Dok na Mediteranu vrije, turiste mami sve ugodnije Sjeverno more. Pogledajte brojke

Sjeverna Europa proživljava “svoj trenutak među putnicima”, kako to opisuje Bloomberg. Iako još nije dosegla brojke zemalja s juga kontinenta, klimatska kriza, mogućnost rada na daljinu i pretjerane gužve motiviraju turiste da se okrenu prema sjeveru

Jedan primjer su obale Jutlanda u Danskoj, na Sjevernom moru. Podaci VisitDenmarka pokazuju povećanje broja posjetitelja od čak 119 posto 2023. godine. Iako je temperatura mora ovdje nekoć zahtijevala da hrabri plivači obuku ronilačka odijela, porast ljetnih temperatura znači da to više nije slučaj. Sada je odlična prilika za posjet tradicionalnim selima i plažama i kušanje svježih kozica u toj regiji. Jedna od privlačnosti Jutlanda je to što danska vlada ograničava strane investicije i izgradnju, no mana takvog pristupa za turiste je da možda neće moći pronaći smještaj ako destinacija postane previše popularna.

I VisitSweden reklamira lokacije koje ne samo da donose osvježenje putnicima umornima od ljetnih žega, već i održivi odmor. Noćenja na sjeveru Europe od 2019. su porasla za 38 posto u Danskoj, 18 posto u Norveškoj i 9 posto u Švedskoj. Pretjerani turizam u nekima od zemalja europskog juga također je argument za potragu za udaljenijim, netaknutim područjima sjevera.

Istraživači na Princetonu traže načine kako ohladiti zelene površine u gradovima, no to će potrajati, a istovremeno su gradovi poput Berlina i Pariza već krajem lipnja bilježili temperature od 30 stupnjeva Celzijusa, a Grčka se bori s požarima i toplinskim valom koji je ove godine stigao ranije no ikad. Drugi dijelovi Europe suočavaju se s nestašicama vode, dok se neka područja bore s poplavama.

Jug Europe popularniji je izvan ljetnih mjeseci

CNN izvještava kako su putovanja na jug Europe nekoć bila jeftinija početkom i krajem sezone (proljeće i jesen), no cijene sada rastu i u tim mjesecima. Ako uz to nadodamo i porast rada na daljinu i pristup vizama za digitalne nomade, rezultat su potresi u tradicionalnim periodima godišnjih odmora, ali i u cijenama.

Još nije jasno kakav trag će klimatske promjene ostaviti na europske destinacije, no Mediteran se zagrijava brže od globalnog prosjeka, očekuje se da će do 2100. godine razina tog mora porasti za čitav jedan metar, a gradovi na njegovim obalama najviše će trpjeti zbog vrućeg zraka sa sjevera Afrike. Upravo zemlje na koje najviše utječe porast temperatura one su koje se najviše oslanjaju na turizam – on čini 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj i gotovo 11 posto u Italiji.

Europsko izvješće iz 2023. godine očekuje da će klimatska kriza izazvati jasnu promjenu turističkih kretanja i da će više ljudi birati odmore na sjeveru i izbjegavati jug Europe. Moguće je da će se ljeti uputiti i u planine.

U najgorem opisanom scenariju, onome u kojemu prosječna globalna temperatura poraste za četiri stupnja Celzijusa, grčki turizam će u usporedbi s brojkama iz 2019. godine pasti za 7 posto, a turizam u nekim skandinavskim zemljama mogao bi jednako toliko porasti.

Od turizma 800 milijuna dolara

Većina turista koji posjećuju Europu ipak još uvijek ide na jug. Portugal, Italija, Španjolska i Francuska već su premašile broj turista iz 2019. godine, a jug Europe jednako je popularan među onima koji žele na more i onima koji traže kraće odmore u gradovima.

Bloomberg izvještava kako se očekuje da će od turizma europska ekonomija dobiti 800 milijuna dolara, što potvrđuje i novo izvješće Europske turističke komisije, kao i da je jug još uvijek prvi izbor. Usprkos iznimno visokim temperaturama u Grčkoj, ta zemlja je i ove godine nevjerojatno popularna, a sve je veći broj “luksuznih, ali cjenovno pristupačnih hotela”. Eduardo Santander, direktor Europske turističke komisije, za Bloomberg kaže kako turisti još uvijek “prioritiziraju toplo vrijeme i vrijednost za novac” koji pronalaze na jugu Europe.

Autor originalnog članka: Alex Ledsom, viša suradnica Forbesa
Link: Travelers Heading North For Summer Coolcations In Europe
(Prevela: Nataša Belančić)