Ovaj milijarder s Wall Streeta u životu nije pročitao niti jednu knjigu o investiranju

Financijski genij Thomas Peterffy obogatio se trgovanjem opcijama, kreiranjem tržišta i izgradnjom brokerske kuće za sofisticirane trgovce. Sada je odlučio podijeliti svoje znanje o ulaganju, uključujući i to zašto se prilikom riskantnih ulaganja oslanja na vlastita istraživanja

Thomas Peterffy rođen je 1944., a odrastao je u Mađarskoj pod kontrolom Sovjetskog saveza. Prirodno talentiran za poduzetništvo, Peterffy je u školi zarađivao prodajom zabranjenih Juicy Fruit žvakaćih guma prijateljima po cijeni 500 puta većoj od tržišne. Mađarsku je napustio 1965. odlučivši sreću potražiti u Americi. Počeo je studirati na sveučilištu New York, ali ubrzo je odustao od studija i zaposlio se u arhitekturi, da bi se potom prebacio u inženjersku tvrtku gdje je izbrusio svoj talent za računalno programiranje.

Uskoro je uslijedio i posao na Wall Streetu, gdje je Peterffy počeo kreirati modele za trgovanje. Do 1977. godine postao je individualni kreator tržišta opcija. Algoritmi koje je razvijao noću pomogli su mu odrediti najbolju cijenu za kupnju opcija i uskoro je krenuo pristizati profit. Do 1979. imao je četiri trgovca koji su radili prema njegovim modelima. Osamdesetih je dodatnu prednost stekao prigrlivši tehnologiju prije svojih vršnjaka.

Peterffy je tvrtku Interactive Brokers osnovao 1993. godine kako bi mogao prodavati kapacitete za elektronsku trgovinu. Godine 2007. prodao je 10 posto dionica tvrtke putem javne ponude i zaradio oko milijardu dolara. tijekom posljednjih 15 godina, dok su trgovci od Interactivea preuzimali operacije stvaranja tržišta, Peterffy je još jače prionuo u razvoj brokerske kuće, koja danas upravlja s preko 2.4 milijuna računa klijenata među kojima su i hedge fondovi i trgovinske tvrtke.

U njegovom vlasništvu nalazi se oko 75 posto Interactive Brokersa. Vrijednost tvrtke iznosi preko 33 milijarde dolara, što Peterffyja s procjenjenim osobnim bogatstvom od 26.2 milijarde dolara čini jednim od 25 najbogatijih Amerikanaca.

Peterffy također ima oko tri milijarde dolara u ulaganjima i gotovini, kao i gotovo 230.000 hektara zemlje, uglavnom na Floridi kamo se i preselio 2014. godine. Peterffy snažno podržava ideju slobodnog tržišta i republikanske političare.

FORBES: Kako ste ušli u svijet investiranja?

Peterffy: Kada samo došao u SAD, dobio sam posao crtača i odande sam naučio računalno programiranje, a potom sam dobio posao na Wall Streetu u tvrtci za trgovanje roboom. Rekli su mi da, prije nego se počnem baviti ikakvim programiranjem, prvo moram naučiti kako trgovati sirovinama. Odveli su me na burzu i pokazali mi kako se to događa, a ja sam se počeo fokusirati na opcije. Nitko nije znao kako im procijeniti vrijednost. Koncentrirao sam se na osmišljavanje formule za određivanje vrijednosti opcije. Jednom kada sam došao do nje, mislio sam da sam jedini koji ju ima. Bio je tu i Black-Scholes, ali to tada nisam znao.

Kupio sam mjesto na američkoj burzi i postao kreator tržišta opcija. Išlo mi je jako dobro, trgovao sam uz mali profit. Počeo sam zapošljavati ljude i graditi kompaniju gdje smo mi bili kreatori tržišta za sve burze opcija u SAD-u, a kada je Europa otvorila digitalne burze, postali smo članovi i tamo. Izgradili smo ogroman kompjuterski sustav koji je bio srce našeg poslovanja i svaki dan smo trgovali stotinama tisuća opcija za majušan profit. U jednom trenutku smo odlučili izgraditi i brokersku kuću jer smo imali veliku međunarodnu mrežu. Ta kuća bila je Interactive Brokers. Na burzu smo izišli 2007. godine. U tom trenutku smo već imali 4 milijarde dolara koje smo zaradili trgujući opcijama. Nakon toga se biznis kreiranja tržišta polako ugasio i našli smo se izgurani iz biznisa. Postali smo čisti brokeri i to je danas Interactive Brokers.

FORBES: Tijekom vaše karijere trgovanja opcijama, koja je bila vaša strategija?

Peterffy: Sve je bilo temeljeno na mojoj formuli koju sam osmislio 1969. i kojom se određuje vrijednost opcija. Nije se mnogo razlikovala od Black-Scholesa; kreirao sam kompjuterski program da to radi i potom zaposlio trgovce. Posao se sastojao od toga da trgovcima na burzi dostave prave podatke. Imali smo nekoliko verzija. Stvorili smo ručno računalo, prvo takve vrste, 1983. godine. Trebali smo postići da svi trgovci imaju informacije o pozicijama, što znači da su ta računala trebala moći međusobno komunicirati, no to je postalo moguće tek nekih 15 godina kasnije. Zato smo na katove postavili katodne cijevi, praktički kompjuterske ekrane, tako da je sustav u svakom trenutku mogao znati kakve su pozicije i prema tome prilagoditi uloge i ponude kako bi svaka ponuda bila hedgeing trgovina i ona s povećanim rizikom.

To je tako funkcioniralo, i funkcioniralo je jako dobro. Tijekom nekoliko godina početkom 2000-ih imali smo između 15 i 20 ukupnog svjetskog volumena opcija, prije nego je brokerski posao počeo strelovito rasti, dok je kreiranje tržišta bilo u padu. Praktički smo stali s kreiranjem tržišta i postali čista brokersa kuća. To smo ostali do danas.

FORBES: Također ste uložili i nešto vlastitog novca. Koje je bilo vaše prvo veliko ulaganje?

Peterffy: Moje prvo veliko ulaganje bilo je u kompaniju Knight Trading Group, krajem devedesetih. Oni su bili kreatori tržišta kao i mi. Upoznali smo se, proveli su me po uredima. Imali su stotine ljudi za terminalima koji su trgovali nasuprot tijekovima naloga koje su kupovali od drugih tvrtki. Ne sjećam se tržišne vrijednosti, ali bili su zaista veliki. Sjećam se da je cijena dionice bila oko 150 dolara. Tamo sam proveo pola dana i postao zbilja uvjeren da zbilja loše posluju tako da sam “shortao” mnogo dionica (klađenje na pad cijene). U sljedeća tri mjeseca cijena dionice im je pala sa 150 na 20 dolara. Zaradio sam mnogo novca, nekih 30 milijuna dolara.

FORBES: Jeste li shortali i druge kompanije?

Peterffy: Da, uvijek mi je shortanje bilo lakše identificirati: znate da su cijene jako visoke i pitate se zašto cijena dionice toliko raste. Potom pogledate ispod površine i shvatite da tamo nema bogznašto. Osim ako radite zaista velike analize, uvijek je lakše pronaći dionice za shortanje nego one za dugoročno ulaganje, jer za to treba mnogo posla. S druge strane, shortanje vas može dovesti i u probleme, kao što smo vidjeli u vrijeme manije dionica memeova. Svom srećom, nisam u to bio uključen.

FORBES: Je li bilo nekih drugih velikih shortanja koji nisu dobro prošli?

Peterffy: Ogromno razočaranje došlo je krajem sedamdesetih kada sam se kladio na DuPont. Bio sam malac i investirao sam samo vlastitu ušteđevinu: to je bio sav moj kapital. U jednom momentu, bio sam na burzi i netko je ušetao u gužvu pokušavajući prodati 300 kupovnih opcija na DuPontovu opciju koja je imala tek nekoliko dana do isteka roka i nitko ju nije htio. Kupio sam ih sve, po 18 dolara po ugovoru. To je bila moja najveća trgovina dotad.

Kad je tip otišao iz gužve, ušetao je neki drugi čovjek raspitujući se kako kupiti 500 opcija. Bio sam toliko zaluđen mojim naglim, kratkotrajnim dobitkom da sam mu prodao 500 kupovnih opcija za 31 dolar po ugovoru. Zaradio sam ogroman novac, no jedini problem je bio što sam prodao 200 opcija više nego što sam imao. Onog trena kada je čovjek izišao, zatvorili su burzu i izišla je vijest da je DuPont ostvario nevjerojatnu zaradu. Tih 200 opcija koje sam prodao za 31 dolar – morao sam ih kupiti natrag za 450 dolara po ugovoru. To je bilo negdje oko 80.000 dolara, što je bila polovica kapitala koji sam zarađivao 10 godina. Bio je to strašan udarac, najgora trgovina u životu.

FORBES: Što ste naučili iz tog iskustva?

Peterffy: Naučio sam da nikada ne prodajem jeftine opcije i da jako pazim na to da ljudi možda u takvim situacijama trguju s insajderskim informacijama.

FORBES: Prebacimo se u 2023.: Kako promatrate trenutno tržište, što danas vodi vašu investicijsku strategiju?

Peterffy: Većina mog novca još uvijek je u Interactove Brokersu. Imam nekoliko stotina milijuna dolara izvan tvrtke i nešto od toga držim u dionicama, no kako starim čuvanje kapitala mi postaje važnije od profita. Gdje mogu investirati kako bih sačuvao vrijednost ako se sve pretvori u kaos? Na to se fokusiram.

Odrastao sam u socijalističkoj zemlji gdje je privatno vlasništvo bilo zabranjeno. Sve je bilo u vlasništvu države, u ime naroda. Vidio sam svu nesreću koja dolazi ruku pod ruku s kolektivističkim sustavima i zbog toga mi je najvažnije očuvanje ekonomije slobodnog tržišta i čuvanja kapitala. Gledam 20 godina unaprijed i razmišljam: “Koji su izgledi da će SAD i druge jurisdikcije poštovati i braniti privatno vlasništvo? Postoje li i druga mjesta na svijetu gdje bi imalo smisla ulagati?” Te mogućnosti fluktuiraju zbog različitih političkih događaja koji se odvijaju diljem svijeta.

FORBES: Ima li nekih konkretnih zemalja ili regija gdje ste optimistični po pitanju privatnog poduzetništva?

Petterfy: Tražim mjesta gdje bi socijalizam mogao stići i mislim da je Amerika jedno od tih mjesta. Sam sebi govorim da ne želim biti u potpunosti vezan za SAD i gledam gdje bih trebao biti, koja to mjesta još uvijek čuvaju nadu za preživljavanje privatnog poduzetništva? Gledam prema Novom Zelandu, Australiji, Kanadi, Engleskoj, južnoj Americi i mjestima poput Saudijske Arabije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ne kažem da su ta mjesta sada bolja od SAD-a, ali stvari bi se mogle početi mijenjati. SAD bi moglo postati kolektivističko društvo. Gdje još postoji prilika za preživljavanje kapitalizma?

Mislim da nema velikih tajni po pitanju kako investirati i nema mnogo toga što možete naučiti od drugih. Sve je logično. Što ste bolje upoznati s činjenicama, što više znate, to ste bolji investitor. Tijekom mnogih godina provedenih u ovom biznisu naučio sam da nema alternative tome da sami obavite posao.

FORBES: Imate li neke savjete za buduće investitore?

Peterffy: Da sam mladić koji ulazi u svijet ulaganja, rekao bih da se moram informirati o određenom sektoru i specijalizirati se za njega i za tvrtke koje u njemu posluju. U što bih ušao? Mislim da bih ušao u izvore, proizvodnju i distribuciju energije i različite tehnologije koje se tu koriste i koje će se koristiti. Započeo bih karijeru u energetici, uzimajući u obzir ideju zelene energije, konvencionalne energije i pitanja smanjenja emisija ugljika. Mislim da je to vrlo atraktivno područje u kojem bih se želio specijalizirati kao investitor.

FORBES: Postoje li neke knjige koje preporučujete investitorima?

Peterffy: Znate što, ja nikada nisam pročitao niti jednu knjigu o ulaganju. Već sam rekao, mislim da je to sve logično. Morate odraditi posao i naučiti osnovne činjenice. U tome je stvar. Što se tiče ljudi koji pišu knjige o investiranju, morate se zapitati zašto oni to rade? Da zbilja nešto znaju, zadržali bi to za sebe.

Autor originalnog članka: John Hyatt, Forbes
Link: This Self-Made Wall Street Billionaire Has Never Read A Single Investment Book
(Prevela: Nataša Belančić)