Lista želja koju je HUP uputio Vladi, od poreza do izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Što su povodom 100 dana nove Vlade poželjeli domaći poslodavci za razdoblje do 2028. godine? U svojim ključnim pozicijama za jačanje gospodarstva, kako su nazvali to svojevrsno pismo Vladi Andreja Plenkovića, ima svega pomalo – od smanjenja poreza preko povećanja pragova za ulazak u sustav PDV-a i za provođenje jednostavnih postupaka javne nabave sve do hitne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Uglavnom se radi o listi želja koja je na repertoaru Hrvatske udruge poslodavaca već dulje vrijeme, a mi izdvajamo detalje koji se posebno tiču resora ministra financija Marka Primorca, ministra rada Marina Piletića, ministra poljoprivrede Josipa Dabre te gospodarstva Ante Šušnjara.
Porezi na plaće i tržište rada
Dio o poreznoj politici su poslodavci naslovili „Porezi u službi kulture rada“, pa već u prvoj točki kažu da su za pravedno i jednako opterećenje svih vrsta osobnih dohodaka neovisno o izvoru (rad vs. renta), što je prva među HUP-ovim starim temama.
“Ovako kako to sada izgleda, da je rad oporezovan na razini srednjih i visokih plaća s preko 42,5 posto, dovodi do zaključka da se penalizira rad u odnosu na prihode od drugih izvora. Tu se referiramo na rentijerstvo”, rekla je proljetos u intervjuu za FORBES Hrvatska glavna direktorica HUP-a Irena Weber. Dodala je da se nadaju uvođenju poreza na prihod od nekretnina jer je “rentijerska kultura uzela maha”.
HUP sada u svom “pismu Vladi” traži porezno rastrerećenje plaća za 10 postnih bodova te podizanje praga više porezne stope poreza na dohodak kako bi se rasteretile plaće visokokvalificiranih zaposlenika (liječnika, znanstvenika, inženjera itd.), pa bi im „neto plaće znantno rasle uz zadržavanje iste cijene rada za poslodavca“.
Kako zamišljaju hrvatsko fleksibilno i otvoreno tržište rada? Nabrajaju: treba nam „ciljana i pametna imigracijska strategija za deficitarna zanimanja“ i jačanje administracije da se brže izdaju dozvole za boravak i rad za kvalificirane strane radnike. Traže i novi, „moderan Zakon o radu“ za koji kažu da će štiti radnika, a ne radnmo mjesto. Tu spominju fleksibilnost, prilagodbu novim načinima rada i „očekivanjima zaposlenika nove generacije“.
Poljoprivreda i energetika
Poslodavce zanima hitna izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi pravo prvenstva dobili postojeći koncesionari. Među ostalim, predlažu i dodjelu poticaja na temelju proizvedenih količina umjesto korištenih poljoprivrednih površina, kao i poticanje ulaganja u prehrambenu industriju.
„Cijena električne energije za tvrtke ne smije biti veća od cijene električne energije za kućanstva,“ kažu u dijelu koji su nazvali „Energetika za sigurno poslovanje“, što je također više puta ponavljani zahtjev, uz poruku da je u većini EU zemalja cijena struje za gospodarstvo niža od one za kućanstva.
Traže i da se ubrza donošenje regulatornog okvira i povezanih odluka te odobrenja u sektoru energetike kako bi se odblokirale investicije u obnovljive izvore energije vrijedne više od 1,5 milijarde eura. Istaknut je i zahtjev za hitnom liberalizacijom maloprodajnih cijena goriva.
Mali srednji poduzetnici
Vezano za male i srednje poduzetnike, traži se povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 eura na 70.000 eura prihoda na godišnjoj razini (ministar Primorac je u srpnju ove godine najavljivao moguće dizanje tog praga na 50.000 eura), kao i omogućavanje plaćanje PDV-a po realiziranim fakturama. Za ugostiteljske usluge se spominje smanjenje PDV-a na 13 posto te nulta stopa poreza na reinvestiranu dobit.
Građevinarstvo
„Suzbiti nelojalnu subvencioniranu konkurenciju izvođača radova iz trećih zemalja u javnoj nabavi radova te donijeti poseban zakon o nabavi građevinskih radova vrijednosti do visine EU pragova“. To je prva točka na temu revitalizacije domaćeg graditeljstva.
Navodi se i potreba da se učinkovito kontrolira isplata plaća ugovorenih Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo te, među ostalim, da se omogući pravo stranih radnika na naknadu za odvojen život.
EU fondovi i investicije
Oko EU fondova poslodavci traže ubrzanje pripreme natječaja, te da se izradi poseban zakon o zaštiti prava prijavitelja i korisnika EU sredstava jer im se danas ne jamči pravna sigurnost. Kod istraživanja i razvoja navodi se da bi ponovno trebalo omogućiti porezno rasterećenje reinvestirane dobiti u svrhu R&D-a i pojačati subvencije za to „sukladno EU praksama“.
„Izmjenom Zakona o poticanju ulaganja Hrvatsku učiniti konkurentnom za privlačenje velikih investicija – snažno poticati velike investicije, osobito one iznad 100 milijuna eura, te povećati vrijeme korištenja poticaja i/ili ga definirati od početka prodaje proizvoda koji je rezultat investicije,“ navodi se u dijelu o investicijama.
Poslovna klima
Na koncu, traži se, radi jednostavnijeg i bržeg poslovanja, sveopća deregulacija, odnosno ukidanje suvišnih propisa.
Također, poslodavci predlažu povećanje pragova javne nabave i izmjena Zakona o javnoj nabavi. „Pragovi za provođenje jednostavnih postupaka nabave u Zakonu o javnoj nabavi iznose 26.540 EUR za robu/usluge tj. 66.360 EUR za radove) i nisu se mijenjali preko deset godina. Ujedno, bitno su niži u odnosu na pragove nabave na razini EU (koji se ažuriraju dvogodišnje). Predlaže se hitno povećanje na 50.000 EUR za robu/usluge tj. 100.000 EUR za radove. Osim navedenog, potrebna je hitna izmjena cijelog Zakona o javnoj nabavi u suradnji sa socijalnim partnerima.“
