Osnivač Googlea donira veliki novac za proučavanje Parkinsonove bolesti i bipolarnog poremećaja: Sad se fokusira i na autizam

Dana 26. ožujka 2024. godine, Nicole Shanahan je izašla na nacionalnu scenu kao potpredsjednička kandidatkinja Roberta F. Kennedyja mlađeg. Tog dana, a i kasnije u javnim nastupima, Shanahan je podijelila detalje o dijagnozi autizma svoje male kćeri, povezujući je sa cjepivom koje je primila kao beba. Nema dokaza da cjepiva izazivaju autizam, ali Shanahan, nazivajući sebe „mamom za autizam“, širila je ovu demantiranu teoriju tijekom svoje petomjesečne kampanje za potpredsjednički položaj. „Moja kćer mi je skinula veo s očiju“, rekla je Shanahan u podcastu dan nakon što je prihvatila nominaciju. „Ako govorimo o mojoj podršci Bobiju Kennedyju, to je ono što me je dovelo do ovog pokreta: financijski, duhovno i možda na druge načine.“

Daleko od predizborne kampanje, njen bivši suprug i otac njihove kćeri, suosnivač Googlea Sergey Brin, nikada javno nije govorio o svom djetetu niti o uvjerenjima Shanahan. Međutim, početkom 2022. godine, članovi njegovog filantropskog tima počeli su istraživati načine kako da pomognu. Nakon više od dvije godine planiranja i skoro 50 milijuna dolara uloženih u istraživanje autizma, Brin pokreće novu inicijativu pod nazivom „Usklađivanje istraživanja za utjecaj na autizam“ (ARIA) koja će financirati istraživanja o uzrocima autizma, kao i terapijama za njega.

I sam u riziku od Parkinsonove bolesti

Dugoročni budžet za ovaj projekt još nije definiran, ali će znatno premašiti dosadašnje troškove, prema osobi upoznatoj sa Brinovom filantropskom strategijom. Njegov prvi program, pod nazivom IMPACT mreža, ima za cilj povezivanje centara za brigu o autizmu i istraživača koji će surađivati i koordinirati klinička ispitivanja; prijave za mrežu otvorit će se u sljedećim mjesecima.

Brinov fokus na autizam je njegov najnoviji napor da usmjeri većinu svojih značajnih filantropskih davanja na stanja koja pogađaju centralni živčani sustav, organizirana pod kišobranom nazvanim „CNS Quest“, kaže Ekemini Riley, koja ima doktorat iz molekularne medicine i pomaže u vođenju ovih inicijativa. Veći dio Brinovih početnih davanja bio je usmjeren na osnovnu znanost iza Parkinsonove bolesti, počevši prije više od jednog desetljeća, a bipolarni poremećaj postao je fokus 2022. godine, kako je Forbes ranije izvijestio.

Iako Brin rijetko razgovara s novinarima i drži svoj život privatnim, sva tri stanja — Parkinsonova bolest, bipolarni poremećaj i autizam — pogodila su članove njegove obitelji. Njegova majka, kojoj je Parkinsonova bolest dijagnosticirana prije više od dva desetljeća, preminula je u prosincu u 76. godini. Brin je 2010. godine također otkrio u rijetkom intervjuu da ima povećan rizik od obolijevanja od Parkinsonove bolesti zbog genetske mutacije koju je imala i njegova majka.

Donirao gotovo četiri milijarde dolara

„Ovaj rad je osoban jer počinje od Parkinsonove bolesti, a ja nosim jednu od otkrivenih genetskih mutacija, mutaciju G2019S gena LRRK2,“ napisao je Brin, sedmi najbogatiji čovjek na svijetu, u e-mailu Forbesu. „Ovo istraživanje dovelo je do otkrića nove varijante gena GBA1 koja povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod ljudi afričkog porijekla. Optimističan sam u pogledu sličnih otkrića koja će poboljšati njegu osoba s bipolarnim poremećajem i autizmom.“

Od Brinovih skoro 900 milijuna dolara filantropskih grantova prošle godine — skoro duplo više nego 2023. i četvrtina njegovih 3,9 milijardi dolara ukupnih davanja tijekom života — oko polovice je otišlo na ciljeve povezane sa CNS Quest-om. Brin je također počeo podržavati startupe i investicijske fondove koji rade na komercijalnim rješenjima i tretmanima, ulažući više od 600 milijuna dolara do danas, uključujući oko 400 milijuna samo u 2024. godini. Dok će svi profiti biti reinvestirani ili donirani neprofitnim organizacijama, to je još jedan način da se potakne napredak.

Brin je već potrošio 1,75 milijardi dolara na istraživanje Parkinsonove bolesti, razarajućeg degenerativnog oboljenja koje pogađa 10 milijuna ljudi širom svijeta, više nego bilo koja druga osoba. On je jedan od malobrojnih ljudi na globalnom nivou koji su donirali toliku sumu za jednu bolest. (Ostali uključuju Billa Gatesa, Melindu French Gates i Warrena Buffetta za iskorenjivanje dječje paralize, kao i pokojnog milijardera iz oblasti nekretnina Harryja Helmsleya i njegovu suprugu Leonu za dijabetes tipa 1).

Prvi rezultati

Posvećenost i suradnja koje Brin primjenjuje u svojoj filantropiji već počinju davati rezultate. U studenom 2023. godine, istraživači financirani putem Brinovog programa „Usklađivanje znanosti za Parkinsonovu bolest“ (ASAP) i njegovog partnera, Fondacije Michael J. Fox, otkrili su genetsku varijantu koju je Brin spomenuo u svom e-mailu Forbesu — onu koja gotovo četverostruko povećava rizik od bolesti kod ljudi afričkog porijekla. U kolovozu prošle godine FDA je izdala pismo podrške ohrabrujući znanstvenike i farmaceutske tvrtke da koriste test cerebrospinalne tekućine za rano dijagnosticiranje Parkinsonove bolesti, koji je djelomično financirao ASAP.

Proučavanje bipolarnog poremećaja

Brin je također intenzivno financirao napore za proučavanje bipolarnog poremećaja, ozbiljnog mentalnog stanja koje pogađa oko 40 milijuna ljudi širom svijeta. Godine 2022, Brin i dva imućna para — svi sa članovima obitelji kojima je dijagnosticiran bipolarni poremećaj — obvezali su se donirati po 50 milijuna dolara tijekom pet godina entitetu nazvanom „Proboji u otkrićima za napredak s bipolarnim poremećajem“, ili BD2. Brin je već donirao 75 milijuna dolara za istraživanje ovog poremećaja.

Do početka 2022. godine, Brinov tim je već planirao fokusirati se na autizam. ARIA je tiho pokrenuta prošlog listopada, fokusirajući se od početka ne samo na osnovnu znanost, gdje je financiranje autizma povijesno bilo usmjereno, već i na potencijalne terapije ili tretmane. „Ono što smo naučili i vidjeli iz naših drugih inicijativa jest da je zaista važno financirati obje stvari paralelno i imati taj povratni ciklus između znanosti i kliničkog aspekta, poput dizajniranja ispitivanja, razvoja lijekova i terapija,“ kaže Riley, koja zajedno vodi ARIA. Ovo je posebno važno kod autizma, s obzirom na to da je to jednostavno neurološka razlika, a ne bolest koja se treba izliječiti.

Tijekom narednih pet godina, dodaje ona, ARIA ima velike ciljeve, uključujući razvoj kvantitativnih procjena za jezik, društvenu komunikaciju i senzornu disfunkciju kako bi poboljšali tretmane za autistične osobe koje to traže.

„Željela bih osigurati da svatko tko ima složeno neurorazvojno stanje poput autizma ima priliku da kao odrasla osoba vodi život koji mu omogućava da ispuni svoj potencijal i živi u okruženju u kojem se osjeća sigurno, poštovano i cijenjeno zbog onoga što jest“, kaže Katarzyna Chawarska, profesorica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, koja istražuje rane markere autizma i razgovarala je s časopisom Forbes o Brinovim naporima.

Ulaganja u kompanije

Kako bi postigao Brinov cilj za bolje tretmane, njegov tim je počeo podržavati biofarmaceutske tvrtke. Krajem 2021. godine, Brin je osnovao Catalyst4—vrstu neprofitne organizacije pod nazivom 501(c)(4), koja može lobirati i posjedovati cjelokupne profitne tvrtke—s više od 450 milijuna dolara vrijednosti doniranih dionica tvrtki Alphabet i Tesla. (Investirao je u tvrtku za električna vozila 2008. godine.) Godine 2023. donirao je dodatnih 615 milijuna dolara Catalyst4-u.

Portfelj Catalyst4 uključuje većinski udio u biofarmaceutskoj tvrtki MapLight, koja razvija tretmane za bolesti mozga i autizam. Trenutno ima kandidata za lijek u fazi 2 kliničkih ispitivanja koji ima za cilj pomoći kod „deficita u društvenoj komunikaciji“ kod određenih autističnih osoba. Catalyst4 je također investirao u Stellaromics, koji radi detaljne trodimenzionalne mape aktivnosti gena u uzorcima tkiva za upotrebu drugih tvrtki u razvoju lijekova; Capsida Biotherapeutics, tvrtku u ranoj fazi genske terapije; i Octave Bioscience, koja radi na poboljšanju njege za neurodegenerativna stanja, počevši od multiple skleroze. Jedan od pristupa koje Catalyst4 koristi kod nekoliko svojih portfeljskih tvrtki jest davanje „filantropskih“ sredstava (često oko 25% ukupne investicije) uz ulaganje u vlasnički kapital, prema osobi upoznatoj s Brinovom filantropskom strategijom.

Catalyst4 također drži indirektne udjele u dodatnim startupima putem nekoliko investicijskih fondova. Najveći je namjenski fond u venture firmi The Column Group, osnovan u partnerstvu s Fondacijom Simons (osnovao je pokojni milijarder iz hedge fondova Jim Simons i njegova supruga Marilyn), koji sada ima oko 200 milijuna dolara imovine. Fond se fokusira na ulaganja u ranoj fazi u oblasti otkrivanja lijekova, cjepiva, kao i startupe za genske i stanične terapije koji imaju za cilj razvoj tretmana za neurološka stanja.

Dugo čekanje

Fond je kreiran imajući u vidu Brinovu visoku toleranciju na rizik, što ga izdvaja od drugih filantropa i venture kapital investitora, prema riječima renomiranog biohemičara Roberta Tjiana, profesora na UC Berkeley-u, koji je također savjetnik u The Column Group i pomogao je da se ideja za fond pokrene.

„Raditi na ljudskom mozgu je veoma teško jer nemate pristup njemu, zar ne? Ne želite ga rezati,“ kaže Tjian. „To znači da je vremenski okvir od početne investicije u problem do trenutka kada se zaista počne isplaćivati kroz kliničku studiju vjerojatno duži nego što su većina VC-ova spremni prihvatiti.“

Za ciljeve tako ambiciozne kao što su Brinovi, „još jedna stvar koja bi trebala biti očigledna“, kaže Tjian. „Morat ćete imati sreće.“

Phoebe Liu, novinarka Forbesa