Iz Međimurje-plina odgovorili tko im je dobavljač, a trenutno to nije mađarski MVM
Iz Međimurje-plina su odgovorili na upit FORBES Hrvatska da je Ina njihov dobavljač plina, a u medijima se ranije spekuliralo da iza pobjede te tvrtke na natječaju za opskrbu Zagreba stoje mađarski trgovci. No, nisu htjeli reći koliko plina moraju tek nabaviti kako bi od jeseni mogli opskrbljivati brojna zagrebačka kućanstva. Što će pak biti s GPZO-om, ostaje otvoreno pitanje, kao i sudbina njegovih velikih dugova prema PPD-u
„Međimurje-plin ne odlučuje o dobavljačima prema nacionalnom kriteriju. Sada trenutno, kako Vi želite znati, dobavljač plina je trgovačko društvo INA d.d.“
Tako su nam iz čakovečke tvrtke u petak odgovorili na upit jesu li među njihovim trenutnim dobavljačima plina mađarske kompanije i s kolikim udjelom. Naime, nakon što je Međimurje-plin pobijedilo na natječaju za opskrbljivača u obvezi javne usluge u Zagrebu i tako izbacilo iz igre Gradsku plinaru Zagreb – Opskrbu (GPZO), neslužbeno se počelo spekulirati da „iza svega“ stoje mađarske energetske kompanije, a u 24 sata su naveli da je glavni dobavljač Međimurje-plina mađarska državna tvrtka MVM .
Hranilović ne iznosi koliko plina moraju nabaviti
Očito, nije MVM nego Ina, u kojoj su suvlasnici hrvatska država i mađarski Mol. Nisu nam, doduše, iz Međimurje-plina odgovorili koliko plina moraju tek nabaviti s obzirom na to da će od jeseni zbog Zagreba imati skoro deset puta više korisnika nego trenutno, a u medijskim istupima je predsjednik Uprave Nenad Hranilović rekao da kupuju plin od onoga tko ima najbolju ponudu te da su trenutačno u pregovorima s pet-šest dobavljača.
U odgovoru za FORBES Hrvatska su odgovorili da su odluku HERA-e kojom su određeni kao opskrbljivač u obvezi javne usluge opskrbe plinom za distribucijsko područje operatora distribucijskog sustava Gradska plinara Zagreb, za razdoblje od 01.10.2024. do 30.09.2027. godine, primili 29. svibnja u 20:10 sat, a plin će ugovoriti prema onome što je određeno u toj odluci. Poslali su nam potom citat iz odluke HERA-e u kojem im se nalaže da kao opskrbljivač „najkasnije do 30. lipnja 2024. i najkasnije do 31. kolovoza 2024., Hrvatskoj energetskoj regulatomoj agenciji dostavi obavijesti u kojima će biti navedeno na koji način će do 1. listopada 2024. imati osigurane količine plina za potrebe javne usluge opskrbe plinom na distribucijskom području iz točke 1. izreke ove Odluke.“
Tko će sve biti dobavljači plina i kako će Međimurje-plin tehnički preuzeti posao opskrbe od GPZO-a je, međutim, samo dio nepoznanica s kojima ulazimo u ljeto. Kao što je poznato, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je cijeli natječaj opisao apsurdnim te je najavio da će Grad Zagreb iskoristiti sve mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju kako bi osporio odluku HERA-e.
Činjenica je, doduše, da je GPZO na natječaju dao višu cijenu troška opskrbe plinom (marža) od Međimurje-plina, ali gradonačelnik Zagreba je na konferenciji za medije stvar prezentirao ovako: “Na ovom natječaju HERA nije tražila niti da imate plin, niti da imate garantirano financiranje od banke koja će vas pratiti. Ništa od toga. Pa kakav je to natječaj?” Čudan mu je i zato što Međumurje-plin više neće moći opskrbljivati korisnike na svom matičnom području, u Međimurju (a GPZO neće moći opskrbljivati na svom području), te se pita koji je motiv čakovečke tvrtke u javnom vlasništvu da izgubi svoje područje.
Davorin Štern: “Cijeli je sustav nakaradan”
I među energetskim konzultantima koje smo kontaktirali taj se natječaj opisuje kao čudan. Davor Štern, nekadašnji ministar gospodarstva i generalni direktor Ine, u telefonskom razgovoru nam kaže da se slaže s primjedbama i pitanjima koja je iznio Tomašević, ali dodaje da je gradonačelnik „ta pitanja trebao ranije postaviti, već nakon što je prvi natječaj u travnju bio poništen“. Štern, doduše, smatra da se pritom ne radi o nekom političkom napadu na Možemo!, koje vodi Grad Zagreb, nego da je cijeli sustav zakonski nakaradno postavljen. Smatra da će Međimurje-plinu biti vrlo teško tehnički provesti sve što je potrebno s tolikim brojem kućanstava i brojila u Zagrebu do 1. listopada, a prema onome što je Hranilović najavio, da će ponuditi poslovnu suradnju GPZO-u, čini mu se da ih vidi kao svoje podizvođače. „Logičan bi i poželjan potez bio da obje tvrtke sada krenu s inicijativom spajanja“, smatra Štern.
GPZO dužan PPD-u, iz PPD-a šute
O tome, međutim, nema ni govora. Ono što se u kuloarima naglašava je da GPZO duguje velike iznose svom dobavljaču plina, PPD-u Pavla Vujnovca, pa je pitanje kako će to platiti ukoliko je tvrtka izgubila značajne izvore prihoda i potencijalno joj prijeti stečaj. Pitali smo o tome PPD, ali su nam odgovorili da ne mogu komentirati odnose sa svojim partnerima. Odbili su navesti kolika su im potraživanja od GPZO-a, a nisu htjeli niti komentirati sam natječaj HERA-e.
Podsjetimo ovdje na još jednu „sitnicu“ koja se iščekuje u pozadini: na temelju Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, GPZO je prošle godine zatražio od države da mu nadoknadi masnu razliku u cijeni plina (jer je plin nabavio skuplje od onog što je HERA kasnije odredila kroz promjenu metodologije, a tako je i nastao dug PPD-u). Nadoknadu je tražilo još nekoliko tvrtki i neslužbeno se govorilo o cifri između 250 i 300 milijuna eura, od čega najveći dio otpada na GPZO.
U međuvremenu su objavljeni rezultati poslovanja GPZO-a za prošlu godinu iz kojih se vidi da tvrtka više ne posluje s gubitkom, što je bio slučaj 2021. i 2022. godine. Imali su dobit od 883 tisuća eura te prihod od 311,74 milijuna eura.
“Međimurje-plin je veliki poduzetnik”
Plinski rasplet će u svakom slučaju biti zanimljiv, posredno uključuje cijeli niz kompanija, a slijede napete pripreme za iduću sezonu grijanja u Zagrebu. Predsjednik Uprave Međimurje-plina Hranilović u javnim nastupima pak djeluje vrlo samouvjereno, a ukazuje i da su s ukupnom aktivom od 38 milijuna eura i ostvarenim prihodom od 58 milijuna eura u prošloj godini oni zapravo veliki poduzetnik prema Zakonu o računovodstvu. Sada isporučuju plin kućanstvima na distribucijskom području nekadašnje Gradske plinare Krapina (sada HEP-Plin d.o.o. Osijek) te opskrbljuju oko 5300 kućanstava, a u Međimurju oko 29.500 kućanstava. U svom odgovoru za FORBES Hrvatska naglašavaju i da isporučuju plin poduzetništvu u Zagrebu, Vukovaru, Puli, Rijeci, Koprivnici, Varaždinu odnosno po cijelom području Republike Hrvatske.
GPZO je, prema podacima s njihove internetske stranice s kraja 2022. godine, div u odnosu na čakovečku tvrtku. U javnoj usluzi opskrbe plinom na području Zagreba imao je 277.294 kućanstava plus 9589 tvrtki, a u ostalim distribucijskim područjima još 93.155 kućanstava i 2027 tvrtki.
| “Cijenu plina određuje HERA“ Što se tiče dobavljača plina, i našeg pitanja o MVM-u, iz Međimurje-plina poručuju da su „u najvećoj svjetskoj krizi na području Republike Hrvatske veledobavljači i proizvođači osigurali plin, tako da nijedan kupac nije bio bez plina. Svi dobavljači su bili odgovorni kao i MVM kojega spominjete“. Što se cijene tiče po kojoj će građani Zagreba plaćati plin od jeseni, napominju da cijenu prirodnog plina određuje HERA prema Metodologijiogiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu. „Sadašnja cijena od 01.04.2024. do 30.09.2024. godine je također utvrđena prema Metodologiji tako da svaki opskrbljivač plaća razliku cijene za kućanstva jer od 01.04.2024. godine nema subvencije države, što znači da svaki opskrbljivač subvencionira cijenu u odnosu na dnevne cijene najmanje 10,85 €/MWh“, odgovorili su. |
