Europski revizorski sud upozorio na manjkavosti u sustavu opskrbe plinom u EU
Sustav opskrbe plinom u EU unatoč poboljšanjima ostaje manjkav i ne osigurava dugoročnu pouzdanost, upozorio je Europski revizorski sud u izvješću objavljenom u ponedjeljak, 24. lipnja
Zbog brzog odustajanja od uvoza ruskog plina, koji je činio 45 posto ukupnog uvoza plina u EU 2021. godine, nakon ruskog napada na Ukrajinu nastala je kriza u opskrbi, koja je potom uzrokovala krizu cjenovne pristupačnosti. U kolovozu 2022. veleprodajne cijene plina dosegle su najvišu vrijednost od 339 eura po megavat satu (u usporedbi s 51 eurom u kolovozu 2021.), navodi se u izvješću Europskog revizorskog suda.
Kako bi države EU smanjile posljedice ovih cijena za kućanstva i poduzeća, počele su subvencionirati cijene plina i električne energije. Do kraja 2023. godine, EU se uspješno udaljila od ruskog plina diversifikacijom opskrbe, a cijene plina su se stabilizirale i početkom ove godine vratile na razine prije krize, prenosi STA.
Nemogućnost procjene uspješnosti ograničavanja cijena
EU je tijekom krize postigla svoj cilj smanjenja potražnje za plinom za 15 posto, no revizori nisu mogli utvrditi je li to rezultat samo mjera ili i vanjskih čimbenika poput visokih cijena plina i tople zime. Također je premašila cilj 90-postotne popunjenosti skladišta plina diljem EU, što prema revizorima odgovara uobičajenom stanju popunjenosti skladišta prije krize. Uspješnost ograničavanja cijene plina u EU također nije moguće procijeniti, jer su cijene ostale znatno niže od uvođenja tog ograničenja.
Drugi mjere uključivale su uspostavu platforme AggregateEU, kojom bi se osigurao alternativni kanal za trgovinu plinom, uključujući objedinjavanje potražnje. Međutim, revizori EU nisu mogli utvrditi je li platforma predstavljala dodanu vrijednost u usporedbi s već postojećim platformama, budući da su se do trenutka kada je platforma počela djelovati, razlike u cijenama plina među državama članicama EU, koje su nastale zbog krize, već značajno smanjile.
EU mora ojačati okvir za cjenovnu pristupačnost plina
Revizori su zaključili da EU u budućnosti mora ojačati svoj okvir za cjenovnu pristupačnost plina. Upozorili su i na to da su mnoge države članice još uvijek nesklone sklapanju bilateralnih sporazuma o solidarnosti. Neke bi države EU zbog izvanrednih okolnosti čak bile spremne prekinuti opskrbu plinom susjedne države.
Sud je također upozorio na nedovoljan napredak u skupljanju, korištenju i skladištenju ugljika, što bi moglo ugroziti pouzdanu dugoročnu opskrbu. S obzirom na klimatske ciljeve EU, smanjenje emisija pri korištenju plina postajat će sve važnije za pouzdanu opskrbu EU plinom.
Do danas su u EU operativna četiri komercijalna projekta skupljanja, korištenja i skladištenja ugljika, koja mogu zajedno skupiti do 1,5 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje. Međutim, to je samo kap u moru u usporedbi s 450 milijuna tona ugljičnog dioksida koje će takvi projekti morati skupiti svake godine do 2050. godine kako bi se postigli klimatski ciljevi EU, dodali su na sudu.
