Upitna opskrba ruskim plinom u Europi. U Sloveniji traju pripreme za crni scenarij
Ukrajina ne namjerava produžiti ugovor o prijenosu plina iz Rusije u EU preko svog teritorija. Što to znači za zemlje koje su i dalje ovisne o ovim linijama opskrbe, analizira Forbes Slovenija
Krajem godine istječe petogodišnji ugovor o tranzitu ruskog plina u Europsku uniju preko Ukrajine, a Ukrajinci kažu da ga ne namjeravaju produžiti.
Iako je EU smanjila uvoz ruskog plina, neke srednjoeuropske države još uvijek ovise o plinu iz Rusije preko ukrajinskog plinovoda. Austrija, primjerice, i dalje dobiva većinu plina tom rutom, a preko nje je znatno ovisna i Slovenija, koja velik dio plina kupuje na čvorištu u Baumgartenu, piše Forbes Slovenija.
Prije rata, ukrajinskom rutom je godišnje u Europu stizalo 150 milijardi kubičnih metara plina, dok je prošle godine ta količina pala na 15 milijardi kubičnih metara. Ove godine, međutim, ukupne količine uvezene iz Rusije (ne samo preko ukrajinske rute) ponovno rastu. Financial Times je nedavno izvijestio da je u svibnju uvoz plina iz Rusije bio najveći od početka rata. Rusija je u svibnju izvezla više plina u EU nego Sjedinjene Države, čime je postala drugi najveći dobavljač plina za EU, odmah iza Norveške. Najveći austrijski trgovac OMV, koji ima s Gazpromom sklopljen za Austriju prilično nepovoljan ugovor do 2040. godine, krajem svibnja je dodatno upozorio na rizik da bi ruski dobavljač zbog sudskih postupaka pred europskim sudovima mogao obustaviti isporuke plina već ove godine. OMV je, međutim, u službenoj obavijesti ustvrdio da može pronaći zamjenske količine u slučaju prekida isporuke te da opskrba plinom nije ugrožena.
Mogući utjecaj na BDP
Banka Slovenije u upravo objavljenom pregledu makroekonomskih kretanja navodi da je moguća ukrajinska zabrana prijenosa plina važna geopolitička neizvjesnost koja bi mogla utjecati na kretanje BDP-a Slovenije u narednoj godini.
“Iako je izravna izloženost slovenskog gospodarstva ruskom plinu nakon 2022. godine praktički nestala, neizravna izloženost preko uvoza plina iz Austrije u prvom tromjesečju 2024. porasla je na više od dvije trećine ukupnog uvoza plina.”
Procjenjuju da bi mogući prekid imao cjenovni učinak, ali ne i rizik prekida isporuke, jer “tehnička rješenja omogućuju preusmjeravanje uvoza plina na druge partnere unutar EU”. Reuters je izvijestio da bi se Austrija i Slovenija mogle okrenuti isporukama iz Njemačke i Italije, odakle dolazi alžirski plin.
Predsjednik uprave Petrola Sašo Berger potvrdio je procjenu Banke Slovenije u intervjuu za Forbes Slovenija. “Sigurno bi prekid uzrokovao pritisak na cijene samog plina, koje bi se povećale, kao i na cijene transportnih ruta,” rekao je Berger. Na potpitanje što to znači za naša poduzeća i za one koji se griju na plin, rekao je da bi to moglo povećati cijene plina. Država bi mogla ponovno intervenirati regulacijom, koju na kraju obično pokrivaju porezni obveznici.
Uključivanje Azerbajdžana
Europska komisija, koja je ranije tvrdila da će dopustiti da ukrajinski ugovor istekne, sada se ipak angažirala i nastoji postići dogovor s Azerbajdžanom, prema izvještajima Politica. Politico je izvijestio da bi Azerbajdžan mogao preuzeti ulogu posrednika i preuzeti ruski plin, tako da bi plin tekao ukrajinskom rutom, ali u njegovom vlasništvu.
“Trenutno razmatramo različite mogućnosti kako bismo mogli doprinijeti ovom procesu,” rekao je savjetnik azerbajdžanskog predsjednika Hikmet Hadžijev za briselsku podružnicu američkog medija. “Ne bih želio navoditi vremenski okvir, ali… ozbiljno smo shvatili ovaj poziv jer se radi o pitanju europske energetske sigurnosti.”
Spominje se i mogućnost povećanja kapaciteta plinovoda u južnom plinskom koridoru, iz Rusije preko Azerbajdžana prema EU. No, trenutni prijenosni kapaciteti nisu dovoljni da bi se preusmjerile sve količine s ukrajinske rute.
Plin iz norveškog bazena Petrol i Geoplin kontroliraju 95 posto veleprodajnog tržišta prirodnog plina.
Petrol se okreće novim rješenjima
Predsjednik uprave Petrola Sašo Berger rekao je za Forbes Slovenija da traže nove izvore u europskom bazenu. Osim nedavnog povećanja ugovora s alžirskim Sonatrachom, navodno pregovaraju o isporukama sa sjevera odnosno zapada Europe, primjerice iz Norveške. Kao druga mogućnost spominju se isporuke ukapljenog prirodnog plina s obližnjih terminala u Omišlju na Krku ili Rovigu u Italiji.
Na pitanje je li moguće da ti dogovori stupe na snagu već iduće godine i tako ublaže cjenovne pritiske, Berger je rekao da je to cilj Petrola i Geoplina. No, također je otkrio da, kako se bliži predviđeni datum prekida, postaje sve teže pregovarati.
“Proizvođači, trgovci i vlasnici prijenosnih kapaciteta odgađaju sklapanje dogovora,” napomenuo je.
