Podravka je otvorila tvornicu tjestenine. Je li sljedeći korak preuzimanje nekih tvrtki iz sustava Fortenove?
Podravka je u petak, 19. siječnja, svečano otvorila tvornicu tjestenine, investiciju koja je bila planirana Strategijom poslovanja do 2025. godine. U istoj strategiji planirane su i akvizicije, a najizglednije je da se radi o kompanijama iz sustava Foretnove koje Pavao Vujnovac namjerava prodati
Podravka je u petak svečano otvorila novu tvornicu tjestenine. Tvornica je, zapravo, s probnim radom krenula još početkom listopada prošle godine, a proizvodit će tjesteninu za interne potrebe Podravke, ali i za maloprodajno tržište.
Radi se o investiciji od 14 milijuna eura, koja je predviđena Strategijom poslovanja Grupe Podravka do 2025., koja je usvojena prije tri godine i jedna je od najvećih investicija u proizvodnju, predviđena tim dokumentom.
Podravkina tvornica značajno povećava proizvodnju tjestenine u Hrvatskoj
Planirano je da tvornica godišnje proizvede oko 3500 tona industrijske tjestenine za vlastite potrebe i oko 2800 tona tjestenine za tržište. Ukupno oko 6300 tona. Danas je, pak, Martina Dalić, na svečanom otvaranju, izjavila da će se proizvoditi 9000 tona tjestenine godišnje. Vjerojatno se radi o maksimalnom kapacitetu tvornice, što će, ako uzmemo u obzir da se u Hrvatskoj proizvede oko 22 tisuće tona tjestenine, značajno povećati domaću proizvodnju.
Osim ulaganja u proizvodnju, Strategijom do 2025. godine planirane su i akvizicije, za što je bio predviđen iznos od oko 270 milijuna eura, što do sada nije realizirano. U kojem smjeru bi se priča s akvizicijama mogla kretati prilično je jasno iz izjava Martine Dalić, kada je ovoga tjedna, gostujući na N1 televiziji, komentirala moguće preuzimanje Belja.
“Iza nje (Podravke, op.a.) stoje dioničari koji mogu dodatno poduprijeti naše planove. Imamo tu snagu. Već sam govorila o tome da ako se otvore neki od procesa na hrvatskom tržištu, kao potencijalna prodaja Fortenovina portfelja, analizirat ćemo to i odlučiti. Zasad takvih procesa nema”, rekla je Dalić.
U posljednje vrijeme, kada se priča o strukturi dioničara, obično se komentiraju potezi Mesne industrije Braća Pivac, koja zadnjih godinu dana intenzivno kupuje dionice Podravke, što je i dovelo do snažnog rasta njihove cijene.
Cijena je u zadnjih 12 mjeseci porasla za oko 90 na oko 170 eura, a oko 40 posto prometa napravila je upravo M.I. Braća Pivac. No, još uvijek nema dovoljno doionica da bi značajnije utjecala na poslovnu politiku Podravke – tek su prešli prag od 5 posto.
Kako će se postaviti mirovinski fondovi?
Stoga je jasno na koje je dioničare Dalić mislila, kada je rekla da iza Podravke stoje dioničari koji mogu poduprijeti njihove planove. Naravno, na mirovinske fondove. Oni se već dugo, iako su formalno privatni, percipiraju kao produžena ruka države.
Sudjelovali su u brojnim državnim i paradržavnim financijskim “operacijama”. Redovno su kupovali državni dug i držali veći dio svojih portfelja upravo u tim vrijednosnim papirima, što je dio zainteresirane javnosti smatrao i smatra promašenom ulagačkom strategijom.
Osim toga, sudjelovali su i u raznim “kombinacijama” za potrebe lokalnih kompanija, poput dokapitalizacije Leda, dok je još bio sustavu Agrokora. Na tom su poslu, par godina kasnije, izgubili ozbiljan novac, više od 100 milijuna eura, jer su im dionice izbrisane u sklopu nagodbe za Agrokor, gdje je glavnu riječ, kao tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva vodila upravo Martina Dalić, danas čelna osoba Podravke.
S obzirom na navedeno, javnost, članovi mirovinskih fondova koje zanima što će biti s njihovim novcem, vrlo vjerojatno ne bi bili pretjerano oduševljeni da mirovinski fondovi, ponovno budu uvučeni u nekakve dokapitalizacije, ovog puta s ciljem otkupa kompanija koje Pavao Vujnovac, vlasnik Fortenove, namjerava prodati.
