Kako posluju Hrvatske šume? Prihodi su dobri, ali zbog njih stradavaju i zaštićene šume
Hrvatske šume velika su državna tvrtka s rastućim prihodima. Od 2022. godine vodi ih Nediljko Dujić čija karijera nema veze sa šumarstvom, a ovih dana je često u medijima zbog slučaja prijave njegove kćeri za napad na policajku tijekom požara, tzv. afere Nakaze. Čini se da je nastavio praksu prethodnika po kojoj su kompaniji na prvom mjestu prihodi, no odnos prema šumskom blagu je upitan. Zeleni odred dokumentirao je pustošenja zaštićenih područja.
Hrvatske šume jedna su od najvećih državnih tvrtki. Krajem 2023. godine imale su impresivnih 7646 zaposlenih i solidnih 415 milijuna eura prihoda. Do 2022. godine njima je upravljao Krunoslav Jakupčić. Nakon toga se očekivalo da će ga naslijediti Damir Miškulin, no mjesto predsjednika Uprave pripalo je Nediljku Dujiću. Za razliku od Jakupčića i Miškulina koji su diplomirani inženjeri šumarstva, Dujić je specijalist javne uprave te nema veze sa šumarstvom. Doduše, prije nego je došao na čelo Uprave u Hrvatskim šumama, četiri godine proveo je kao savjetnik u toj kompaniji.
Pregled podataka o poslovanju Hrvatskih šuma pokazuje kako prihodi tvrtke svake godine rastu. Prije pet godina iznosili su 303 milijuna, nakon čega su se postepeno penjali sve do trenutačnih 415. Zanemari li se 2022. godina kad je dobit iznosila 32 milijuna eura, ona obično iznosi pet do osam milijuna. U jednom javnom reagiranju pojasnili su kako dobit 2023. godine vratila na skromnije razine jer su imali velike troškove sanacija šuma i jer su radnicima povećali inače niske plaće. Prosječna plaća u Šumama je 2023. godine iznosila 1132 eura neto. Dujić kao predsjednik Uprave ima 4502 eura neto, a drugi članovi Uprave Igor Fazekaš i Ante Sabljić – 4152, odnosno 4019 eura.
Započelo suđenje u kojem će se otkriti dosta toga o poslovanju Hrvatskih šuma
Najveći kritičar Hrvatskih šuma posljednjih godina vjerojatno je Zeleni odred koji djeluje u sklopu braniteljske udruge Vidra. Oni su redovito upozoravali na nepravilnosti u kompaniji, organizirali prosvjed, podnosili kaznene prijave te surađivali sa supredsjednikom Europske stranke zelenih, austrijskim eurozastupnikom Thomasom Waltzom. U otvorenom pismu koje je uputio EU-ovom povjereniku za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijusu Sinkevičiusu, on je upozorio na “alarmantno stanje u hrvatskim šumama”.
Vesna Grgić iz Zelenog odreda za Forbes Hrvatska otkrila je kako su Hrvatske šume protiv nje podnijele tri slapp tužbe s odštetnim zahtjevom teškim 60.000 eura. Ekonomska komisija UN-a za Europu zbog toga je upozorila Vladu (PDF) pozivajući se na Aarhušku konvenciju tražeći da se tužbe obustave. Navedena konvencija koju je Hrvatska potpisala 2007. godine uspostavlja vezu između odgovornosti tijela vlasti i zaštite okoliša.
Prije prvog ročišta održanog krajem prošlog tjedna, Hrvatske šume ponudile su joj povlačenje tužbe ako se ispriča, no ona nije pristala na to. Kaže kako je sutkinja dopustila audio snimanje suđenja, pa će mnoge informacije o Hrvatskim šumama doći i u javnost.
Zeleni odred ima preko 3000 dokumenata koje će po potrebi prezentirati na suđenju. Iz njih se može vidjeti kako su Hrvatske šume pretjerano sjekle šumu te gotovo dvije godine na 20 posto površine radili nezakonito. Grgić kaže kako je loša praksa Hrvatskih šuma započela u vrijeme SDP-ovog ministra Tihomira Jakovine i njegovog predsjednika Uprave Ivana Pavelića, a nastavila se sve do danas. Za Dujića kaže kako je samo naslijedio postojeće stanje, ali nije napravio apsolutno ništa kako bi nešto promijenio.
Dokumentarni film Zelenog odreda otkriva pustoš u zaštićenih područja
“I dalje se mahnito sječe” – kaže Grgić. Zeleni odred prije tri tjedna objavio je video: Natura 2000: Prazno slovo na papiru.
U njemu se utvrđuje kako direktiva Natura 2000 dobro zvuči na papiru, ali ne i u stvarnosti. Tvrde kako je deforestacija dopuštena svugdje, pa čak i u parkovima prirode i rezervatima. U videu se vide i izjave eurozastupnika Walzta koji je posjetio Bilogoru i druge lokacije te utvrdio kako su Hrvatske šume masivno uništavale zaštićene šume.
“Ovo je napravljeno mašinerijom teškom sedam do 11 tona koja masivno uništava zemlju stvarajući eroziju. Nije bilo razloga za sječu svakog stabla, osim jeftinog uklanjanja stabala radi maksimalnog profita. Obično se radi mala ekstrakcija – uzme malo stabala ovdje i malo tamo, ali ovo je masivna destrukcija okoliša.”
Thomas Waltz
Na Redditu se može pronaći i zanimljiva rasprava u kojoj sudjeluju i dvije osobe očito upućene u stanje u Hrvatskim šumama. S obzirom da se radi o forumu i da su njihovi identiteti nepoznati treba je uzeti s rezervom, no zanimljivo je kako jedan od njih dvojice navodi kako je borba protiv korupcije u Hrvatskim šumama mrtvo slovo na papiru. Navodi kako se relativno često otkrije da je netko “muljao s kubicima”, dok se za neke i otvoreno zna šta rade, ali nikad nije čuo da je netko dobio otkaz, novčanu kaznu ili neku drugu sankciju.
Nakon objave teksta redakciji Forbesa Hrvatska tvrtka Hrvatske šume poslala je pisanu reakciju koju možete pročitati OVDJE.
