Kako se projekt Ive Usmianija i njegova JGL-a ucrtao na europsku kulturnu kartu

U riječkoj pješačkoj zoni nedaleko Korza svoja skrovita vrata zapetljana zmijom za posjetitelje svakoga dana otvara JGL Muzej farmacije koji je ovih dana postao dio Kulturne rute Vijeća Europe. Prestižan je to certifikat za muzej kojim približavaju povijest svoje industrije stručnoj zajednici, građanima i mlađim generacijama, ističe za FORBES Hrvatska Marin Pintur, voditelj JGL Muzeja farmacije

Prošlog je tjedna Europska ruta povijesnih ljekarni i vrtova ljekovitog bilja, koja obuhvaća i JGL Muzej farmacije, postala službena Kulturna ruta Vijeća Europe. Veliko je to priznanje, tumače nam iz riječkog muzeja.

“Nije mala stvar biti proglašen Kulturnom rutom Vijeća Europe. U posljednjih 37 godina samo 47 ruta dobilo je taj certifikat. Kako će se to odraziti na naš muzej, hoće li to značiti više interesa posjetitelja, kao i mogućnosti u dijelu korištenja EU fondova, tek ćemo vidjeti. Ozbiljnije dogovore, a time i konkretnije informacije očekujemo u rujnu”, za FORBES Hrvatska objašnjava Marin Pintur, voditelj JGL Muzeja farmacije.

Prije četiri godine Rijeka je bila Europska prijestolnica kulture, a Jadran-galenski laboratorij (JGL) smatrao je kako je idealan trenutak da se osnuje muzej farmacije kojem je idejni začetnik predsjednik Upravnog odbora JGL-a Ivo Usmiani.

Iako je ideja postojala duže vrijeme, projekt osnivanja muzeja pokrenut je 2019. godine, a u listopadu 2020. on je otvoren. Bio je to svojevrsni poklon tvrtke JGL gradu Rijeci u toj posebnoj godini s ciljem obogaćivanja kulturne ponude, pojašnjava voditelj muzeja, a lokacija je odabrana tako da je posjetiteljima što jednostavnije doći.

Otada je kroz muzejski postav, koji je nedavno obogaćen i iskustvima proširene stvarnosti, prošlo više od 12 tisuća posjetitelja, ponajviše školaraca.

“Posjećenost muzeja iz godine u godinu raste. Ljeti je nešto veća, a najponosniji smo što nam čak dvije trećine svih posjetitelja čine organizirane školske grupe iz Hrvatske. Za njih organiziramo i posebne radionice u kojima pomoću starih strojeva pune tube kremom, što kasnije mogu ponijeti kući kao suvenir”, otkriva Pintur.

Mjesto ispreplitanja prošlosti i budućnosti

Muzej se prostire na 140 četvornih metara, a tome se može pridodati i desetak četvornih metara vanjske površine gdje se ističe zeleni zid sa živim ljekovitim biljem s ovih prostora.

Najveća atrakcija možda su nedavno uvedene VR naočale koje pružaju različita iskustva. Jedne omogućuju uvid u to kako antibiotik djeluje na infekciju.

“Putujete kroz ljudsko tijelo i pratite kako se pojavljuje bakterija te kako antibiotik na nju djeluje”, pojašnjava voditelj muzeja. Druge VR naočale, pak, stavljaju posjetitelja u ulogu ljekarnika kojem dolaze pacijenti, a on mora pronaći u ladicama i na policama ljekarne što će im dati za tegobe na koje se žale.

Kada je riječ o najljepšem eksponatu Pintur ne dvoji, to je, kaže, stara, povijesna ljekarna koja je bila u funkciji u Rijeci do prije pet godina. “Taj stari, lijepi namještaj pun bočica u kojima su se čuvali sastojci od kojih su se radili lijekovi najbolji je prikaz kako su ljekarne nekoć izgledale”, ustvrdio je.

Napominje i kako se u muzeju opetuje motiv zmije kao simbola farmacije i medicine. Pojašnjenje o tome kako je zmiju dopala ta čast posjetitelj može saznati direktno od zmije koja mu se obraća preko tableta. Interaktivan postav s najnovijim tehnologijama nadopunjuje se s eksponatima iz nekadašnjih laboratorija, i ljekarničkih ureda.

Najvažniji događaji u povijesti farmacije izdvojeni su na staklenoj vremenskoj lenti dugačkoj 20 metara, a povijest farmacije u Rijeci posebna je izložbena cjelina. U fokusu su farmaceutske tvrtke Alga i Ljekarna Jadran. Jedan dio postava posvećen je i JGL-u kao utemeljitelju muzeja, ali i kao jednoj od najvećih hrvatskih farmaceutskih tvrtki s poviješću dugom 33 godine.

Na povijesnom muzeju koji prati razvoj farmacije u Rijeci, na okolnim otocima, u Hrvatskoj i svijetu radio je projektni tim koji se sastojao od svega pet članova. Bili su to Ivo Usmiani, kao idejni začetnik, članica Upravnog odbora Eva Usmiani Capobianco kao voditeljica projekta, naš sugovornik Pintur koji je povjesničar i ima iskustva u muzeologiji. Za vizualni identitet muzeja pobrinula se grafička dizajnerica Veronika Uravić Čolak iz Reedesign Studija, a za prostorno uređenje bila je zadužena arhitektica Gorana Stipeč Brlić iz riječke tvrtke AO16 – Studio za arhitekturu i urbanizam. Iz JGL-a ističu i kako im je neizmjernu pomoć u osnivanja muzeja te obogaćivanju njegova fundusa pružio profesor Vladimir Grdinić kojeg nazivaju našim najvećim autoritetom za povijest farmacije.

Rijeka na europskoj karti

Trud oko prikupljanja povijesti farmacije na ovim prostorima kroz razna vremenska razdoblja osigurao je muzeju mjesto u Europskoj ruti povijesnih ljekarni i ljekovitih vrtova. Projekt je to španjolske udruge Aromas Itinerarium Salutis koja je riječki muzej uvrstila među odabrane europske botaničke vrtove, vrtove ljekovitog bilja, samostanske ljekarne, muzeje farmacije i stare ljekarne.

Tom je rutom obuhvaćena baština jedanaest europskih zemalja među kojima su uz Hrvatsku i Španjolsku i Bosna i Hercegovina, Bugarska, Francuska, Italija, Litva, Mađarska, Portugal, Rumunjska i Švicarska.

U sklopu tog projekta, JGL Muzej farmacije je u suradnji s TZ Grada Rijeke u ožujku organizirao 2. Međunarodni forum “Hygeia Legacy”. Na tom su susretu Pintur i članica Upravnog odbora JGL-a Eva Usmiani Copobianco bili domaćini stručnjacima povijesti farmacije, muzeologije, turizma i ljekovitog bilja koji su došli iz 11 europskih zemalja.

U muzeju i dalje vrijedno skupljaju građu i pozivaju građane da im doniraju dokumente, knjige, fotografije, recepte, dopisnice ili neke druge predmete koji su povezani s povijesti farmacije u Rijeci ili u Hrvatskoj. Muzej je ograničen prostorom i ima stalni postav, ali dosad su organizirali već pet izložbi o povijesti farmacije.

“Prikupljamo informacije i povijesnu građu temeljem koje bismo voljeli napraviti knjigu o povijesti ljekarništva tu u Rijeci, Sušaku, Opatiji s kraja 19. stoljeća. S tim ciljem već naveliko pretražujemo arhive”, otkriva Pintur.

Iako se bave prošlošću, u JGL-u s ovim muzejom zapravo misle na svoju budućnost. Osim što obogaćuje kulturnu i turističku ponudu grada, najveći je značaj muzeja upravo u tome što mlade generacije upoznaje s time koliko je farmacija važna za zdravlje ljudi.

“Između ostalog, radimo i na podizanju svijesti mladih o važnosti svoje industrije te ih potičemo da biraju farmaciju kao buduće zanimanje. Od osam tisuća djece koja su prošla našim muzejom, sigurno će se netko zainteresirati za tu djelatnost”, nada se Pintur.

Na trenutnom tržištu rada, svaka konkurentska prednost dvostruko se boduje. U borbi za radnika, tko zna, možda će danas-sutra i ovaj muzej biti odgovoran za prevagu pri odluci o zapošljavanju.