Britanski portali upozoravaju kako voda u Hrvatskoj nije dobra za piće. Evo što kaže HZJZ
Dva britanska web portala objavili su vijest kako voda u Hrvatskoj nije dobra za piće. Iako se na prvi pogled čini da se radi o lažnoj vijesti, netočan je samo postotak rizične vode koji se u njoj spominje. Voda iz lokalne vodoopskrbe u Hrvatskoj je često zdravstveno neispravna i HZJZ na to redovito upozorava. Ona se koristi i u nekim krajevima Hrvatske gdje postoji javna vodoopskrba jer ljudi nisu svjesni rizika, a ta voda je za potrošače u pravilu jeftinija ili čak besplatna.
Barem dva britanska internet portala prenijela su vijest kojom upozoravaju kako voda u Hrvatskoj nije dobra za piće.
Birninghammail.co.uk je u naslovu izdvojio Hrvatsku i Maroko kao problematične države po pitanju kvalitete vode iz slavine. U tekstu su naveli kako 10 država popularnih među turistima nema sigurnu vodu. Članak je tvrdio kako se u Hrvatskoj voda može piti iz 82 posto njezinih vodovoda. Sličnu vijest objavio je i nešto poznatiji Express.co.uk
Jedan od dva članka je uklonjen, ali problem stvarno postoji
Obje vijesti pozivaju se na stručnjake s jedne stranice koja se bavi prodajom kupaonske i SPA opreme. Na toj stranici ni Hrvatska ni voda iz slavine uopće se ne spominju, a u obje vijesti je naveden link na tu trgovinu, pa je možda glavna ideja iza objave bila SEO optimizacija stranice, odnosno jačanje njezine pozicije na pretraživačima poput Googlea.
Forbes Hrvatska je kontaktirao oba medija kako bi provjerio tko je stvarni izvor informacije i koliko su one uopće točne, s obzirom da se o vodi u Hrvatskoj redovito govori kao pitkoj i sigurnoj. Nakon naših primjedbi Birningham mail koji je fokus stavio na Hrvatsku, članak je uklonio.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odgovorili su kako oni u svojim publikacijama na temu vode redovito ističu problem lokalnih vodovoda i ukazuju na velik postotak zdravstveno neispravnih uzoraka iz takvih sustava. U njihovom izvještaju (PDF) za 2022. godinu navodi se kako je 92,7 posto populacije u Hrvatskoj priključeno na javnu vodoopskrbu, a 1,3 posto na lokalnu. Obrazloženo je i da podaci znaju varirati jer se nekad u priključene ubrajaju i oni koji imaju mogućnost priključiti se, ali to nisu napravili (jer su lokalni vodovodi znatno jeftiniji, a nekad čak i besplatni).
Na pitanje o tome koliko onda ljudi koristi lokalne vodovode odgovaraju kako je prema njihovim procjenama to 51.950 građana odnosno već spomenutih 1,3 posto stanovnika. No, ako je suditi po prethodno citiranom komentaru iz publikacije, broj je vjerojatno veći jer dio građana nije iskoristio mogućnost prelaska na skuplji i zdravstveno sigurniji vodovod.
Polovica uzoraka iz lokalnih vodovoda u 2022. godini bila je zdravstveno neispravna
“Svi koji imaju mogućnost priključena na sustave javne vodoopskrbe trebali bi se na isti priključiti. Ukoliko nisu priključeni već koriste vodu bilo iz lokalnih vodovoda ili svojih bunara ili cisterni u obvezi su provoditi analize vode i osigurati zdravstvenu ispravnost takve vode sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju NN 30/23, članak 36. stavak 2” – navode iz Zavoda.
Izvještaj za 2023. godinu bit će objavljen do kraja lipnja, a u onome iz 2022. godinu može se pročitati da se voda iz lokalne vodoopskrbe potrošačima isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije. HZJZ je u izvještaju rezultate analize za 2022. godinu nazvao poražavajućima. Od 487 uzoraka uzorkovanih u lokalnim vodovodima njih 227 ili čak 46,6 posto zdravstveno je neispravno. Problem su najčešće bakterije, ali ima i drugih poput primjerice Arsena ili herbicida bentazona koji su srećom pronađeni tek u malom broju uzoraka.
U okolici Zagreba i ove godine veća koncentracija bakterija
Na stranicama Grada Zagreba može se pronaći i najnovije podatke iz svibnja 2024. godine koji nisu puno drugačiji. U primjerice gradskoj četvrti Sesvete, tri od šest lokalnih vodovoda (Kašina, Planina Donja i Šimunčevec) nisu sukladni maksimalnim dopuštenim koncentracijama Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
U Kašini je pronađen veći broj koliformnih bakterija, u Planini Donjoj koliformnih bakterija, crijevnih enterokoka i bakterije Clostridium perfringens, a u Šimunčevcu koliformnih bakterija, E.coli i crijevnih enterokoka. Prema preporukama sa stranica grada Zagreba, tu vodu ne bi trebalo koristiti čak ni za higijenu i kuhanje! U Brezovici je stanje malo bolje, pa od tri lokalna vodovoda uzorci u ožujku nisu bili sukladni samo u jednom – u Ašpergerima. Tu je zabilježena veća koncentracija amonija.
Na upit o podacima iz britanskih članaka o tek 82 posto sigurne vode u hrvatskim vodovodima, iz HZJZ-a odgovaraju kako se vjerojatno radi o podacima iz nekog od prijašnjih izvještaja, s obzirom da je taj postotak davno premašen.
