Upoznajte milijardera koji NASA-i pomaže da se vrati na Mjesec

Kam Ghaffarian nije poznato ime, no za razliku od Elona Muska i Jeffa Bezosa koji su svoje bogatstvo stekli u drugim sektorima, Ghaffarian se zapravo obogatio radeći da dosegne zvijezde. Njegov dugoročni plan? Otvoriti do 2031. godine prvu svemirsku postaju koja će ostvarivati profit.

Manje od 24 sata prije nego je otputovao na sastanke s investitorima na Bliskom istoku i u Južnoj Koreji, Kamal Ghaffarian uspio je osloboditi nekoliko sati u svom pretrpanom rasporedu. Skinuvši jaknu, zavalio se u svoju uredsku stolicu u skromnoj četverokatnici u Marylandu. Pita: “Jeste čuli da me ljudi zovu Ludi Kam?”

To je pošteno pitanje. Popis kompanija koje je Ghaffarian osnovao djeluje kao nešto iz znanstvene fantastike: Axiom Space gradi prvu komercijalnu svemirsku stanicu ikada u suradnji s NASA-om, a također su dizajnirali i novu generaciju odijela za astronaute. Intuitive Machines gradi letjelice za slijetanje na Mjesec, a planiraju jednu poslati na južni pol Mjeseca u siječnju (ako vremenski uvjeti dopuste), što je samo jedno od nekoliko lansiranja koje planiraju, a kojima će Mjesec postati otvoren za komercijalne misije. Quantum Space kreira svemirsku “supercestu” na kojoj će letjelice moći dobivati dodatno gorivo i putovati na relaciji između Zemlje i Mjeseca. A na Zemlji, X-Energy izrađuje male, napredne nuklearne reaktore koji mogu napajati sve od udaljenih vojnih baza do tvornice kemikalija na obali teksaškog zaljeva.

Zvuči ludo, to je sigurno. No svi ovi biznisi imaju jednu stvar zajedničku, kaže Ghaffarian. “Moramo biti multiplanetarna vrsta i moramo moći putovati do drugih zvijezda. No do tada imamo samo jedan dom, zar ne?” kaže on, dodajući sa smiješkom: “Ako sve sažmete, moramo se brinuti za svoj postojeći dom, ali i pronaći novi.”

Ugovori, ugovori, ugovori

Svemirskom industrijom dominiraju karizmatični moguli koji su milijarde uložili urakete, rovere i letjelice u orbiti. No, za razliku od Elona Muska, Jeffa Bezosa i Richarda Bransona, 65-godišnji Ghaffarian rijedak je primjer nekoga tko je postao milijarder uvelike zbog svemirskih težnji, umjesto da se za svemir zainteresirao tek nakon što se obogatio. Ključ njegova uspjeha? Kultura, kultura, kultura, govori. No u biznisu teškom 546 milijardi dolara kojeg još uvijek vodi američka vlada – kako kaže neprofitna udruga Space Foundation – bolji odgovor bio bio: ugovori, ugovori, ugovori.

“Nitko nije bolji od Kama Ghaffariana kad je riječ o dobivanju, na kompetitivnoj bazi, novca od američke vlade,” kaže J. Clay Sell, izvršni direktor X-Energyja i bivši zamjenik američkog ministra za energetiku.

Amerikanci nisu jedini igrači, naravno. Ghaffarian već ima čitav niz komercijalnih klijenata, uključujući zdravstveni sustav Cedars-Hinai, proizvođača šampanjca G.H. Mumma, i japanski konglomerat Mitsui, koji ima i zajedničke poslove s Axoimom. Tu su i strane vlade poput Kanade i Saudijske Arabije, ali i poduzetnici koji će platiti za pristup svemiru: Axiom je već proveo dvije uspješne misije – u travnju prošle godine i ovog svibnja – s privatnom posadom do Međunarodne svemirske postaje s Muskovim SpaceX-om: u prvoj je sudjelovalo troje komercijalnih astronauta, a u drugoj dva saudijska. Kompanija tvrdi kako je zaključno s kolovozom osigurala više od 2.2 milijarde dolara vrijedne ugovore s klijentima.

Takva reputacija pomogla mu je privući i druge investitore. U kolovozu je Axiom Space prikupio dodatnih 350 milijuna dolara sredstava u krugu financiranja koji su vodili Aljazira Capital iz Saudijske Arabije i Boryung iz Južne Koreje. Vrijednost tvrtke iznosi 2.1 milijardu dolara, pokazuju izvješća još jednog investitora u Axiom, tvrtke ARK Invest. Tog istog mjeseca, Intuitive Machines – koja je izišla na burzu Nasdaq u veljači – dovršila je privatnu investiciju od 20 milijuna dolara. Najnoviji, i najmanji, dio njegova bogatstva je Quantum Space, tvrtka koja je u prosincu prikupila 15 milijuna dolara. Forbes procjenjuje kako Ghaffarianovo ukupno bogatstvo iznosi 2.2 milijarde dolara, uglavnom zahvaljujući udjelima koje ima u start-upovima za svemir i nuklearnu energiju.

Nije nimalo loše za iranskog imigranta koji je 1976. godine stigao u Washington D.C. sa samo 2.000 dolara pozajmice od ujaka kako bi mogao studirati.

“Ljudima na pamet padaju Bezos, Musk i Branson, i to ne bez razloga,” kaže Chris Stott, osnivač i izvršni direktor tvrtke Lonestar Data Holdings koja surađuje s Intuitive Machinesom u svrhu skladištenja podataka na površini Mjeseca. “Trebali bi i Kama Ghaffariana dodati na tu listu jer on postiže jednako mnogo, a poprilično je i pametan jer iskorištava sve što rade Jeff (Bezos) i Elon (Musk).”

Ghaffarian je možda tek asteroid u ogromnoj galaksiji punoj Muska, Bezosa i njima sličnih koji ulažu milijarde. No on te magnate ne vidi kako konkurenciju, već više kao partnere: “Imam veliki respekt prema Elonu i (predsjednici SpaceX-a) Gwynne Shotwell, oni su dobri prijatelji. Isto je i s Bezosom,” kaže on.

Veliki planovi

Kao i drugi, poznatiji svemirski poduzetnici, Ghaffarian ima odvažne planove. Cilj izgradnje prve komercijalne svemirske postaje i letjelica za Mjesec je snižavanje troškova ulaska u svemir, na sličan način kako su SpaceX-ove rakete dovele do jeftinijih, jednostavnijih i bržih misija.

Nitko nije bolji od Kama Ghaffariana kad je riječ o dobivanju, na kompetitivnoj bazi, novca od američke vlade.

J. Clay Sell, izvršni direktor X-Energyja i bivši zamjenik američkog ministra za energetiku

No to je samo početak. U dužem roku, kaže: “Naša krajnja ideja je da ljudska rasa postane međuzvjezdana.”

Prvi korak je niska Zemljina orbita, odnosno svemirska postaja. Tada je na redu mjesec s letjelicama i ljudskim postajama. A potom? “Tehnologije koje mogu ići izvan našeg Sunčeva sustava.”

Ghaffarianovi zvjezdani snovi započeli su dok je bio dijete u Isfahanu u Iranu, gdje je volio promatrati zvijezde. 20. srpnja 1969., jedanaestogodišnji Kamal u susjedovoj je kući na crno-bijelom televizoru promatrao trenutak u kojem su Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali prvi ljudi koji su zakoračili na površinu Mjeseca. “Taj trenutak je promijenio sve,” prisjeća se on. “Tada sam shvatio da ovo želim raditi.”

Posljednja američka misija na Mjesec bila je 1972. godine. Četiri godine kasnije, Ghaffarian je otišao u Washington kako bi studirao na Katoličkom sveučilištu Amerike, za što mu je ujak pozajmio dvije tisuće dolara. Kako bi otplatio taj dug, noću je radio na parkiralištima u centru grada, a istovremeno je studirao računalne znanosti i inženjerstvo. Fakultet je završio 1980. – godinu dana nakon revolucije u Iranu – i nikada više nije pomišljao o povratku.

Prvi korak u svemirsku industriju napravio je 1983., kada je dobio posao u gigantu Lockheed. Nakon toga se prebacio u Ford Aerospace gdje je nastavio raditi na ugovorima za NASA-u i saveznu vladu. Godine 1994. je zajedno s kolegom iz Lockheeda, Haroldom Stingerom, osnovao kompaniju Stinger Ghaffarian Technologies (SGT), i to uz pomoć saveznog programa za pomoć poduzetnicima iz manjina. Prvi ured bio im je u Ghaffarianovom podrumu.

“Odlučili smo otvoriti vlastitu kompaniju i raditi praktički iste stvari, odnosno poslove s vladom,” kaže. “Digao sam hipoteku na kuću na 250.000 dolara i tako smo krenuli.”

Do 2006., SGT je postao 20 najveći ugovaratelj za NASA-u: imali su ugovore vrijedne stotinu milijuna dolara za pružanje inženjerskih usluga i podrške misijama. Tri godine kasnije, Ghaffarian je otkupio Stingerov udio u tvrtci. “Ima žicu za sklapanje ugovora s vladom,” kaže Chris Quilty, suosnivač i jedan od izvršnih direktora tvrtke za istraživanje svemirskog tržišta, Quilty Space. “Budući da je ovo zapravo vladino tržište, ta vještina vrlo je važna.”

‘Idemo izgraditi svemirsku postaju’

Ghaffarian ima još jednu vještinu: sposobnost da privuče veterane iz NASA-e i nagovori ih da mu se pridruže u privatnom sektoru. U njegovim tvrtkama radi najmanje 18 bivših zvijezda NASA-e. Prije deset godina pokrenuo je Intuitive Machines u suradnji sa Stephenom Altemusom – bivšim zamjenikom direktora NASA-inog svemirskog centra u Houstonu koji je vodio slijetanja Apolla na Mjesec. Tri godine kasnije uvjerio je Michaela Suffredinija, koji je deset godina vodio NASA-in program za Međunarodnu svemirsku postaju, da mu se pridruži u osnivanju tvrtke Axiom Space.

“Nazvao sam ga i rekao: ‘Gle, Kam, jedino što ja znam raditi je izgraditi i upravljati svemirskom postajom,'” kaže Suffredini. “Odgovorio mi je da će razmisliti o tome. Nazvao me odmah sljedeći dan i rekao: ‘Ok, idemo izgraditi svemirsku postaju.'”

Ghaffarianovo iskustvo u dobivanju ugovora od NASA-e (tvrdi da je SGT uspijevao u 80 posto slučajeva, u usporedbi s industrijskim prosjekom ispod 50 posto) pomoglo je tvrtkama Axiom Space i Intuitive Machines da dobiju velike poslove, od astronautskih odijela do komercijalnog lunarnog programa. “Naša tajna je upravo u sposobnosti da ulazimo u te natječaje i pobjeđujemo,” kaže on. Čak je i X-Energy aktivan u svemiru: prošle godine, tvrtka je zajedno s Intuitive Machinesom dobila ugovor vrijedan 5 milijuna dolara od NASA-e i ministarstva energetike za dizajniranje prenosivog nuklearnog reaktora za površinu Mjeseca.

Svi ti projekti zahtijevaju investicije. Upravo zato je Ghaffarian 2018. prodao SGT tvrtci KBR za 335 milijuna dolara, što mu je omogućilo da se fokusira na druge ambicije. “Ima trenutaka kada razmišljam da možda nisam trebao prodati, jer je SGT ostvarivao nevjerojatnu zaradu. No ovo su tehnološke kompanije,” kaže, referirajući se na Axiom Space, Intuitive Machines i X-Energy. “U njih morate uložiti mnogo novca.”

U svemirskoj industriji, početni kapital vas neće dovesti daleko, a Ghaffarian je uspio nagovoriti investitore dubljeg džepa da se obvežu kako će mu osigurati sredstva da izgradi kompanije. “Kam je jedan od tek šačice ljudi koji s vizijom velike, odvažne, ambiciozne budućnosti, a može i druge ljude uvjeriti da u nju povjeruju,” kaže Dakin Sloss, osnivač i generalni partner tvrtke Prime Movers Lab koja je uložila i u Axiom Space i u Quantum Space.

Žestoka konkurencija

Javna tržišta nisu toliko dobrohotna kao privatni ulagači. X-Energy je odustao od udruživanja s tvrtkom Ares Aquisition Corp. u listopadu, tek mjesec dana nakon što su revidirali vrijednost i umanjili ju za 42 posto. Dionice Intuitive Machinesa pale su za 70 posto otkad je tvrtka izišla na burzu zbog odgađanja prvog lansiranja na Mjesec. Ono se trebalo dogoditi u studenom – čime bi Ghaffarian postao prvi koji je SAD vratio na Mjesec od 1972. godine – no odgođeno je do siječnja zbog “gužve” u Cape Canaveralu. Druga američka tvrtka, Astrobotic, ima vlastitu letjelicu koja bi trebala biti lansirana na Badnjak i tako prestići Ghaffariana.

Konkurencija je žestoka kamo god se okrenete: u nuklearnom sektoru, TerraPower Billa Gatesa izgrađuje reaktor veći od onog X-Energyja, a također su osvojili ugovor ministarstva energetike, i to u isto vrijeme kad i Ghaffarianova tvrtka 2020. godine. U svijetu svemirskih postaja, Axiom Space morat će se natjecati sa Blue Originom Jeffa Bezosa, ali i Sierra Spaceom – čiji su osnivači milijarderski par Eren i Fatih Ozmen – plus industrijskim gigantima Lockheed Martinom i Northrop Grummanom. Uz Astrobotic i Blue Origin, tu je i japanski start-up iSpace koji planira drugu misiju na Mjesec sljedeće godine, nakon što se njihova prva letjelica srušila na površinu Mjeseca prošlog travnja zbog greške u softwareu.

Ghaffarian nije zabrinut. On zamišlja budućnost u kojoj ima dovoljno posla za sve: nuklearne reaktore, svemirske postaje i tvrtke lete na Mjesec. “Natjecanje je zdravo. Čini vas kreativnijima i invativnijima, kaže on, a njegovi investitori se slažu: “Želimo pojačati konkurenciju jer će ovo tržište rasti,” dodaje Scherer iz C5 Capitala.

Najambiciozniji njegov projekt je Limitless Space Institute, neprofitni institut kojeg se, kaže, dosjetio dok je kod kuće meditirao i razmišljao o svemiru. Institut vode veterani NASA-e, a on surađuje sa školama i sveučilištima i financira istraživanja tehonlogija koje bi jednog dana mogućim mogle učiniti međuzvjezdana putovanja, od svemirskih letjelica na fuzijski pogon (što je teoretski moguće, ali zasad još daleko od stvarnosti) do “space drive tehnologije, svemirskih crvotočina i warpa” (koje su zasad čista teorija).

Ghaffarian vjerojatno više neće biti živ kada – i ako – se išta od ovoga ostvari. No on zamišlja bližu budućnost u kojoj ljudi žive na svemirskim postajama ili na Mjesecu. Sljedeći korak u toj viziji je lansiranje koje bi Intuitive Machines trebao pokušati u siječnju. Nakon toga slijedi astronautska misija Axiom Spacea, također početkom sljedeće godine. Prvi dio nove svemirske postaje trebao bi se spojiti s ISS-om 2026., a čitava struktura trebala bi postati funkcionalna 2031., nakon čega će Međunarodna svemirska postaja prestati s radom.

“Kada govorimo od 10, 15, 20 godina u budućnosti, nadam se da ćemo imati grad u svemiru, mjesto gdje ljudi zbilja mogu živjeti,” kaže on. “To bi bio zbilja fenomenalan korak ka daljnjem istraživanju svemira.”

Za njega motivacija nikada nije bila samo bogaćenje – iako je investicijama zaista stekao veliko bogatstvo.

“Nikada nisam želio biti najbogatiji tip na groblju i ne želim da mi se život svede samo na zaradu,” kaže, prisjećajući se trenutka kada je prodao svoju prvu tvrtku. “Želim da moj život nešto znači, da promijenim svijet nabolje.”

Autor originalnog članka: Giacomo Tognini, Forbes
Link: Meet The Iranian-Born Billionaire Helping NASA Get Back To The Moon
(Prevela: Nataša Belančić)