu Target Globala, kao ni da je Target Global posredovao u njegovom investiranju u startupove.
Protiv Abramoviča su u ožujku 2022. uvedene sankcije Europske unije i britanske vlade zbog njegove navode podrške i povezanosti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Nakon početka rata su kompanije i investitori sa Zapada krenuli prekidati veze s Rusijom i njenom bogatom elitom koja se nevjerojatno obogatila tijekom privatizacije ruskih prirodnih resursa, pri čemu su ponekad pomagale veze s Kremljem. Abramovič je na sudu želio poništiti sankcije EU-a, tvrdeći da nema bliske veze s predsjednikom Putinom ili Kremljem. Njegov pokušaj je odbačen u prosincu 2023. godine, a Abramovič nije pokušao poništiti britanske sankcije.
Iako su njegove investicije od 63 milijuna dolara putem Target Globala iznosile samo maleni dio njegovog bogatstva koje je 2021. iznosilo 21 milijardu dolara, njegova imovina u međuvremenu je pala na 9 milijardi dolara, djelomično zbog međunarodnih sankcija i usporavanja ruskog gospodarstva.
Target Global također ima druge veze s ruskim oligarsima. Suosnivač i bivši izvršni direktor Aleks Frolov sin je oligarha Aleksandra Frolova koji je izgradio bogatstvo od 2.6 milijarde dolara na čelu ruskog najvećeg proizvođača Evraza. Protiv Frolova starijeg uvedene su sankcije u studenom 2022. godine, nakon početka rata. Abramovič je također imao udio od 29 posto Evraza gdje je Frolov bio izvršni direktor, između 2007. i 2021.
Target je originalno osnovan u Moskvi pod imenom Target Ventures, a osnovali su ga Frolov mlađi i Mike Lobanov 2012. godine nakon što su njih dvojica zajedno radili u ruskoj nuklearnoj elektrani Rosatom.
Godine 2015. postali su međunarodna tvrtka dovođenjem izraelskih investitora Yarona Vallera i Shmuela Chafetsa kao suosnivača Target Globala. Iako je sjedište novog fonda bilo u Berlinu, Target Global još uvijek je imao veze s ruskim oligarsima.
“Obiteljska sredstva u biznisu pružaju našim investitorima povjerenje jer znaju da je meni osobno stalo da biznis uspije,” rekao je Frolov mlađi ruskim poslovnim novinama Vedomosti u intervjuu 2018. godine.
Lobanov, koji je radije radio za rusku tvrtku za upravljanje fondovima Alfa Capital, za Wall Street Journal je 2015. izjavio kako 300 milijuna dolara kapitala u fondu dolazi od bogatih ruskih obitelji, ali odbacio je teorije da investitori u Target imaju veze s Putinom. “Nitko od naših ograničenih partnera nije povezan s vlašću,” rekao je tada.
Nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu, čini se kako je Target Global povukao poteze kako bi se distancirao od Rusije. Iz tvrtke kažu kako su zatvorili ured u Moskvi nedugo nakon početka invazije.
U ožujku 2022. godine, suosnivač Valler je kupio udjele koje su u tvrtci imali Frolov mlađi i Lobanov, stoji u mailu Target Globala koji je na uvid dobio Forbes. U dokumentu se ne navodi koliko je Valler platio za njihove udjele. Jedini drugi vlasnik je Chafetsova supruga koja je, kako stoji u mailu, vlasnica dionica zbog planiranja poreza.
U emailu također stoji kako je Target isplatio Frolova starijeg, koji je investirao u fondove Target Globala, između travnja i lipnja 2022. godine. U studenom iste godine britanska vlada je protiv Frolova starijeg uvela sankcije zbog njegovih veza s Kremljom i podržavanja Putinove ratne ekonomije putem udjela u Evrazu. Frolov se nije javno pobunio protiv sankcija. U svibnju 2022. Frolov mlađi se udaljio od fonda, a formalno je dao ostavku onoga dana kad je britanska vlada protiv njegovog oca uvela sankcije.
U dokumentu podnesenom tijekom sudskog slučaja u Njemačkoj u ožujku 2022., Barros je naglasio kako Target Global nije povezan s ruskom vladom. “Vladimir Putin nema, i nije nikad ni imao, utjecaj na kapital Target Globala,” naglasio je Barros.
Iako je Target Global javno pokušao umanjiti svoje veze s Rusijom, niz sudskih slučajeva i poslova sugerira da postoje veze koje idu dalje od obitelji Frolov. U pravnom sporu iz listopada 2023. povezanom s jednom od tvrtki u portfelju Target Globala, a koji je kasnije odbačen, fond je potvrdio kako je sankcionirani oligarh Aleksander Abramov, poslovni partner Frolova starijeg i Abramoviča, bivši investitor u njihove fondove. Target Global tajda je izjavio kako je i Abramov isplaćen iz svog udjela u fondu.
Abramov i Abramovič također su investirali u britansku telekom grupu Truphone, koja prodaje SIM kartice za pozive u inozemstvo. Nakon što je Abramovič sankcioniran u ožujku 2022. godine, viši direktor Truphonea dao je ostavku, no Valler – partner u Target Globalu – do prosinca je ostao član uprave tvrtke.
Truphone je gubio novac, a onda je Hakan Koc, suosnivač Targeta i tvrtke Auto1 (koja je, prisjetimo se, u Abramovičevom investicijskom portfelju) ponudio kupiti imovinu za – 1.26 dolara. Pokušaj akvizicije u početku se oduljio zbog pregleda u skladu s novim britanskim zakonom o nacionalnoj sigurnosti i investicijama, i to zbog straha da bi se podaci tvrtke ili njena tehnologija mogli zloupotrijebiti za potrebe ometanja britanske mobilne mreže. Akvizicija je ipak odobrena u siječnju prošle godine.
“Sretan sam što možemo spasiti ovu veliku tech kompaniju i pretvoriti ju u velikog britanskog poslodavca i poreznog obveznika,” rekao je Koc, upitan za komentar.
Od suosnivača Target Globala ostali su samo Valler i Chafets. Nakon što je Frolov mlađi dao ostavku u studenom 2022. godine, njegov bivši poslovni partner Mike Lobanov također je otišao. On je sada izvršni direktor tvrtke The Alternative, upravitelja fondovima nastalog iz jedne od Targetovih kompanija s Cipra.
Autor originalnog članka: Iain Martin, Forbes
Link: How A London-Based VC Quietly Brokered Roman Abramovich’s Startup Investments
(Prevela: Nataša Belančić)
