Kako su mirovinski fondovi uložili i zaradili na dalmatinskom vjetru
Obvezni mirovinski fondovi Erste Plavi i PBZ CO suvlasnici su društva Professio Energia koje držu udjele u pet operativnih vjetroelektrana, a za dividende je predviđeno 3,9 milijuna eura. Tvrtka sada u Zadarskoj županiji gradi Vjetroelektranu Mazin 2 snage 20 megavata, a njen okvirni portfelj projekata obnovljivih izvora energije u razvoju težak je, kako za FORBES Hrvatska kaže član Uprave Mario Klarić, oko 300 megavata
Professio Energia – tvrtka izlistana na Zagrebačkoj burzi u vlasništvu nekoliko mirovinskih fondova i Croatia osiguranja – lani je imala dobit od 4,6 milijuna eura, a u dnevnom redu za lipanjsku Glavnu skupštinu stoji prijedlog da se 3,9 milijuna eura isplati kroz dividende, u bruto iznosu 1,5 eura po dionici.
Najveći vlasnički udjel, odnosno 50,67 posto, u Professio Energia drži obvezni mirovinski fond Erste Plavi, drugi po veličini sa 28,29 posto je obvezni mirovinski fond PBZ CO, a treća je Croatia osiguranje s 18,48 posto.
U pitanju je vrlo zanimljivo društvo/holding koje drži poslovne udjele u tvrtkama koje su vlasnici pet operativnih vjetroelektrana u Dalmaciji ukupne snage 122 megavata, a upravo realizira i svoj prvi greenfield projekt, Vjetroelektranu Mazin 2, snage 20 megavata, koja bi trebala početi s radom, prema najavama, potkraj ove godine. Kako nam pak kaže član Uprave Mario Klarić, njihov okvirni portfelj ostalih projekata koji su u različitim fazama razvoja je kapaciteta oko 300 megavata, a odnosi se na solarne i vjetroelektrane. „U prvu sljedeću investiciju planiramo krenuti u prvoj polovici 2025. godine“, kaže Klarić.
Jedini u sektoru u koje ulažu mirovinci
Professio Energia je zapravo prvo hrvatsko javno dioničko društvo usmjereno na razvoj i upravljanje projektima obnovljivih izvora energije s kotacijom na ZSE te zasad jedino u sektoru obnovljivih izvora energije u koje ulažu mirovinci – njihove vjetroelektrane opskrbljuju električnom energijom oko 100 tisuća kućanstava.
Poteklo je od tvrtke Dalekovod Professio, a kad se sada zaviri dublje, vidi se sljedeća struktura: Professio Energia je jedini vlasnik tvrtki RP Global Danilo i VE Rudine (upravljaju Vjetroelektranom Danilo snage 43 megavata u zaleđu Šibenika te Vjetroelektranom Rudine od 34 megavata kod Dubrovnika) te 50-postotni vlasnik tvrtki Eko i Velika Popina (VE Zadar 2 i Zadar 3 ukupne snage 36 megavata te VE Zadar 6 snage 9 megavata). Drugu polovicu drže članovi obitelji Ćurković koja je s Dalekovod Professio svojedobno ušla u „zajednički pothvat“ te su tako izgrađene i puštene u rad tri vjetrolektrane tijekom 2011. i 2012. godine.
Do kolovoza 2022. godine su VE Zadar 2, 3 i 6 bile u sustavu poticajne cijene otkupa HROTE-a. Tada, jer su na tržištu cijene silno skočile, prijevremeno izlaze iz tog sustava i sklapa se ugovor o otkupu s Danske Commodities, pa prihod sada ostvaruju od prodaje električne energije na tržištu burze električne energije CROPEX. Preostale dvije vjetroelektrane su još u sustavu poticaja i imaju važeće ugovore s HROTE-om do 2028. godine, odnosno do 2030. godine, a njih je Professio Energia kupila od austrijskog RP Globala 2021. godine.
Konsolidirani prihod grupe bio je 22,1 milijun eura, ostvaren prodajom električne energije. Kako navode, u 2023. godini je proizvedeno 299,4 gigavatsati, što je povećanje od 4,43 posto u odnosu na 2022. godinu. Najveći prihod imala je tvrtka Eko (VE Zadar 2 i Zadar 3) u iznosu 11,93 milijuna eura, a vjetroelektrane pod upravljanjem su proizvele 112,3 gigavatsati električne energije.
Projekt u Zadru i ugovor s HT-om
Što se tiče Vjetroelektrane Mazin 2 koja je u izgradnji, to je projekt u Zadarskoj županiji koji se razvija zahvaljujući ugovoru potpisanom s Hrvatskim telekomom. Naime, prošle je godine sklopljen ugovor o dugoročnoj opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora (vPPA) između HT-a i tvrtke Liburana (u vlasništvu je Professio Energia otkako su je preuzeli od Dalekovoda 2019. godine, s portfeljom projekata za razvoj i gradnju OIE snage 100 megavata), a sukladno tom ugovoru će Liburana izgraditi vjetroelektranu koja će proizvoditi 50 gigavatsati električne energije godišnje.
