Mali mediteranski otok stavlja gotovo sve na jedno rješenje za budućnost
Malta se oslanja na umjetnu inteligenciju. Uvjereni su da im ona može pomoći riješiti brojne društvene izazove i konačno učvrstiti državu kao tehnološko središte.
U mnogim poduzećima zaposlenici su zabrinuti da će umjetna inteligencija u budućnosti preuzeti njihova radna mjesta. No, u tvrtki GO su implementaciju umjetne inteligencije postavili kao cilj, izvještava Bloomberg. Tvrtka je vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga na Malti i jedno od najvećih državnih poduzeća, te se pri obavljanju svakodnevnih zadataka sve više oslanja na umjetnu inteligenciju. Alati umjetne inteligencije sada stvaraju otprilike petinu svih marketinških sadržaja za poduzeće i pišu oko 30 posto koda.
Također koriste umjetnu inteligenciju za pripremu ugovora koje zatim provjeravaju zaposlenici. Potiču i korištenje umjetne inteligencije među svojih 1100 zaposlenih kako bi bili učinkovitiji u svom radu.
“Manjka nam pravnika, računovođa i programera,” rekao je glavni izvršni direktor tvrtke GO, Nikhil Patil. Uz pomoć umjetne inteligencije žele se osloboditi prokletstva stalnog traženja talenata.
Poznati po labavim propisima i zlatnim vizama
Malta inače nije poznata kao država koja prednjači u tehnološkim inovacijama. Mali mediteranski otok poznatiji je po labavim propisima koji pomažu tvrtkama koje se bave internetskim igrama na sreću da izbjegnu regulacije koje postoje u drugim zemljama. Također je poznata po tome što država ne želi ukinuti program zlatnih viza, koji je po mišljenju Europske komisije neprihvatljiv. U prošlosti je Malta bila izložena kritikama zbog neučinkovite borbe protiv pranja novca.
Tvrtke, škole i vlada nastoje etablirati državu kao uzorni primjer kako su implementirali umjetnu inteligenciju u različite industrije. Nadaju se da će na taj način riješiti egzistencijalne izazove s kojima se suočava ova otočka država, među kojima su prijetnja klimatskih promjena, potreba za privlačenjem više stranih investicija i veliki jaz u znanju. Njihov plan je iskoristiti tehnološke trendove i postati uzor drugima.
“Snagu umjetne inteligencije možemo iskoristiti za javno dobro, umjesto da je se bojimo kao nadolazeće katastrofe,” rekao je predsjednik malteške vlade Robert Abela pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda. Umjetnu inteligenciju pokušava iskoristiti i školski sustav. Tako im pomaže u stvaranju priča u nižim razredima osnovne škole, dok na sveučilištu razvijaju program za nadzor mora dronovima. Prema mišljenju profesora umjetne inteligencije na Sveučilištu na Malti, Alexieija Dinglija, nova tehnologija mogla bi imati središnju ulogu u rješavanju problema u obrazovanju, prometu i zdravstvu. Dingli je, između ostalog, razvio sustav kojim umjetna inteligencija pomaže u rješavanju prometnih gužvi na otoku, a za svoje rješenje prikupio je 1,4 milijuna dolara. Prema podacima web stranice Tracxn Technologies, na Malti postoji više od 50 startupova iz područja umjetne inteligencije, što nije malo za državu s pola milijuna stanovnika, navodi Bloomberg.
Blockchain otok
Malta se već prije trudila postati centar za napredne tehnologije. Godine 2018. pokušala je postati “blockchain otok” i brzo je uspostavila zakonodavni okvir za tu tehnologiju. U jednom trenutku najveća svjetska kriptovalutna burza Binance razmatrala je dolazak na otok i otvaranje tvrtke na Malti, ali je u posljednje vrijeme pod nadzorom regulatora u različitim zemljama.
Malta je skočila na područje umjetne inteligencije prije mnogih drugih država, primjećuje Bloomberg. Godine 2019., nekoliko godina prije nego što je ChatGPT postao popularan, malteška vlada pod vodstvom tadašnjeg premijera Josepha Muscata predstavila je plan da do 2030. postane “konačno odredište za umjetnu inteligenciju”.
Pripremili su strategiju koja je predviđala ulaganje u startup tvrtke i obvezu da će poticati implementaciju umjetne inteligencije u javnom i privatnom sektoru. Kasnije su njihove planove usporile epidemija koronavirusa, a zatim je 2020. godine Muscat podnio ostavku zbog afere u koju su bili umiješani njegovi suradnici. Afera je eksplodirala nakon što je ubijena istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia.
Muscata je na čelu malteške vlade zamijenio Abel i nastavio ulaganja u umjetnu inteligenciju, koja nisu uvijek završila uspješno. Tako je brzo propao njihov virtualni građanin Marija, koji je trebao pomoći turistima u istraživanju zemlje. Projekt su ukinuli preko noći.
Patil iz telekomunikacijske tvrtke GO ipak upozorava da država mora biti oprezna. “Ne možemo ulagati samo zato što je umjetna inteligencija nova cool stvar,” zaključio je.
