Albanija se suočava s demografskom kataklizmom – ima 400 tisuća stanovnika manje
Broj stanovnika Albanije se od 2011. godine smanjio za više od 400 tisuća. Sada iznosi 2,4 milijuna. Albanska vlada stoga prima oštre kritike.
Podaci o broju stanovnika Albanije za 2023. godinu, koje je ovaj tjedan objavio državni statistički ured, pokazuju da se broj stanovnika od popisa 2011. godine, kada je u državi živjelo približno 2,8 milijuna ljudi, smanjio za približno 409 tisuća odnosno za oko 14 posto.
“U državi živi 2.412.113 stanovnika, koji čine 755.950 obitelji s prosječno 3,2 člana po obitelji,” rekla je Elsa Dhuli, voditeljica instituta za statistiku INSTAT.
Kritika vlasti zbog iseljavanja
Albanska vlada je, prema navodima portala Balkan Insight, meta kritika oporbe zbog masovnog iseljavanja, koje je premijer Edi Rama više puta odbacio. Prema njegovom mišljenju, riječ je o uobičajenom “povijesnom trendu”.
Portal također navodi podatke Migracijskog opservatorija Sveučilišta u Oxfordu, da je 2022. godine azil u Velikoj Britaniji zatražilo približno 16 tisuća Albanaca. Oko 12 tisuća ih je malim čamcima preko Kanala La Manche stiglo ilegalno.
Prethodni popis stanovništva iz 2011. godine bio je predmet mnogih kritika jer je navodno popisao premalo članova romske i egipatske zajednice u Albaniji. To je imalo lančani učinak, jer su proračunska sredstva namijenjena manjinama za obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu skrb ovisila o njihovom broju.
Sve više starih, sve manje mladih…
Oporbena zastupnica Jorida Tabaku je za Balkan Insight također ukazala na očito starenje stanovništva.
“Nažalost, broj stanovnika Albanije smanjio se za 400 tisuća, čime se prosječna starost povećala za dvije godine, na 42 godine. Prvenstveno se smanjio broj mladih. Prema podacima INSTAT-a, broj mladih smanjio se za 6,4 posto, dok se broj starijih povećao za 13,7 posto. Imamo sve više starijih i sve manje mladih,” rekla je.
Trend je prema riječima oporbene zastupnice zabrinjavajući. “To je još jedan alarm, ne samo zato što se broj stanovnika smanjio, već zato što je starenje države sada neizbježno,” zaključila je.
Trend iseljavanja mladih nije karakterističan samo za Albaniju na Zapadnom Balkanu, nego i za druge zemlje poput Bosne i Hercegovine te Srbije, gdje mladi u potrazi za boljom perspektivom odlaze u inozemstvo. Odlaze prvenstveno u članice EU, u koje se države Zapadnog Balkana još nisu uspjele integrirati.