Od “one man banda” ova je žena stvorila opatijski poslovni projekt s desecima milijuna eura prihoda
Katica Hauptfeld u razgovoru za FORBES Hrvatska govori o tome kako je od male agencije Katarina Line, koju je osnovala prije 32 godine, nastao ozbiljan turistički biznis s godišnjim prihodom koji premašuje 38 milijuna eura. Najpoznatiji su po krstarenjima Jadranom mini kruzerima iz Krila Jesenice, a ove su godine otvorili i luksuzni hotel u Opatiji
Od male turističke agencije koja je funkcionirala kao „one man band“, Katica Hauptfeld je u 32 godine razvila respektabilan obiteljski biznis u koji je danas na menadžerskim pozicijama uključeno i njeno dvoje djece. Katarina Line, njena opatijska agencija, godišnje u Hrvatsku dovede 130-140 tisuća gostiju, a posebno su poznati po krstarenjima mini kruzerima na Jadranu.
No, kako kaže Katica Hauptfeld u razgovoru za FORBES Hrvatska, prihodom su „jači na kopnu nego na moru“. Prošle godine je premašio 38 milijuna eura, uz dobit od 3,4 milijuna eura. Nakon nekoliko kriznih godina koje je donijela pandemija korona virusa, opet su u uzletu, čak premašivši prihode ostvarene u predkriznoj 2019. godini, a u međuvremenu su izgradili i početkom ovoga ljeta otvorili luksuzni Keight Hotel u središtu Opatije pod brendom Curio Collection by Hilton.
Katica Hauptfeld i dalje radi kao direktorica, punom parom, a kako kaže, to joj je strast, više hobi nego posao, energije joj ne nedostaje. Upravo se sprema, spominje, u kontrolu kvalitete brodova iz njihove flote, od čistoće do hrane koju serviraju gostima. Izvan turističke sezone i dalje pak nemilice obilazi sajmove. Na agencijskom popisu ih je više od 50 godišnje, a samo u Las Vegas idu najmanje 4-5 puta godišnje, kaže nam, jer se tamo događa najviše turističkih foruma. „Ne bismo imali tako pune brodove i ture da tako ne radimo“, naglašava.
| Katarina Line u brojkama * Dovode 130-140 tisuća gostiju godišnje u Hrvatsku * 50-ak zaposlenih u agenciji, 50-ak zapsolenih u hotelu i deseci sezonaca * Prihod u 2023. je premašio 38 milijuna eura * 45 brodova u najmu * 20 milijuna eura investicija u novootvoreni Keight Hotel u Opatiji sa 54 sobe i 25-metarskim unutarnjim bazenom |
Prije no što je 1992. godine osnovala Katarina Line, radila je u velikim turističkim agencijama kao što su Kvarner Express i Kompas, a to znanje fantastično je iskoristila za svoj poduzetnički pothvat. No, sad je u njega uvelike uključena nova generacija: sin Daniel završio je IBM i magistrirao marketing u Heidelbergu, pa vodi službu za marketing, a kćer Anamaria, također sa završenim IBM-om u Kaliforniji, vodi biznis vezan uz krstarenja. Za kopneni dio, što uključuje hotele, transfere i izlete, zadužen je pak Goran Biljaković koji je u Katarina Lineu već 24 godine.
Kako ocjenjujete ovu turističku sezonu, financijski i po broju gostiju? Neki se žale.
-Dosta je to teško reći, sezona još traje. Imali smo odličnu predsezonu i na kopnu i na moru, a takva će biti i podsezona, rujan i listopad, čak bolja nego lani. Godina će sigurno biti financijski bolja od 2023. jer su cijene išle gore, a sada ostvarujemo i prihod od hotela, no sumnjam da će biti više gostiju. U srpnju i kolovozu vidimo veliki pad u dolascima, pogotovo na brodovima.
Više je faktora za to: dosta gostiju nam je oduzelo ljetos održavanje Svjetskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara, a i daleko više cijene nego prije, pogotovo avionskog prijevoza u srpnju i kolovozu. Imali smo otkazivanja desetak čartera iz SAD-a i nekoliko grupa, te isto toliko s australskog tržišta, mladih na nižim kategorijama brodova, isključivo zbog izrazito visokih cijena avionskih karata.
Mislim da će sezona biti financijski ok. Puno bi pomoglo i da nas država malo oslobodi raznih nepotrebnih davanja, pa da možemo još povećati plaće. I sad su dobre, čuvamo svoje djelatnike, dobivaju i bonuse i druge pogodnosti, ali htjeli bismo još dići plaće, no davanja su previsoka. I dalje previše plaćamo i za HGK, a nemamo baš previše koristi od njih – to bi trebalo biti dobrovoljno, a ne da nas država na to tjera.
Većina vaših gostiju su stranci. Odakle najviše dolaze?
-Da, više od 90 posto su strani gosti. U delux programu su to Amerikanci, Australci, Britanci i Kanađani, nešto i Južnoafrikanci, znači gosti iz zemalja Commonwealtha, dok na nižim kategorijama imamo mlade Australce, Nijemce, Austrijance, odnosno širu europsku publiku. Osjeća se veliki pad s njemačkog tržišta ove godine, pa čak i Austrijanci kažu da je Hrvatska jako skupa.
Neki od kolega u agencijama i hotelima su doista pretjerali sa cijenama i zato je i došlo možda do ovih padova. U našem Keight Hotelu u Opatiji, koji smo otvorili 20. lipnja pod brendom Curio Collection by Hilton, išli smo s vrlo korektnim cijenama. Želimo da se gosti nauče na naš hotel i naše pristojne cijene koje odražavaju vrijednost za novac. To je bila naša želja, ali i savjet Zagreb City Hotels, tvrtke koja upravlja našim hotelom. Cilj je da ovo bude i gradski hotel koji živi cijelu godinu.
Što to znači – pristojne cijene?
-Neki hoteli istog ranga u Dubrovniku trenutno su i 800 eura za noćenje, a nama variraju oko 350 eura, ovisno o danu dolaska i popunjenosti, a dio smo Hiltonova brenda od samo 185 hotela u svijetu.
Kakav je to brend? Kako ste hotel učinili drukčijim?
-To je kolekcija uglavnom manjih hotela koji kod gosta izazivaju znatiželju, zato i jest u nazivu engleski izraz ‘curio’. Svaki od njih ima svoju priču i svaki vlasnik hotela je dio sebe unio u taj projekt. Mi smo unijeli naše ‘obiteljsko zlato’. Moj pokojni suprug je, naime, bio strastveni kolekcionar i numizmatičar te smo u Keight Hotel unijeli njegovu kolekciju Pierrot figurica koje je skupljao godinama iz čitavog svijeta, a ranije smo ih držali u dnevnom boravku. Sada je ta kolekcija na samom ulazu u hotel, a i naš a la carte restoran se zove Pierrot. Također, u svakoj sobi se pojavljuje lik Pierrota, a tu su i murali na svakom katu koji pričaju priču Opatije koje je osmislila mlada opatijska umjetnica Lara Karlavaris.
Ima samo 54 sobe, a ima prvi rooftop bar u Opatiji s kojeg se vidi cijeli Kvarner. Projektirao ga je Studio 3LHD, s fasadom od istarskog kamena, opremljen je na top razini, uključujući kongresnu salu i raskošnu wellness oazu s bazenom. Otkad je otvoren praktički je stalno pun.
Kolika je to bila investicija i kako ste je financirali?
-Investicija je premašila 20 milijuna eura, a još će biti nabavki. Godinama smo štedili i većinom smo sve to financirali vlastitim sredstvima, a nešto malo i kreditom. Sad još čekamo da danas-sutra na Slatini ispred hotela bude uređen i trg, gdje je danas benzinska crpka. Znate, Opatija je danas grad bez glavnog trga.
Što vam je još u planu?
-U planu nam je i mali heritage hotel u Dubrovniku, gdje smo kupili jednu zgradu, ali to ćemo za dvije-tri godine. Idemo step by step. Vizija je probati napraviti nešto i u Splitu, pa da povežemo sve tri polazne luke krstarenja sa smještajem u tim gradovima.
Koliko sada imate brodova u najmu? I kako organizirate ture?
-Sada imamo u dugogodišnjem najmu 45 brodova, u šest različitih kategorija, od drvenih jedrenjaka sve do deluxe mini kruzera s maksimalno 36 putnika. Većina je od brodara iz Krila Jesenice, a polaske organiziramo iz Opatije, Splita i Dubrovnika s preko 40 itinerera. Spojili smo i Zagreb, Ljubljanu i Veneciju uslugom Coast Express, što znači da pokupimo goste i onda ih vodimo na kratku turu do obale, u Opatiju ili Split, odakle kreće većina naših krstarenja. Za one koji ne žele krstariti, imamo ture samo na kopnu u sklopu kojih ih vodimo i na Plitvička jezera. Jedna od njih, nazvali smo je Croatian Rhapsody, kreće iz Zagreba i ide sve do Dubrovnika, gdje se, ako to žele, gosti mogu ukrcati na naš brod.
Kakvo je stanje s vezovima u lukama na Jadranu? Čitala sam da s time imate poteškoća.
-Smeta me da je naša država subvencionirala izgradnju mini kruzera s kojima poslujemo, što je jedinstven proizvod na Mediteranu, a često osjećamo da na te brodove ili brodovlasnike gledaju kao drugorazredne te preferiraju strane jahte. Bez obzira jesu li od Katarina Linea ili nekog drugog, ti mini kruzeri više donesu lokalnoj zajednici od stranih jahti jer naši brodari zapošljavaju puno ljudi na brodovima, ali i vezani su uz pregršt dobavljača na kopnu koji ih opskrbljuju čistim rubljem, hranom, pićem, raznim sredstvima za održavanje, servisom raznih strojeva i drugo. Plaćamo državi poreze, a na koncu 36 osoba izađe tjedno s naših 45 brodova u Splitu, Hvaru, Korčuli… i idu tamo večerati, kupe suvenir, rezerviraju izlet, posjete vinariju, OPG i slično. Mi na brodu nemamo večere, serviramo samo doručak i ručak.
Sada nam je pak veliki problem što splitska luka – nama je najvažnija jer u njoj imamo najviše brodova – ide u veliku rekonstrukciju. To pozdravljamo, ali trebali su nam dati dobro rješenje za to gdje će naši brodovi biti dogodine. Sada nas žele raštrkati po cijeloj županiji, pa zbog toga imam sastanke, kako da to bolje riješimo. U Hrvatskoj se, na žalost, ništa ne radi planski.
