Napeto u Jadroliniji: Tko je odgovoran za kupnju starih i nesigurnih brodova?
Osim što su stari, trajekti koje je Jadrolinija nedavno nabavila iziskuju značajne preinake kako bi zadovoljili pravila za plovidbu. Trajekt Oliver ni nakon četiri mjeseca u remontnom brodogradilištu nije uspio dobiti dozvolu za plovidbu. Sve to potaknulo je sindikat da zatraži ostavku predsjednika Uprave Jadrolinije.
Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije zatražio je ostavku predsjednika Uprave te kompanije Davida Sopte. Glavni povod je činjenica da nedavno kupljeni polovni trajekt Oliver niti nakon četiri mjeseca u remontnom brodogradilištu nije spreman za preuzimanje linije Split – Vela Luka – Ubli. Početak njegovog korištenja je privremeno odgođen nakon prošlotjednog testiranja u brodogradilištu Viktor Lenac.
Sindikat navodi kako je predsjednik Uprave na vrijeme od tehničke službe, časnika sigurnosti i kadrovske službe dobio informacije o stanju broda.
Jadrolinija je u više navrata posljednjih godina u Grčkoj kupovala polovne trajekte čija kvaliteta je znala biti upitna. Čak i kad se nije radilo o starim trajektima, u javnosti su se mogle čuti primjedbe na njihov račun. Za navedenu liniju 2008. godine je nabavljen trajekt Korčula kao samo godinu dana star trajekt, no pokazalo se ima znatno lošije maritimne sposobnosti od manjeg i puno starijeg trajekta Lastovo.
Forbes Hrvatska je o novonabavljenim trajektima izvještavao u veljači kad je hrvatski stručnjak za brodove Ivan Adum iskazao nezadovoljstvo zbog njihove starosti.
Čudno je da se uzelo trajekte za koje je Hrvatski registar brodova preporučio da se ne uzimaju
Predsjednik Jadrolinijinog sindikata Ivan Srzentić za Forbes Hrvatska je rekao kako je sindikat upozoravao kako se radi o starim trajektima i prije njihove kupnje te kako je postojala preporuka Hrvatskog registra brodova da se oni ne kupuju. Misli da je važno upoznati javnost s činjenicama kako su ti brodovi (Oliver i Sveti Duje) nesigurni.
Predsjednika Uprave smatra odgovornim jer on odgovoran jer sve službe koje su ga upozoravale sukladno sistematizaciji radnih mjesta odgovaraju direktno njemu, dok drugi članovi Uprave nisu nadležni za tu tematiku.
Na pitanje otvara li se sumnja da se stari grčki trajekti kupuju radi provizije, rekao je kako je to teško komentirati, ali smatra da je čudno da ih se kupilo i nakon preporuke registra da se ne uzimaju. Kaže kako Jadrolinija treba naručivati nove brodove. Iako nema uvid u financije, misli da one ne bi trebale biti ugrožene gradnjom novih trajekata s obzirom na podatke o prevezenim putnicima.
Kaže i kako nikakva komunikacija između sindikata i Uprave ne postoji još od prosvjeda u Gaženici 2022. godine .
Hrvatski registar brodova upozorio na potrebne preinake Svetog Duje
Sindikat je podijelio i objavu člana Nadzornog odbora Jadrolinije Nediljka Bulića, koji u njoj upozorava kako odgovorni moraju snositi odgovornost, ako se utvrdi da je bilo propusta vezanih uz zabranu isplovljavanja broda Oliver. Naveo je i kako su neke službe Jadrolinije zapele u prošlim vremenima te se teško nose sa sve većim izazovima koji se nameću kroz konkurentnost na tržištu.
U kraćem razgovoru za Forbes Hrvatska, Bulić je pokazao oprez i suzdržanost i rekao kako odgovara neslužbeno, a ne u ime Nadzornog odbora. Dodao je kako se ne bi bavio kvalifikacijama, jer za to postoje relevantne službe. Istaknuo je i kako visoki iznosi troškova prilagodbe trajekata navedeni u ranijem članku Nacionala nisu točni, no na pitanje koliki su, rekao je da nema tu informaciju i da je to poslovna tajna.
Forbes Hrvatska poslao je i upit Jadroliniji vezano uz eventualnu reakciju predsjednika Uprave na zahtjeve sindikata, no do zaključenja članka odgovor nije stigao.
Sopta je na čelu Jadrolinije od 2017. godine, a sudeći prema podacima iz imovinske kartice, baš kao i druga dva člana Uprave, član je HDZ-a. Iz njegovog Linkedin profila može se vidjeti kako je prije toga bio na raznim pozicijama nevezanima uz brodarstvo, zanemari li se sam početak karijere kad je bio u Croatia Lineu. Između ostalog, u svojoj karijeri bio je pomoćnik ministra vanjskih poslova i europskih integracija te na raznim menadžerskim pozicijama u osiguravajućim društvima.
Odgovor Hrvatskog registra brodova na upit Forbesa Hrvatska o njihovom stavu o trajektima Oliver i Sveti Duje prenosimo u cijelosti u okviru ispod članka, kako se njegovo značenje ne bi izmijenilo prilikom skraćivanja teksta. Ukratko, registar je pravovremeno Jadroliniju obavijestio o tome da Sveti Duje ne udovoljava Direktivi EU, dok je za Olivera utvrdio samo manje nedostatke. Kažu kako nisu bili ovlašteni provjeravati je li grčka pomorska uprava ispravno provela inicijalnu certifikaciju tog trajekta.
| Očitovanje Hrvatskog registra brodova M/b SVETI DUJE (ex GLYKOFILOUSA IV) upisan je u Hrvatski upisnik brodova, NIB: 283384. Europska Direktiva 2009/45/EZ, kako je dopunjena, i pripadna Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/411, propisuju obvezujuća sigurnosna pravila i norme za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi koji viju zastavu zemalja članica EU. Predmetna Direktiva i Delegirana uredba ne odnose se na brodove koji plove u tzv. „lučkom području“, a u kojem je m/b „SVETI DUJE“ plovio dok je bio pod grčkom zastavom. Nadalje, linijski promet u RH ne predviđa putovanja u „lučkom području“ te stoga svi brodovi u linijskom prometu moraju u potpunosti udovoljiti odredbama Direktive i Delegirane uredbe, te udovoljiti sigurnosnim pravilima i normama kao putnički brodovi „klase D“, odnosno „klase C“ (brodovi na linijama za vanjske otoke). Hrvatski registar brodova je uvidom u brodske dokumente izdane od pomorske uprave Grčke, a što je kasnije potvrđeno kroz odgovarajući prigodni pregled, utvrdio kako je brod certificiran za “lučko područje”, pri čemu ne udovoljava Direktivi 2009/45/EZ i pripadnoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/411, a o čemu je JADROLINIJA bila odgovarajuće obaviještena. Također, nakon provedene detaljne analize Hrvatskog registra brodova, JADROLINIJA je bila obaviještena o činjenici kako je u svrhu usklađivanja stanja na brodu s navedenim EU normama za plovidbu u RH kao putničkom brodu „klase D“ (klasa broda koja udovoljava zahtjevima za linijsku plovidbu na relaciji Split-Supetar), potrebno izvršiti značajne preinake prije izdavanja bilo kakvih plovidbenih isprava. Predmetni brod se još uvijek nalazi u remontnom brodogradilištu u svrhu dovršetka preinaka pod nadzorom HRB-a, te mu do sada nikakve plovidbene isprave nisu izdavane. M/b OLIVER (ex HERMES) upisan je u Hrvatski upisnik brodova, NIB: 284578. Europska Direktiva 2009/45/EZ, kako je dopunjena, i pripadna Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/411, propisuju obvezujuća sigurnosna pravila i norme za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi koji viju zastavu država članica EU. M/b OLIVER postojeći je brod koji je sukladno odredbama predmetne Direktive i Delegirane uredbe već bio certificiran od grčke pomorske uprave za plovidbu u nacionalnoj plovidbi Republike Grčke, a što je provjereno od strane Hrvatskog registra brodova (HRB) uvidom u brodske isprave izdane od pomorske uprave Grčke te kasnije potvrđeno upisom broda u Hrvatski upisnik brodova. Za vrijeme plovidbe pod grčkom zastavom, brod je bio u posjedu svih potrebnih i valjanih brodskih isprava propisanih predmetnom Direktivom i Delegiranom uredbom. Preupis broda iz Grčkog upisnika u Hrvatski upisnik brodova proveden je sukladno odredbama Pravilnika o vođenju upisnika brodova, najvišoj dopuštenoj starosti i tehničkim uvjetima za upis u upisnik brodova (N.N. 131/2023) i Uredbi (EZ) br. 789/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o prelasku teretnih i putničkih brodova između upisnika unutar Zajednice, koja je vrlo formalna i predviđa automatski preupis ovako certificiranih putničkih brodova između upisnika dvaju država članica na osnovu zatečenog stanja broda i već provedene certifikacije od strane pomorske uprave iz čijeg upisnika se brod ispisuje. HRB je sukladno svojim ovlastima propisanima odredbama Pomorskog zakonika, Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi (N.N. 15/2019) i Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi (N.N. 106/2021), obavio osnovni pregled broda u svrhu prvog izdavanja svjedodžbi za plovidbu u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske. Osnovnim pregledom obavljenim od strane HRB-a dok je brod bio u Brodogradilištu Viktor Lenac, utvrđeni su određeni manji nedostaci i potrebe za popravcima/doradama. Nakon što su isti otklonjeni, HRB je brodu izdao plovidbene isprave. Sukladno navedenoj Uredbi, prilikom osnovnog pregleda broda HRB nije ovlašten provjeravati je li grčka pomorska uprava ispravno provela inicijalnu certifikaciju broda prema predmetnoj Direktivi i Delegiranoj uredbi. Sukladno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (N.N. 19/2022), prije prvog ulaska u liniju svaki brod mora prethodno udovoljiti uvjetima Pravilnika o tehničkim i sigurnosnim standardima u javnom linijskom i međunarodnom pomorskom prometu (N.N. 47/2023). Nakon izdavanja isprava od strane HRB-a, a temeljem odredbe čl. 12. stavka 1. Pravilnika o tehničkim i sigurnosnim standardima u javnom linijskom i međunarodnom pomorskom prometu (N.N. 47/2023), obavljen je obvezni detaljni inspekcijski pregled broda od strane inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Rijeka, tijekom kojeg su utvrđeni dodatni nedostatci, a zbog čega je brodu zabranjena plovidba dok utvrđeni nedostaci ne budu otklonjeni. |
