Borba protiv napuhavanja cijena: Bi li model koji najavljuje Kamala Harris uopće bio efikasan?
Potpredsjednica SAD-a i kandidatkinja demokratske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima, Kamala Harris, u središte svog gospodarskog programa stavila je prijedlog za borbu protiv “napuhavanja cijena” prehrambenih proizvoda. Tom incijativom želi se uhvatiti u koštac s glavnim problemom glasača – inflacijom – iako njen plan već sada izaziva kritike.
Napuhavanje cijena, općenito gledano, događa se kada prodavači za proizvod naplaćuju više od poštene tržišne cijene, ovisno o ponudi i potražnji, kako bi ostvarili veći profit. Obično na taj način iskorištavaju nepovoljne uvjete – na primjer, kada prodavači vode za vrijeme ljetnih događanja udvostruče cijene jer je vani vruće.
Ipak, napuhavanje cijena nije “službeni izraz u ekonomiji,” kažu iz Federal Reserve Bank of Richmond, što znači da je shvaćanje ovog koncepta mnogo subjektivnije u odnosu na neke druge ekonomske efekte poput, recimo, ponude i potražnje ili inflacije i nezaposlenosti. Nejasno je kako bi izgledale posljedice pokušaja ograničavanja napuhavanja cijena.
Hoće li ograničavanje cijena imati efekt?
Iz kampanje potpredsjednice Kamale Harris u petak je rečeno kako je plan zabraniti napuhavanje cijena u borbi protiv “pretjeranih cijena nevezanih za troškove poslovanja koje su Amerikanci primijetili.” Harris također želi obuzdati akvizicije u prehrambenoj industriji i na taj način održati zdravu konkurenciju.
Međutim, nejasno je hoće li ograničavanje cijena u trgovinama zaista i imati planirani efekt i pomoći američkim potrošačima, budući da su cijene hrane vrlo nestabilne i kreću se temeljem čitavog niza faktora: osim navodne korporativne pohlepe, manje kiše na zapadu Afrike može povisiti cijene kakaa, a pojava ptičje gripe u Americi može izazvati rast cijena jaja.
Uz to, ne postoji ni velika sloga oko ideje da je upravo korporativno grabljenje profita isključivi krivac za rast cijena: Federal Reserve Bank of San Francisco u svibnju je objavila studiju da “povećanje cijena nije bio glavni izvor” inflacije u protekle tri godine.
“Regulacija cijena može biti korisna, ali to je komplicirano,” objašnjava za Forbes Felix Koenig, profesor ekonomije na Sveučilištu Carnegie Mellon.
“Logika koju predlaže Kamala Harris i ostali je da ta tržišta nisu zaista kompetitivna,” kaže Koenig, dodajući kako je “ključno pitanje” to reguliraju li oni ili ne “nesavršeno” tržište. Iz perspektive ograničavanja cijena, postoji ključno pitanje može li ograničavanje cijena u već kompetetivnom tržištu dovesti do toga da nove kompanije više ne žele ući na to tržište, što ga u duljem roku čini manje kompetetivnim. “Ekonomisti su općenito protiv kontrole cijena jer vjeruju da one dovode do skupih nestašica,” napisao je u članku iz 2022. godine ekonomist Federal Reserve Bank of St. Louis, Christopher J. Neely.
Već stižu kritike
Prehrambeni proizvodi su prošlog mjeseca bili čak 27 posto skuplji nego u srpnju 2019. godine, pokazuje indeks potrošačkih cijena za hranu. To je ekvivalent godišnjoj inflaciji u sektoru prehrambenih proizvoda od 5,4 posto u proteklih pet godina, što odražava sve veći teret koji Amerikanci osjećaju pri kupnji hrane, usprkos ćinjenici da su se povećanja cijena ublažila: inflacija cijena prehrambenih proizvoda na godišnjoj razini u srpnju je iznosila 1,1 posto.
Stručnjaci za gospodarsku politiku s obje strane američkog političkog spektra žestoko su kritizirali prijedlog potpredsjednice Harris. Jason Furman, ekonomist na Harvardu i dužnosnik u Bidenovoj administraciji za New York Times je rekao kako to nije “razumna politika. Nadam se da će se to svesti na puno priče i malo provođenja u stvarnosti.”
Autor originalnog članka: Derek Saul, Forbes
Link: What Is Price Gouging? Here’s What To Know About Kamala Harris’ Core Economic Policy
(Prevela: Nataša Belančić)
