Pokrenuli su u Solinu vlastitu proizvodnju hidroizolacije i sada spašavaju zagrebački Katran

Solinski Draco preuzeo je s početkom ove godine proizvodnju legendarne zagrebačke tvornice Katran, čime je osiguran njen opstanak, kao i poslovi tridesetak radnika. Draco je, kao i Katran, proizvođač hidroizolacijskih materijala, a startali su u vrijeme kada je malo tko vjerovao u mogućnost razvoja ozbiljnog biznisa – uz pomoć recepture jednog umirovljenika

Draco je osnovan prije 27 godina i to kao tvrtka za uvoz i distribuciju hidroizolacijskih materijala, da bi se ubrzo – prilično neobično za hrvatske uvjete – preorijentirali na proizvodnju. Danas imaju cijeli niz proizvoda za hidroizolaciju razvijenih u vlastitom laboratoriju.

Igor Drašković, osnivač i suvlasnik kompanije ispričao je za FORBES Hrvatska kako je zapravo sve započelo. Njegov otac je tijekom 80-ih radio u splitskoj građevinskoj kompaniji Tehnogradnja, koja je tada propala. Nakon što je ostao bez posla, pokrenuo je vlastitu tvrtku za hidroizolacijske radove. Materijale je kupovao od jednog njemačkog distributera, koji mu je u jednom trenutku predložio da, uz građevinski posao, osnuje tvrtku koja bi se bavila trgovinom hidroizolacijskim materijalima. I tako je nastao Draco, koji se tada zvao DracoMerx.

Prvo se bavili trgovinom, pa pokrenuli proizvodnju

“Iako smo se u to vrijeme bavili trgovinom, uvijek je postojala ideja pokretanja vlastite proizvodnje. Kada se bavite samo trgovinom, uvozite i preprodajete, uvijek postoji opasnost da vas neki principal preskoči, dođe direktno na tržište i izbaci vas iz igre. No, pokretanje vlastite proizvodnje tada nam je zvučalo kao let na mjesec. Nitko od nas nije bio te struke, nismo imali znanja i iskustva u organizaciji proizvodnje”, kaže Drašković.

No pronašli su jednog gospodina, koji je tada već bio u mirovini, ali je imao dugogodišnje iskustvo još iz vremena Jugoslavije u toj vrsti proizvodnje i on im je pomogao razviti recepturu za prvi proizvod.

“Nakon što smo imali recepturu, investirali smo u prvu proizvodnu liniju, u tadašnjem malom pogonu u Dugopolju. Radilo se o polimer-cementnom premazu za hidroizolaciju. Zaposlili smo jednu inženjerku kemije – tada još studenticu – koju je gospodin koji je razvio recepturu mentorirao i to je bio početak naše proizvodnje”, prisjeća se Drašković.

Draco danas ima moderan proizvodni pogon u Muću, općini u Dalmatinskoj Zagori, u kojem radi oko 10 ljudi. U tu investiciju, koja se odvijala u nekoliko faza, ušli su 2018. godine.

“Kupili smo zemljište i zgradu jedne tvrtke koja je prestala s radom. No, taj smo prostor morali temeljito urediti. Sama proizvodna linija i uređenje hale koštali su ukupno oko dva milijuna eura., Nakon toga smo išli u izgradnju još jedne hale, koja je koštala više od milijun eura. Znači u proizvodnju u Muću uloženo je više od tri milijuna eura”, kaže Drašković.

Novi pogon Katrana koštat će oko 4 milijuna eura

Što se tiče integracije Katrana i tu ih čekaju velike investicije jer su preuzeli samo proizvodno postrojenje, radnike i robnu marku, ali ne i zemljište u Radničkoj ulici u Zagrebu, na kojem se proizvodnja trenutno nalazi. Zato su sada u potrazi za lokacijom na kojoj će se u budućnosti odvijati proizvodnja Katrana. Drašković kaže da će to biti u okolici Zagreba, ali još uvijek nije definirana točna lokacija. 

Što se tiče asortimana proizvoda koje rade Draco i Katran, oni se, na neki način, dobro nadopunjuju. “Obje palete proizvoda su izolacijski materijali, ali Katran radi bitumenske, klasične izolacije, koje imaju najveći tržišni udio. Mi to do sada nismo imali, odnosno imali smo u znatno manjem obimu. Time nam se otvaraju i novi prodajni kanali koje Katran ima”, kaže Drašković.

Što se tiče pozicije na tržištu, Drašković smatra da će ovim preuzimanjem imati dominantnu poziciju. Naime, tržište “građevinske kemije” u što spadaju ovakvi proizvodi je i na lokalnoj i na globalnoj razini vrlo fragmentirano, pa već s 15 posto tržišta, pojedina kompanija ima dominantnu poziciju. Imaju i ambiciozne izvozne planove, počevši od susjednih zemalja, poput BiH i Srbije, ali računaju i na prodor na zapadna tržišta. Izvoz im trenutno čini oko 25 posto prodaje. 

“Prošle godine bili smo prisutni na sajmu Bau u Münchenu, koji je najveći sajam građevinarstva i arhitekture u Europi, i na jednom manjem sajmu u Londonu. Također, planiramo ove godine na sajmove u Bolognu i Pariz. Na sajmovima ciljano predstavljamo određene proizvode, ne cijeli asortiman, nego ono za što procijenimo da bi bilo najzanimljivije inozemnim partnerima”, kaže Drašković.