Bi li AI šef bio bolji od vašeg trenutnog ljudskog šefa?
Zimus je kanadska tvrtka Student Marketing Agency u svoj svakodnevni rad uvela autonomnog menadžera temeljenog na umjetnoj inteligenciji. Novi je AI šef radio usporedo s ljudskom verzijom i oduševio i šefa i zaposlenike
Stariji menadžer u kanadskoj tvrtki koja zapošljava studente da vode marketing za male biznise Hannu Rauma bio je pod velikim stresom. Upravljanje s 83 zaposlenika ga je iscrpljivalo. No, sve se promijenilo u studenom prošle godine kada je tvrtka počela koristiti autonomnog menadžera američke tvrtke Inspira.
Novi šef radio je pomoću umjetne inteligencije (AI) i pomagao je napraviti raspored zaposlenika koji rade na daljinu i imaju fleksibilno radno vrijeme i planirao njihove zadatke unaprijed.
Provjeravao je redovito koliko vremena troše na pojedine zadatke, slao im podsjetnike o rokovima i redovite poruke kojima je provjeravao status zadataka. Bilježio je pritom i koliko se vremena radilo na zadacima za pojedine klijente kako bi im se sukladno tome mogao kasnije ispostaviti račun. AI šef davao je i jezične savjete za poboljšanje napisanih tekstova, odgovarao na pitanja vezana uz posao i automatski ažurirao sve napretke u radu na središnjem portalu.
Rauma za svog kolegu ima samo riječi hvale jer te su mu asistencije značajno smanjile razine stresa s kojima se prije suočavao, a zaposlenici su, piše BBC, radili brže i bili su produktivniji. “Mogu se fokusirati na rast kompanije i na pozitivne stvari. Dobio sam nekoliko godina života, sigurno”, kaže Rauma koji tvrdi i kako mu se poboljšala kvaliteta odnosa sa zaposlenicima s kojima je prije razgovarao jedino o problemima, a sada se mogu dotaknuti raznih tema.
Taj je menadžer i 26 od njegovih 83 zaposlenika sudjelovali su u studiji Inspire i sveučilišta Columbia, Arizona i Wisconsin kojoj je cilj bio usporediti rad AI i ljudskog šefa.
Sudionici su bili podijeljeni u tri grupe – jednu je vodio čovjek, drugu AI šef, a treću oboje i šef od krvi i mesa i AI šef.
Rezultati su pokazali kako je AI šef uspio motivirati 44 posto zaposlenika da unaprijed isplaniraju svoj radni dan i 42 posto ih nije kasnilo na posao. Ljudski šef je u poticajima da isplaniraju dan bio tek nešto uspješniji, 45 posto, a u njegovoj se smjeni 44 posto zaposlenika ulogiravalo na vrijeme. Međutim, kada su se udružili ti su rezultati skočili na 72 posto, odnosno 46 posto.
Unatoč tome što je studija statistički mala i koncentrirana na određenu vrstu radnika i područje rada, njezini rezultati ukazuju na zanimljive implikacije za tvrtke koje uvode AI alate.
Val zamjene dijela zaposlenika s AI je već počeo
Tvrtke UPS, Klarna, Dell i druge najavile su značajna smanjenja radnih mjesta ove godine jer će mnoge pozicije zamijeniti umjetnom inteligencijom. Profesor Paul Thurman sa Sveučilišta Columbia u New Yorku tvrdi da bi potpuna zamjena ljudskih zaposlenika na tim pozicijama za AI bila pogreška.
“Srednji menadžment je najključniji sloj u svakoj organizaciji”, kaže profesor. Mentorstvo i uočavanje problema koje samo ljudsko oko vidi te prilagodba tome nešto je što samo ljudski menadžer može odraditi kako treba. Također, AI alati ne bi smjeli postati alati za strogi nadzor koji mjere svaku minutu koju je zaposlenik proveo na ručku i bilježe je li pojeo dovoljno salate ili ne. “Ne želimo ići tako daleko. Treba naći pravi način da se ohrabre dobra ponašanja.”
Ipak, možda je najnezgodnije vezano uz AI šefove njihova ranjivost, odnosno kibernetička sigurnost, upozorava James Bore, direktor konzultantske tvrtke za kibernetičku sigurnost Bores.
„Ako imate AI šefa i dali ste mu sve procese, procedure i intelektualno vlasništvo tvrtke, netko ga može hakirati i klonirati, odnosno zatražiti otkupninu za povrat podataka,” kaže Bore. Navodi i da će jako teško biti ponovno pronaći ljudi jednom kad ih se otpusti i zamijeni umjetnom inteligencijom. Što se više tvrtka automatizira i ljudi zamijene tehnologijom, to je tvrtka manje otporna i lakše zamjenjiva.
