Analiza: Što znači izlazak Studenca na burzu i vrijedi li 500 milijuna eura
Brzorastući trgovački lanac Studenac upravo, putem javne ponude dionica, prikuplja 80 milijuna eura kapitala. Namjeravaju izlistati dionice na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi. Na Varšavskoj burzi izlistano je više trgovačkih lanaca. Jedan od njih prije mjesec dana imao je IPO vrijedan 1,5 milijardi eura.
Javna ponuda dionica trgovačkog lanca Studenac nedvojbeno je vrlo pozitivan događaj za hrvatsko tržište kapitala, koje je željno novih izdanja koja bi mogla povećati dinamiku trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Posljednja javna ponuda dionica, prije ove, bila je ona IT kompanije Span, u rujnu 2021. godine, a prije toga takvih događaja nije bilo dulje od desetljeća.
Posebnost ove javne ponude jest što će Studenac, ako sve prođe u redu, biti izlistan paralelno na dvije burze – Zagrebačkoj i Varšavskoj – što bi također moglo pozitivno utjecati na tržište i donijeti određenu živost. Da se na stranim burzama trguje dionicama hrvatskih kompanija, također nismo vidjeli jako dugo vremena. Oni koji dulje prate i pamte, sjetit će se da su krajem 90-ih godina Pliva i Zagrebačka banka izdale globalne depozitarne potvrde (GDR) kojima se trgovalo na Londonskoj burzi. No, tu se nije radilo o pravom izlasku na stranu burzu, kao što će to biti u slučaju Studenca.
Paralelno listanje na dvije burze
“Paralelna listanja regionalnih kompanija zasad nisu polučila neki uspjeh u smislu volumena trgovanja na obje burze. Najčešće se volumen u velikoj mjeri koncentrira na jednom tržištu. Doduše, treba uzeti u obzir da GDR struktura ne omogućava tako jednostavnu i brzu konverziju koja bi poticala arbitražu kao pravi dual listing. U slučaju Studenca bi to trebalo biti puno brže i jednostavnije, što će sigurno biti pozitivno za trgovanje”, kaže za FORBES Hrvatska Krešo Vugrinčić, član uprave InterCapitala.
Upitali smo ga i može li ovakav potez potaknuti i druge kompanije na izlazak na strane burze, no on smatra da se prije svega radi o pristupu investitorima u Poljskoj, koji žele investirati u trgovinu.
“Mislim da, ako se pokaže uspješno, može biti određeni putokaz, ali rekao bih da se tu više radi o pristupu novoj grupi investitora koja već ima iskustva s maloprodajnim lancima – u Poljskoj ih postoji nekoliko uvrštenih na burzu – nego što je cilj postići ravnomjerni volumen trgovanja na oba tržišta. Bez obzira na to, mislim da je u svakom slučaju pozitivno za ZSE da se događaju nova uvrštenja, pogotovo značajne tržišne kapitalizacije”, zaključuje Vugrinčić.
Poljski lanac Żabka prije mjesec dana izašao na burzu
Prije otprilike mjesec dana poljski trgovački lanac Żabka također je imao javnu ponudu dionica. Radi se o lancu koji posluje po franšiznom modelu, ali imaju sličnu poslovnu logiku kao i Studenac. Otvaraju manje, kvartovske trgovine, koje su bliže kupcima, i trenutno imaju oko 10.500 prodajnih mjesta. Radi se o znatno većoj poslovnoj operaciji u odnosu na Studenac. Prošle godine imali su prihode od oko 4,6 milijarde eura i dobit od 360 milijuna eura.
Javna ponuda dionica Żabke bila je jedna od najvećih ove godine u Europi, te je prikupljeno oko 1,5 milijardi eura. Cijena dionice u javnoj ponudi postavljena je na 21,5 zlota, odnosno na oko 4,95 eura, a vrijednost kompanije (tržišna kapitalizacija) time je porasla na oko 5 milijardi eura. Iako je dionica na burzi startala vrlo dobro te je prvih dana trgovanja u jednom trenutku porasla za 9 posto u odnosu na inicijalnu cijenu, čini se da je entuzijazam splasnuo te se trenutno trguje na razini od oko 18 do 19 zlota – više od 10 posto ispod inicijalne cijene.
Ambiciozni planovi rasta Studenca
Što se tiče Studenca, cijena za male ulagače postavljena je na 3,32 eura po dionici, te je za njih predviđeno do 10 posto dionica. S obzirom na to da će ukupan broj dionica, nakon IPO-a, biti 157.630.267, sa cijenom od 3,32 eura po dionici, dolazimo do približne vrijednosti kompanije od oko 523 milijuna eura. Prihodi od prodaje Studenca prošle su godine iznosili 668 milijuna eura, dok je dobit bila oko 1,3 milijuna eura. Samo dvije godine ranije, prihodi su bili više nego upola manji i iznosili su oko 310 milijuna eura.
Jasno je da u ovoj priči ulagači prije svega računaju na daljnji snažan rast kompanije, što se i u Prospektu spominje kao jedan od ciljeva. Za ovu godinu očekuje se porast od 30 posto, a prosječan rast u srednjoročnom razdoblju ciljan je na 25 do 30 posto. No, s takvim planovima rasta dioničari teško mogu računati na dividendu, jer će dobit biti usmjerena u širenje kompanije. Pozitivno je za buduće ulagače da Enterprise Investors, koji su i kreirali cijelu ovu priču, i dalje namjeravaju ostati glavni dioničar Studenca, iako će u sklopu javne ponude prodati dio dionica.
Kako će tržište prihvatiti dionice Studenca?
S obzirom na iznos od 80 milijuna eura, koji se u većoj mjeri očekuje od institucionalnih investitora, ne treba sumnjati da će javna ponuda biti uspješna. Vrlo vjerojatno će dio ponude otići i hrvatskim mirovinskim fondovima, kojima nedostaje investicijskih prilika na lokalnom tržištu kapitala. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li među novim dioničarima prevladati poljski ili hrvatski ulagači.
