Hoće li se uvesti red u luci u Krilu? Rekonstrukcija luke trajat će dvije do tri godine
Je li luka u Krilu Jesenice ogledni višegodišnji primjer kršenja zakona i pravila? Upitno je i koliko se pazi na okoliš, a zimi je tu nagurano jako puno brodova, što je i sigurnosni problem. Lokalni brodari, koji godišnje imaju oko 200 milijuna eura prihoda, u odgovorima za FORBES Hrvatska ističu kako je problem što infrastruktura nije pratila njihov rast unatoč tome što su turistički biznis razvili u skladu s državnim strateškim planovima. Iz Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije najavljuju ipak da su ishodili građevinsku dozvolu za rekonstrukciju luke Krilo Jesenice
Veliki postotak malih brodara u Hrvatskoj nalazi se u luci Krilo Jesenice koja se posljednjih mjeseci često prozivala u medijima zbog raznih nepravilnosti. Nakon toga brodari koji godišnje ukupno ostvare gotovo 200 milijuna eura prihoda, odlučili su se aktivirati kako bi popravili svoj imidž i riješili probleme koji ih muče. Čini se da će i uspjeti – lučka uprava najavila je rekonstrukciju luke i tako počela ispunjavati njihov zahtjev o unaprjeđenju infrastrukture.
Krilo Jesenice specifično je mjesto – obitelji koje žive u njemu već stoljećima se bave brodarstvom. Trabakulima su prevozili različite terete, a onda im je u fokus došlo vađenje i prijevoz pijeska. Razvojem turizma početkom sedamdesetih, uvidjeli su da im se više isplati prevoziti turiste, pa su postepeno tome prilagodili svoje brodove. Posljednjih godina posao se sve više razvija i sve je više mini kruzera, zbog čije izgradnje se lokalci često i zadužuju.
Međutim, infrastruktura nije pratila njihove potrebe. Prije dvadesetak godina samostalno su i bespravno izgradili luku koja izvan sezone bude prepuna. To je i sigurnosni problem, jer bi eventualni požar na nekom od brodova bilo jako teško gasiti, a vjerojatno bi se vrlo lako proširio i na druge. Po nekima je takav način vezivanja suprotan pravilima. Slobodna Dalmacija je pak pisala da su izrađene studije kao temelj za pravilnike o redu u lukama gdje se neće dopuštati vezivanje kakvo se sad primjenjuje u Krilu.
Je li Krilo ilegalna luka? Funkcionira kao da nije
Portal Morski.hr u više navrata upozoravao je i na druge probleme poput lošeg odnosa dijela brodara prema moru i okolišu. Građevinski i opasni otpad odlažu svugdje, kemikalije prolijevaju u more, a visokonaponski strujni kabeli nalaze se čak i u moru.
Na naše pitanje o tome je li luka ilegalna, brodari okupljeni u Hrvatskoj udruzi privatnih brodara nisu dali izravan odgovor. Prethodno, na upit koji je Forbes Hrvatska o tome uputio Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture još početkom rujna, nismo dobili odgovor.
Brodari tumače kako je već više od 10 godina ta luka pod nadležnošću Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije kao luka otvorena za javni promet. Ističu i kako je njima sestrinska lokalna Udruga porat Krilo i Bajnice ovlaštena za pružanje usluga ispomoći pri provođenju reda, dodjeli vezova i naplati lučkih pristojbi u luci Krilo Jesenice. To znači da svaki brod koji pristane u luku Krilo mora platiti lučke pristojbe i poštovati Pravilnik o redu u luci, kao što je običaj i u ostalim lukama na Jadranu.
Prijetnjama protiv negativnog imidža
Potaknuti negativnim napisima u medijima, Kriljani okupljeni u Hrvatskoj udruzi privatnih brodara prije dva mjeseca odlučili su uložiti dio novca u odnose s javnošću, kako bi popravili svoj negativni imidž.
Tada su organizirali i sastanak s PR stručnjakinjom Ankicom Mamić koji su i snimali, pa je njegov sadržaj dospio u javnost. Vidjelo se kako je dio njih predlagao i prijetnje uredniku Morskog.hr Jurici Gašparu, što je dodatno naštetilo njihovom ugledu.
Na pitanje što im je smetalo kod izvještavanja u medijima, danas odgovaraju kako nisu dovoljno prepoznati kao bitan čimbenik turizma i gospodarstva.
“U proteklih 20-ak godina stvorili smo vrhunski turistički proizvod, sukladno strateškim planovima i projektima države. Ništa nismo radili stihijski. Danas imamo jako puno izazova koji nam otežavaju rad, od nedostatka vezova do nedorečenih zakona i pravilnika”, kažu u odgovoru. U srijedu 6. studenoga su održali i konferenciju za medije, kako bi javnosti predstavili što žele.
„Planski i strateški smo razvili proizvod koji danas daje snažan impuls nautičkom turizmu i gospodarstvu. Nažalost, ovaj zamah nije praćen adekvatnom lučkom infrastrukturom“, istaknuo je na konferenciji Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara.
Prihod članova udruge je gotovo 200 milijuna eura godišnje
U Hrvatskoj danas plove 483 broda malih brodara, od čega su 252 plovila članovi njihove udruge. U floti su mali kruzeri, jahte s profesionalnom posadom i izletnički brodovi. Članovi Hrvatske udruge privatnih brodara zapošljavaju više od 1500 djelatnika. Članstvo Udruge čine mali brodari od Istre do Dubrovnika, no najviše ih je u srednjoj Dalmaciji s naglaskom na Jesenice. Oni čine čak 51,58 posto članova udruge.
Navode kako ukupni godišnji prihod svih malih brodara iznosi preko 300 milijuna eura godišnje, od čega su bruto prihodi članova udruge gotovo 200 milijuna eura. Za poreze i doprinose godišnje plaćaju više od 50 milijuna eura. Podsjećaju kako surađuju s različitim sektorima te generirajući značajan doprinos lokalnim zajednicama što ih čini pokretačem gospodarstva i očuvanja radnih mjesta.
Žale se kako se unatoč njihovom doprinosu – suočavaju s problemima, a glavni je upravo manjak ljetnih i zimskih vezova. Kako je trenutačni broj brodova u luci prevelik za normalno funkcioniranje, zanimalo nas je kakvi su im planovi. Pojašnjavaju kako rekonstrukcija luke koja je u planu neće povećati njezin kapacitet, već će poboljšati infrastrukturu. Štoviše, kapacitet bi se smanjio. Sad u luci zimi bude i preko 120 brodova, a nakon uređenja će ih biti najviše 80. Tada će biti i dovoljno reprezentativna da u njoj mogu vršiti i smjenu gostiju.
Krilo smanjuje kapacitet, ali to bi nadoknadila luka Bajnice
Ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević u nedavnom intervjuu za radio Brač te na županijskoj skupštini održanoj 4. studenog rekao je kako su ishodili građevinsku dozvolu za rekonstrukciju luke Krilo Jesenice. Uskoro će raspisati i natječaj za radove koji bi dijelom bili financirani i iz EU fondova. Oni bi mogli trajati dvije do tri godine, a za to vrijeme flota iz Krila bila bi raspoređena u drugim mjestima poput Starog Grada, Pučišća, Postira, Makarske i Trogira gdje već sad ima nekih brodova iz Krila.
Najavio je i kako će sportska luka Bajnice koja se nalazi u blizini Krila Jesenice također doći pod nadležnost njegove lučke uprave. Kad ona bude uređena, dobilo bi se još 60 do 70 vezova i tako kompenzirao gubitak vezova u Krilu. Problem bi tada trebao biti riješen, no Bajnice neće biti dovršene još najmanje sedam godina, pa će se svo to vrijeme za višak flote koristiti druge luke. Naravno, pitanje je i hoće li i koliko flota narasti za navedenih sedam godina.
U prostornom planu je i nova luka
Osim toga, postoje i planovi za izgradnju potpuno nove luke puno većeg kapaciteta, stotinjak metara istočno od sadašnje luke. Ona je uvrštena u županijski prostorni plan, no u udruzi brodara kažu da je upitno hoće li se i kada pristupiti njezinoj izgradnji. I to ovisi o Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije.
Kako bi riješili svoje probleme, Kriljani pozivaju i na osnivanje radnih skupina u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom turizma i sporta te regionalnom i lokalnom samoupravom.
No, nema razloga zašto neprikladno tretiranje okoliša nije riješeno već sad. Na pitanje o tome iz udruge brodara ponavljaju kako Udruga porat Krilo i Bajnice već upravlja lukom. Tvrde da se oni brinu o prikupljanju i pravovremenom zbrinjavanju otpada, kao i da paze i na opasnost od požara te upozoravaju vlasnike da na brodovima ne ostavljaju ništa zapaljivo. Imaju, kažu, izvrsnu suradnju s vatrogascima iz lokalnog DVD-a, a ističu i kako u 20 godina nisu imali ozbiljniji sigurnosni incident.
