Provjerili smo zašto je FT uvrstio Zagorje među najbolje europske regije za privlačenje investitora
Krapinsko-zagorska županija našla se ove godine na šestom mjestu fDi Intelligence liste američkog Financial Timesa među najboljim europskim malim regijama budućnosti po strategiji privlačenja investicija. Na tom važnom zadatku intenzivno radi Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije koji je lani pokrenuo i poseban projekt Invest in Zagorje. Direktorica tog Poduzetničkog centra Helena Matuša za Forbes Hrvatska otkriva što sve rade i kakva im je vizija za budućnost zelenog Zagorja
Tim zadužen za sastavljanje fDi Intelligence liste Financial Timesa ove je godine od 117 prijavljenih europskih gradova i regija, među deset najboljih po strategiji privlačenja investicija uvrstio Krapinsko-zagorsku županiju (KZŽ). Velikim dijelom rezultat je to napora koji su u inicijativu Invest in Zagorje uložili u Poduzetničkom centru KZŽ.
Ne bi li privukli pažnju stranih, domaćih i već postojećih investitora i olakšali im donošenje odluke o ulaganju, u tom su Poduzetničkom centru prikupili sve informacije o kojima se najčešće ulagači raspituju i postavili ih na internetsku platformu Invest in Zagorje.
Uz informacije o dostupnosti, obrazovanosti radne snage, razvijenosti određenih sektora i njihovih najvećih predstavnika, omogućili su pristup i drugim servisnim informacijama poput pregleda dostupnih lokacija za greenfield i brownfield investicije.
“U platformu je integriran i GIS sustav, odnosno prostorno-planski prikaz svih poslovnih zona u Županiji. Tu se može vidjeti koje su parcele slobodne, kolika im je površina, prosječna cijena, kakva je infrastruktura dostupna te koliko su udaljene do glavne cestovne i željezničke mreže. Investitorima pružamo iscrpan uvid gdje mogu poslovati. Posljednjom nadogradnjom sustava spojili smo se i s katastrom te raspolažemo i s podacima o vlasničkoj strukturi pojedinih parcela, što je vrlo važno za donošenje odluke o investiciji”, navodi Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.
Dodaje i kako u pomoć investitorima pri pretraživanju podataka priskače i chatbot, što dodatno ubrzava proces pribavljanja potrebnih informacija.
Investitori su prepoznali priliku, a od siječnja do sada u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja već su se četiri strana investitora raspitivala o mogućnostima ulaganja u Zagorju. To su procesi koji traju, naglašava Matuša s kojom smo popričali u njezinom uredu nakon meetupa Futurizam u turizmu i mobilnosti: AI i Blockchain revolucija.
Na tom je događanju prisustvovao i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, a nekoliko je startupova i poduzetnika među kojima su bili i predstavnici Mindsmithsa, aniqa, Gepeka ispričalo na čemu sada rade.
“Danas se moglo čuti dvadesetak novih ideja za turističko tržište. U Zagrebu se te stvari brzo događaju, tamo se i život odvija drugačije. Kod nas je ipak ruralnija sredina i život teče drugačijim tempom. No, na nama je da te ideje predstavimo našim poduzetnicima, da ne moraju ići u Zagreb po njih”, kaže nam direktorica Poduzetničkog centra.
Zdravstveni turizam
Lani su u Poduzetničkom centru KZŽ pokrenuli i konferenciju Invest in Zagorje, koja će se ove godine održati 10. svibnja i bit će usmjerena na zdravstveni turizam. “Taj smo sektor prepoznali kao nišu u kojoj se želimo specijalizirati”, ističe Matuša uz objašnjenje kako im je cilj na jednom mjestu okupiti investitore, poduzetnike, startupove i entuzijaste koji tek razmišljaju o pokretanju poslovanja.
“Startupovima možemo ponuditi da testiraju svoje tehnologije u našim javno-zdravstvenim ustanovama, ali isto tako možemo pomoći u digitalizaciji cijelog tog sustava. Prošle godine na prvoj konferenciji predstavili smo i deset hrvatskih startupova koji razvijaju rješenja u zdravstvu, Županija je nagradila najbolje, a oni su se povezali i s potencijalnim investitorima”, priča direktorica propulzivne javne tvrtke koja obiluje projektima i pridaje veliku pažnju novim tehnologijama i digitalizaciji.
Uostalom, dio strategije za budućnost im je i pozicionirati se kao digitalni, inovativni hub za zdravlje i medicinsku informatiku. Na tome rade i kroz projekt Health IT akademija koji provode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ). Riječ je o petomjesečnom osposobljavanju nezaposlenih osoba za IT analitičare, software testere i Java developere. Program je prilagođen potrebama zdravstvenog sektora koji se ubrzano digitalizira, a u njemu sudjeluje 26 partnera, što tvrtki koje se bave razvojem IT sustava za medicinske ustanove, što bolnica, poliklinika i ordinacija.
| Health IT akademiju u prvom je ciklusu pohađalo 19 polaznika, njih 70 posto je po završetku programa zaposleno. Drugi ciklus završio je u veljači i u njemu je sudjelovalo 26 polaznika. HZZ polaznicima pokriva troškove prijevoza i naknadu za prijevoz, kao i troškove predavača i mentora. |
Uz osposobljavanje talenata u health tech području, potiče se i vlasnike kuća za odmor i obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava da svoje kapacitete stave u funkciju zdravstvenog turizma. Kako bi se to postiglo ugovorena je suradnja s Klasterom zdravstvenog turizma Kvarnera, a na konferenciji u svibnju gostovat će i predavači iz Rogaške koji su po tome postali prepoznatljivi.
Sportski i dentalni turizam sa specijalnim odmakom
Matuša pojašnjava kako ciljaju i na razvoj sportskog turizma i nutricionizma. No, fokus im nije na klasičnim sportskim pripremama reprezentacija, već na regeneraciji nakon sportskih natjecanja kao i na mentalnim pripremama. Skrovitost i umirujuća atmosfera zagorskih brega, ali i izvori termalne vode te lječilišta idealni su za obavljanje mentalne higijene, tjelesni oporavak i obnavljanje snage.
“Imamo dovoljno infrastrukture za takve specijalizirane trening programe. Tu možemo koristiti ruralne kuće za odmor koje su spoj autohtone arhitekture i zaštićene prirodne baštine, ali i provoditi vođene programe s licenciranim trenerima i nutricionistima”, naglašava te odaje kako u tom kraju već postoje primjeri takvih praksi. Međutim, njih će predstaviti na konferenciji.
Jedan od smjerova zdravstvenog turizma na kojima će se temeljiti daljnji razvoj Zagorja jest i dentalni turizam. “Razgovarali smo sa Stomatološkim fakultetom, oni pokreću novi studij za dentalni turizam koji će moći upisati svi bez obzira jesu li završili stomatologiju. Vidimo u tome priliku. Zagreb postaje centar dentalnog turizma, a mi možemo biti podrška tome tako da nudimo personalizirani smještaj visoke kvalitete te da u tom smještaju osmislimo i poseban program za korisnike dentalnih usluga”, navodi naša sugovornica.
Pritom obrazlaže kako oni mogu dobiti jedinstvene jelovnike koje su posebno za njih osmislili nutricionisti, može im se ponuditi hrana domaćih proizvođača, ali i usluge specijalista, medicinski tretmani, kao i paketi za wellness i mindfullness. Uz investicijski val u obnovu Termi Tuhelj, Termi Jezerčica i Termi Stubaki, napominje kako su i ulaganja u obiteljske kuće za odmor u porastu. Velika prednost Zagorja je što je nadomak Zagreba, neke destinacije su na dvadesetak minuti vožnje i to treba iskoristiti.
Poduzetnički inkubator
Osim investitora, turista i talenata, Krapinsko-zagorska županija privlači i poduzetnike. U sklopu Poduzetničkog centra u Krapini djeluje i Poslovno-tehnološki inkubator koji ima svoj prostor i u Zaboku.
Lani je u inkubatoru poslovalo 16 tvrtki koje su zapošljavale 58 osoba, a prema posljednjim dostupnim financijskim podacima, 2022. godine uprihodile su 1,9 milijuna eura. U usporedbi s poslovnim rezultatima iz 2021. godine te su tvrtke ostvarile rast od 115 posto. U inkubatoru je i 28 virtualnih stanara.
“Troškovi pokretanja poslovanja ili otvaranje virtualne adrese u inkubatoru među najpovoljnijima su u Hrvatskoj. Budući da smo troškovno vrlo prihvatljivi dolaze nam poduzetnici koji tek ulaze na hrvatsko tržište. Često virtualne adrese otvaraju slovenske tvrtke, a već nekoliko njih je na kraju kod nas i zakupilo prostor”, kaže Miroslav Macan, voditelj projekata u Poduzetničkom centru KZŽ.
U maloj sredini mnogo je lakše posvetiti svakom stanaru inkubatora vrijeme, pomoći im u umrežavanju s investitorskom zajednicom, hrvatskim institucijama, kreditorima, ali im i ponuditi podršku u potrazi za knjigovodstvenim uslugama, skladištima, logističkim centrima i slično.
“Trudimo se stanarima omogućiti što bolje uvjete, ponuditi im sve informacije koje im mogu pomoći da što lakše krenu s poslovanjem. Pružamo tailor-made uslugu i klijenti to prepoznaju. Novi virtualni stanari dolaze na preporuku postojećih koji uzimaju kod nas urede i kreću sa zapošljavanjima, to nam je najbolji pokazatelj da radimo dobar posao”, zadovoljan je Macan.
U Poslovno-tehnološkom inkubatoru u Krapini 13 je inkubacijskih prostora, a još pet dodatnih nalazi se u Zaboku. Uz urede, nude se i proizvodni prostori, a tvrtke koje dolaze sektorski su heterogene, od softveraša, računovođa, posrednika u prodaji, digitalnih marketingaša do 3D modelara za dentalni sektor, građevinara i stolara. Uslužne djelatnosti nalaze se na prvom i drugom katu, dok su proizvodni pogoni u prizemlju.
Trenutno je popunjeno 80 posto ukupnog kapaciteta, a priprema se i dolazak nekih novih tvrtki. “Imali smo prvu smjenu generacija. Neke su tvrtke lani navršile tri godine otkako borave u inkubatoru, a to je maksimum. Tako da nam se sada oslobodilo nešto mjesta”, pojašnjava voditelj projekata.
Ambiciozni planovi
Ambiciozni planovi mladog vodstva podrazumijevaju apsolutnu popunjenost inkubatora, a jedan od ključnih ciljeva im je i profilirati se kao hub za tehnologiju u zdravstvu. Osim privlačenja investitora, na tom putu razvoja na sebe su preuzeli još jednu važnu zadaću – poučiti mlade tvrtke kako učiniti svoje poslovanje održivim i privući investitore.
“Prije dvije godine pokrenuli smo Učionicu za investicijsku spremnost za startupove, projekt vrijedan 210 tisuća eura koji smo financirali europskim novcem. Kroz tu je učionicu dosad prošlo 150 startupova. Za svoje radionice investicijske spremnosti koristi je i udruga CroStartup, a tu sada zajedno s EDIH-om provodimo i program investicijske spremnosti za AI4Health, odnosno za startupove koji rade u zdravstvu i rade na rješenjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji”, ističe Matuša.
Dodaje i kako kroz tu učionicu žele provući što više startupova, ali ne kako bi oni privukli što više investitora i bolje se snašli u pitchevima fondovima rizičnog kapitala i poslovnih anđela. “Ideja je da startupovi tu pomoću mentora razviju održive poslovne modele koji će im dovesti više klijenata koji će im, pak, plaćati za usluge kako bi se mogli dalje razvijati i rasti. Naravno da ćemo ih pritom pripremiti i za stjecanje dodatnog kapitala, ali to nije primarni cilj”, zaključila je direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.
